offline
- Gospodin-BP
- Zaslužni građanin
- Pridružio: 24 Jan 2012
- Poruke: 640
- Gde živiš: Sever
|
Analiza: nastavak plana za "Novi Bliski Istok" - kreće li se zapadni Irak prema odcjepljenju?
Predsjednik iračkog parlamenta, Usama al-Nujafi, prije nekoliko dana je šokirao irački politički establišment, kada je izjavio kako bi suniti na zapadu zemlje mogli razmisliti o stvaranju vlastite države na teritoriju gdje čine većinu i odcijepiti se od Iraka.
Kada je al-Nujafi posjetio SAD, počelo se špekulirati kako je Amerika voljna podržati tu ideju. Međutim, kada je 2006. tadašnji potpredsjednik SAD-a, Joe Biden, predložio podjelu Iraka, State Department je odbacio takvu mogućnost, bojeći se utjecaja Irana na preostali dio sa šiitskom većinom.
Ideja o stvaranju 'Zapadnog Iraka', kao neovisne države, nastala je tijekom masovnih prosvjeda koji traju od polovine prosinca 2012., u zapadnoj iračkoj pokrajini al-Anbar, u kojoj uglavnom žive suniti. Prosvjedovalo se i u središnjoj pokrajini Salah ad Din. Neki kažu kako je to nerealan zahtjev, koji će ubrzo biti zaboravljen, dok drugi uvjeravaju 'kako je to ozbiljan prijedlog kojega treba razmotriti'.
U al-Anbaru je na desetke tisuća sunita izašlo na trgove, prosvjedujući protiv vlade Nourija al-Malikija. Na krajnjem zapadu su blokirali prometnice koje vode ka Jordanu i Siriji. Malikija optužuju za marginaliziranje sunita i za autokratsku vladavinu. Na početku su tražili autonomiju nalik na onu koju imaju Kurdi na sjeveru zemlje, dok na svjetlo dana nije izašla zamisao o osnivanju neovisne sunitske države.
Prosvjedi su započeli zbog uhićenja 10 tjelohranitelja sunitskog ministra financija, Rafia al-Issawia, koji su sami priznali da su sudjelovali u ubojstvima u dogovoru s ljudima bliskim bivšem potpredsjedniku Tarequ al-Hashemiju. Hashemi je pobjegao iz zemlje, a u odsutnosti je osuđen na smrt zbog terorizma. To je navodno bio razlog zbog kojega je 115 km zapadno od Bagdada je započela sunitska pobuna.
No, teško da je to glavni razlog. Suniti su već 2011., nakon najave povlačenja američkih trupa podnijeli zahtjev za većom autonomijom. Tvrde kako su to učinili 'zbog straha od sektaških podjela, te u nastojanju da umanje utjecaj šiitske vlade iz Bagdadu, koja slijedi upute Irana'.
Suniti se osjećaju ugroženima još od 2003., kada je SAD izvršio invaziju na Irak. Tada je nastupio dug period de-Baathizacije, tj. procesa lustracije, kojega su bili najveće žrtve. Bijes koji se gomilao godinama eksplodirao je uhićenjem Issawijevih tjelohranitelja.
Očigledno je kako netko koristi nagomilane frustracije među sunitima, koji u Iraku čine 20% od ukupnog broja stanovništva. Prema nekim izvorima, prosvjedi su potaknuti od Muslimanskog bratstva, Turske i Katara. Nije nikakva tajna da Turska izdašno financira i podupire stranku predsjednika parlamenta Usame al-Nujafija.
'Cilj ovih prosvjeda je jasan. Radi se o pokušaju podijele Iraka. Taj projekt podržava nekoliko zemalja u regiji. To se vidi po zastavama koje nose prosvjednici, Slobodne iračke vojske i Kurdistana. Sve je to dio plana za Novi Bliski Istok', tvrdi politički analitičar Ahmed al-Sharifi.
Iako irački ustav predviđa mogućnost da svaka pokrajina ili skupna provincija ima pravo na stvaranje federalne jedinice u sastavu Iraka, ako taj prijedlog dobije dovoljno glasova na referendumu, do sada se nitko od sunitskih političara nije pozvao na to pravo. Za izjavu Usame al-Nujafija tvrde kako je više dokaz njegove frustracije, nego dio plana za stvaranje neovisne sunitske države.
Većina sunitskih političara se protivi odcjepljenju od Iraka, držeći kako im je dovoljna autonomija u pokrajinama al-Anbar i Salah ad Din. Uostalom, bilo bi nemoguće stvoriti homogeni sunitski teritorij, obzirom da u većini pokrajina žive izmiješane sve tri etno-religijske skupine i to bi moglo prouzročiti sukobe. Drugi aspekt je onaj gospodarski. U slučaju stvaranja neovisne sunitske države, našli bi se bez naftnih resursa i praktično 'u škripcu' između šiita i Kurda, tako da je ovaj istup Usame al-Nujafija nešto sasvim novo u iračkom političkom rječniku.
Kurdi, međutim podržavaju ovaj prijedlog, ali su za sada zadovoljni visokim stupnjem autonomije koju uživaju, iako pokušavaju iskoristiti situaciju i zajedno sa sunitima pojačati pritisak na središnje vlasti u Bagdadu, te umanjiti utjecaj šiita u političkom životu.
Islamsko vrhovno vijeće Iraka i ostale šiitske stranke su razmatrale ovaj prijedlog u prošlosti, ali su odustali od njega, obzirom da kontroliraju veći dio državnih institucija.
Do sada je premijer Nouri al-Maliki bio vrlo oprezan u izjavama, iako je prošlog tjedna rekao vezano uz blokadu autocesta kako je njegovo 'strpljenje pri kraju i upozorio je prosvjednike kako neće tolerirati unedogled ove skupove'. U jednom intervjuu je, međutim, optužio Ankaru i sirijske pobunjenike kako stoje iza svega ovog i kako daju sektašku dimenziju ovim prosvjedima. Otvoreno je postavio pitanje 'kakav stav je zauzela Turska i kakvu ulogu imaju sirijski pobunjenici', obzirom da su se vidjele zastave'Slobodne sirijske vojske' među prosvjednicima.
'Pokrajina al-Anbar je uvijek bila utjecajna u političkom životu Iraka. Ovo bi trebao biti test za Malikijevu vladu, koji će pokazati da li će se pretvoriti u diktatora ili će provesti federalizaciju zemlje', izjavio je Gareth Stansfield, stručnjak za Irak na Sveučilištu Exeter.
'Jasno je kako su sunitski Arapi nezadovoljni neučinkovitošću svojih političkih predstavnika i nejedinstvom koje vlada među njima. Ali to ne znači kako se žele odcijepiti od Iraka ili osnovati neovisnu regiju, jer bi u tom slučaju ostali bespomoćni i bez ikakvih sredstava', dodao je Stansfield.
http://www.advance.hr/vijesti/analiza-nastavak-pla.....jepljenju/
|
