neshaoct ::
Veliki mogu to da rade.
Ostali se pozivaju na pravo. Iran spada u ''ostale''...
Može i Iran, jer mu je ugrožen opstanak, samo sopstvene mogućnosti su ograničenje. Najcrnji scenario teško da se može izbeći, tako da nijanse nisu više važne ,
Citat:
Jedan primer:problemi sa isporukom nafte = cena ide gore.
cena nafte skače = još veća recesija, ekonomska kriza.
još veća kriza = manje se kupuje.
još manje se kupuje = smanjuje se izvoz npr. Kine u EU i USA, gde beše ima suficit?Ovo je npr. jedna politička implikacija od strane Kine koja ne može da podrži Iran kako bi on radio u korist njihove štete.
O takvim političkim implikacijama pričam...
Ne mogu da misle još i o Kini, ako dođe do rata to će biti jer je SAD to po volji, a ne Iranu. Treba preživeti, pa misliti o svemu posle ,
Citat:
Kako nerealno gledaš na stvari...
Evo, uradi Iran sve to.
Dakle, pošalje te brze čamce u napad, ali pri svakom napadu mora da izgubi bar nešto od njih, nije realno da se svi vrate bezbedno u bazu, ipak bi napadali nekoga ko je onako...jak.
I, tako iz napada u napad, ima ih sve manje...na kraju ostadoše bez njih. Sa druge strane, neprijatelj može da nadoknadi svaki svoj gubitak.
Evo, dejstvuju raketama.
Odakle je ispaljena ne može da ostane u tajnosti u današnjoj eri, pogotovo jer ne ispaljuješ minobacačku granatu, ili dve...a, i taj položaj se otkrije lako.
U roku od par dana, taj deo obale, ostrva i jedno 20 km u dubinu je preoran, preživele jedino bakterije.
Evo, pošalju i avijaciju.
I evo...neka odnos u gubicima bude 1:1 (jednako utrenirani piloti, jednaka logistika, jednako kvalitetan aparat...iako znamo da ništa od toga nije jednako, ali 'ajde...primera radi).
Ma, neka odnos bude 1:3 u korist Irana. Neka na svaki jedan njihov oboren avion, Amerikanci izgube 3 svoja.
I....šta bude kada Amerikanci u ovom imaginarnom primeru priče radi izgube 300 aviona, a Iran 100 komada? USA dovuče još 500 aviona, a Iran dovuče šta....praćku?
Kako preore sve, zvezdom smrti. Ti si nerealan, jer nemaju oni neke kosmičke zrake, da unište sve na milion kvadratnih kilometara u sekundi. Za sve je potrebno vreme, a Iran može efektivno da skida njihove krstareće projektile. To više nije američko japanski rat na Pacifiku , gde su amerikanci imali realističan odnos prema ratu. Oni su u međuvremenu postali osiona , agresivna imperija, koja je navikla da sve rešava vrlo brzo sa izuzetno malim gubicima i tako će biti i ovog puta. Šta će biti ako bude pogođen njihov nosač aviona ili baza u Bahreinu ili Avganistanu, to niko ne može da predvidi. Njihov problem je što je njihova javnost privikla na nultu stopu gubitaka i ne slažem se da bi iranski napadi bili neefektivni, već bi imali određeni uspeh. Jer čak i da im unište svu težu tehniku, što je nerealno u tako velikoj zemlji, ne bi uspeli da ga neutralizuju. U slučaju najtežih konsekvenci, iranska vojska bi ušla u Irak i napravila polje smrti od njega, potpuno ga eliminisavši kao proizvođača nafte. A pitanje je kakva bi šteta bila pročinjena naftnim terminalima na Arabijskom poluostrvu, dok iranska vojna infrastruktura ne bi bila teško oštećena.
Citat:
Dejstvo Irana po susednim državama bi USA samo totalno odrešilo ruke da testiraju na njima sve što žele, da koriste sve što imaju (osim nuklearnog) jer eto ''brane'' čitav region.
Oni bi i ovako testirali sve na njima kao i u bednoj i jadnoj Srbiji, koja je bila "velika" pretnja novom svetskom poretku. Zašto bi inače imali rakete većeg dometa, ako nemaju plan da ih koriste kao sredstvo odvraćanja, tj napada po drugim zemljama, koje su amerikanci zaposeli, ili su vlade američke slugeranje, kao vlade država na Arabijskom polusotrvu. Nemaju šta da izgube i zato treba iskoristiti sve što je moguće.
Hormuz se nalazi u tertitorijalnim vodama Irana i Omana,dio koji se plovno nemože zaobići je u Iranskim vodama i to je po svim normama teritorij te dvije zemlje medjutim medjunarodnim ugovorima i konvencijama je garantovan izlaz na otvoreno more svim zemljama svijeta koje izlaze na more,prema tome iako je zaliv u vodama ove dvije zemlje i ostale zemlje P.zaliva imaju pravo na izlaz kroz zaliv u medjunarodne vode.U Iranskoj doktrini zatvaranje Hormuza je dio doktrine asimetr.ratovanja i to je potez koji se pravi u slučaju da je zemlja napadnuta i to uostalom dolazi samo od sebe kao posljedica borbeni dejstava u zalivu i niko neće poslati tanker ako je tamo rat.Dakle oni nikada neće zatvoriti tjesnac osim ako nije zemlja napadnuta,ovo je samo pokazivanje mišića i pritisak na neke zemlje da ne podrže plan Wašingtona,uostalom oni su kompletan plan asimetr.ratovanja napravili tako da se on sastoji iz više dijelova gdje se tačno zna redosljed poteza i kao takav može biti efikasan samo ako se izvede kompletan po tačno utvrdjenom planu.Zatvaranje Hormuza u toj doktrini podrazumjeva da se izvede paralelno sa drugim akcijama i u njemu učestvuju svi rodovi vojske,u prevodu to znači otvoreni rat u kojem se aktivira i Hezbolah,raketne jedinice,mornarica,avijacija,PVO..
Oni vrlo dobro znaju da samo kordiniranom akcijom svega onog što podrazumjeva njihova doktrina mogu nešto napraviti protiv vojno superiornijeg neprijatelja i zatvaranje tjesnaca bez provodjenja kompletne doktrine koju su razradili bi dovelo do toga da kompletnu mornaricu serviraju na tacni i vjerujte da bi nakon par sati sve bilo na dnu mora i to oni dobro znaju.
Zato netreba oćekivati takav potez sa njihove strane,uostalom njima taj prolaz treba isto kao i drugima i ako dodamo da i države koje su im saveznici isto naftu dobijaju kroz tjesnac onda se može vidjeti da zašto je zatvaranje Hormuza dio doktrine koja se provodi samo u slućaju rata,uostalom sama činjenica da bi tamo bio rat podrazumjeva da je Hormuz zatvoren oni su to samo usavršili i napravili plan proizvodnje plovila koji su idealni za uslove u P.zalivu.
su47berkut ::Иран има подземне реакторе за обагаћивање уранијума,а нема подземне фабрика за изградњу ракета,ПВО система и триста чуда и јада,мислим да је одговор очигледан.
Podzemni kompleksi samo na papiru deluju neranjivo, ali dovoljno je da im unistis ulaze i koja onda korist od njih?
su47berkut ::
Друго Иран да испали пет до десетак ракета са једног положаја и повуче се у оне планине,ај да видим дал ће открити ту јединицу.
To bi im bilo najgora opcija. Mnogo je bolje dejstvovati iz grada i lansere i rakete skrivati po halama nego u planinama jer opet ponavljam ulazi se mogu naci i unistiti.
su47berkut ::
Ако се неки брод и приближи Иранским водама има да буде потопљен са планина где је сва техника за откивање беспомоћна,то смо видели на Косову где и по равном и на планинама нису успели да униште такоречено ништа.
Nosac aviona i razaraci sa tomahavk raketama mogu biti DALEKO od Iranske obale i opet napraviti VELIKU stetu.
su47berkut ::
За те мале десанте бродове мислиш да имају негде уштекану фабрику тако да могу да их штанцују???
Na te čamce zaboravi ako pricamo o otvorenom moru. Da su barem napravili nesto ovako:
Pa da imaju neke sanse.
su47berkut ::
Што се тиче твог односа снага нешто нисам чуо да је Вијтнам производио авионе,ракете, и остало оружје,па испрашише амере као сви сретни.
A hiljade dvina, pa stotine migova koje su Rusi poklonili zaboravljas
Nisu Ameri pukli u Vijetnamu zbog tehnike vec zbog postavljenog cilja. U slucaju Irana cilj je vrlo jasan, unistiti Bušer i par drugih meta.
Ако ће мо реално увек постоје више улаза ми смо улазе крили у кућама,а они могу где код желе негде у густој шуми где се неће видети,а технику у шумама,а на Косову смо видели да тепих бомбардовања ту непомажу ништа.
mean_machine :: U slucaju Irana cilj je vrlo jasan, unistiti Bušer i par drugih meta.
Kolega, nikako se ne bih složio da je cilj Zapadne imperije (samo) uništiti Bušer i par drugih meta. Zar bismo mogli reći za Irak da su oni samo željeli uništiti oružje za masovno uništenje i onda dignuti sidro? Kao što znamo, cilj je bio okupacija zemlje, uspostava marionetske vlade, te besprekidna krađa prirodnih resursa. Naravno, i širenje na Istok, prema Iranu, Kini, Rusiji, gradnja razno raznih baza itd itd. Slični ili istu stvar žele napraviti s Iranom. Bilo bi doista blesavo da mislimo da Zapad toliko zabrinjava nuklearni program Irana i da bi se nakon što ga onesposobe povukli i sve bi onda bilo krasno i bajno...
Kaćuša ::
Kolega, nikako se ne bih složio da je cilj Zapadne imperije (samo) uništiti Bušer i par drugih meta. Zar bismo mogli reći za Irak da su oni samo željeli uništiti oružje za masovno uništenje i onda dignuti sidro? Kao što znamo, cilj je bio okupacija zemlje, uspostava marionetske vlade, te besprekidna krađa prirodnih resursa. Naravno, i širenje na Istok, prema Iranu, Kini, Rusiji, gradnja razno raznih baza itd itd. Slični ili istu stvar žele napraviti s Iranom. Bilo bi doista blesavo da mislimo da Zapad toliko zabrinjava nuklearni program Irana i da bi se nakon što ga onesposobe povukli i sve bi onda bilo krasno i bajno...
su47berkut ::Ако ће мо реално увек постоје више улаза ми смо улазе крили у кућама,а они могу где код желе негде у густој шуми где се неће видети,а технику у шумама,а на Косову смо видели да тепих бомбардовања ту непомажу ништа.
Bušer je najmanje bitan u nuk.programu Irana,oni već imaju dovoljne zalihe urana a i ta je elektrana pod nazorom,problem su istraživački reaktori, pogoni za obogaćivanje,pogoni za tešku vodu evo sad proizvode uranske šipke za reaktore i svi ti pogoni su dobro zaštićeni i branjeni a vjerovatno postoje i tajni za koje se nezna.Bombardovanje Bušera zaboravite to je prevelik rizik,reaktor je aktivan a uništenjem se nebi umanjila sposobnost za pravljenje bombe i kao što već znamo tamo je sve pod nadzorom medjunarodne agencije za atomsku energiju tako da se nikom neisplati preuzeti rizik od širenja radijacije,da če se time trajno zaustaviti Iran u gradnji bombe ili bar značajno umanjiti njihova sposobnost uredu ali ovako nema od toga ništa.
Iranci tagodje posjeduju program dalekometni kr.raketa dometa 1000km to je već potvrdjeno više puta,zadnja dva tipa uvedena UCAV Karrar (od drugog i neznam napamet ime)imaju domet 1000km a i malo djete vidi da su pravljeni po kr.raketi vjerovatno po KH-55,uostalom po samom izgledu prije bi rekli da je kr.projektil,uglavnom oba tipa su u masovnoj proizvodnji i ako uzmemo da postoje i slični kr.projektili koji bi zbog ne nošenja vanjskiog naoružanja mogli imati i veći domet rekao bi da oni imaju itekako ćim da odgovore.
U principu mnogi smatraju pa i ja da je Iran prošao onu kritičnu granicu opasnosti od napada i Amerikanci vjerovatno neće ni napasti Iran bar u nekom narednom periodu jer već je i njima jasno da je Iran postao krupan zalogaj,prije napada ja mislim da u narednom periodu oni će pokušati sa jačim sankcijama i nekim pokušajem rušenja režima iznutra da oslabe Iran i ako se nedogodi neki veći incident mislim da će i jedni i drugi pokušati zaobići rat ili ga bar odložiti na neko vrijeme jer u ovom trenutku to nikom neodgovara.
Ono što je sigurno je da Amerikancima u ovom trenutku rat sa ovakvom vojnom silom neodgovara,nije sporno da u slučaju otvorenog rata Iran je taj koji najviše gubi i njima taj rat najmanje treba ali isto tako i Amerikancima bi rat koji bi proizveo velike gubitke u vojnom i finansijskom smislu dodatno oslabio položaj na globalnom nivou koji je u vrijeme ekspanzije Kine i Ruskog povratka na globalni nivo ionako dobro oslabljen.
Zaustavljanjem isporuka Iranskog plina i nafte i činjenice da prolaz kroz Hormuz i ako bi se uspio odblokirat bio bi otežan sa manjim prometom cijene nafte i plina bi višestruko porasle što bi debelo odgovaralo Rusima i vjerovatno bi to iskoristili za jačanje na globalnom nivou što samo po sebi uz krizu koja bi još više potresla zapad dovodi do slabljenja pozicije USA.
Sve ovo navedeno ide u prilog tezi da rata bar u naredni 2-3g nebi trebalo biti,ali opet kažem uz ove stalne napetosti niko nemože sa sigurnošću to tvrditi.
Dopuna: 16 Jan 2012 14:57
WIKIPEDIA copy/paste
Iran je većinom planinska zemlja s površinom od 1 648 000 km². Na sjeveru ima granice s Armenijom (35 km), Azerbajdžanom (611 km), Turkmenistanom (992 km), te ima 740 km obale na Kaspijskom jezeru. Zapadne granice dijeli s Turskom na sjeveru i Irakom na jugu, završavajući na Šat-el-Arabu (na perzijskom: Arvand Rūd). Na jugu zemlja ima izlaz na Perzijski i Omanski zaljev u dužini od 1770 km. Iran od 1970-ih ima granični spor s Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog otokâ Tunb i Abu Musa koje je Iran zauzeo nakon povlačenja britanskih trupa. Istočnu granicu dijeli s Afganistanom na sjeveru i Pakistanom na jugu. Udaljenost između Azarbajdžana na sjeverozapadu i Sistana i Beludžistana na jugoistoku je oko 2330 km.
Iranskim krajolikom prevladavaju planinski lanci između kojih se nalaze mnoge doline i prema istoku i jugoistoku pustinjske visoravni. U istočnom dijelu zemlje prevladavaju slabo naseljene ravne pustinje Dašt-e Lut („Prazna pustinja”) i Dašt-e Kavir („Velika slana pustinja”) s povremenim slanim jezerima, koje se nastavljaju istočnije u zapadnom Pakistanu i južnom Afganistanu. Sjeverozapadni dio zemlje koji je plodniji i najnapučeniji je ujedno i najbrdovitiji. Ovdje se nalazi na sjeveru visoki planinski lanac Alborz (Elburs) s najvišom točkom Irana, 5621 m visokim Damavandom. Na jugozapadu od Omanskog zaljeva sve do slanog jezera Urmije, proteže se drugi veliki vapnenački lanac Zagros (ili Kuhaje-Dinarun - „Dinarsko gorje”) s najvišim kraškim vrhovima Dinar-Kuh („Dinarski vrh” 4976 m), Oštran-Kuh („Oštri vrh” 4328 m) i Kukalar-Kuh („Kukasti vrh”, 4298 m). Iranska visoravan pruža se između spomenutih planinskih lanaca u središtu i na istoku zemlje.
Krajolik u pokrajini Fars
U širokom području između planina nalaze se velika poljoprivredna i urbana središta kao Isfahan ili Širaz. Sve do 20. stoljeća, kada su izgrađene glavne ceste i željezničke pruge kroz planinske lance, ova područja bila su relativno izolirana jedna od drugih. Obično je jedan veliki grad dominirao jednim ovakvim područjem, te su postojali složeni gospodarski odnosi između grada i sela na periferiji. U višim područjima planinskih lanaca, živjele su praktički plemenske skupine koje su se selile zajedno sa stadima ovaca i koza između tradicionalnih ljetnih i zimskih pašnjaka.
Staništa i vegetacija Irana:
U zemlji ne postoje veći riječni sustavi, a promet se tijekom povijesti odvijao karavanama koje su prolazile kroz klance i prijevoje u planinama. Visoke planine su također predstavljale problem u pristupu prema Perzijskom zaljevu i Kaspijskom jezeru. Većih slatkovodnih jezera nema, a na sjeverozapadu je plitko poluslano jezero Urmija.
U Iranu vlada uglavnom suha i poluasuha klima. Iznimka je ravnica uz Kaspijsko jezero gdje vlada blaga suptropska klima oceanskog tipa; ovdje temperature zimi rijetko padaju ispod 0°C, a klima je vlažna tijekom cijele godine. Temperature ljeti se rijetko penju iznad 29°C, a prosječne godišnje padaline su od 680 mm na istoku do 1700 mm na zapadu zemlje. Na zapadu u naseljima u dolinama gorja Zagros javljaju se iznimno niske temperature, jake zime, te prosječna temperatura ispod 0°C i velike količine snijega. U istočnim i središnjim bazenima vlada iznimno suha pustinjska klima s manje od 200 mm padalina godišnje i prosječnim ljetnim temperaturama do 38°C. Uz obale Perzijskog zaljeva je sušna polupustinjska klima gdje vladaju umjerene zime, te vrlo suha i vruća ljeta. Količina oskudnih padalina ovdje varira između 135 i 355 mm.
Iran se nalazi u sezmički vrlo aktivnom dijelu svijeta kojeg često pogađaju potresi.
Flora, fauna i okoliš [uredi]
Gepardi u Iranu
Biljni i životinjski svijet u Iranu je zbog velikog broja bioma i staništa vrlo raznolik, te ovdje živi veliki broj životinja i biljaka. U biljnom pokrovu postoji izraziti klimatski gradijent, od polupustinjskih ljetopadnih grmljaka uz južne obale, do bujnih vlažnih šuma oceanskog tipa na sjeveru uz Kaspijsko more. Na istoku su gole pustinje s rijetkim travnatim oazama, a u središtu zemlje na prostranoj nutarnjoj visoravni prevladavaju za Iran osobiti kuglasto-ježinasti trnjaci (tragantidi) otporni na ovdašnju sušno-hladnu klimu s mrazovima i žarkim ljetom.
U polupustinjskim područjima živi veliki broj velikih mačaka kao eurazijski ris, manul i preživači indijska gazela ili perzijska gazela. Neke od njih nalaze se pred istrebljenjem kao iranski gepard (Acinonyx jubatus venaticus) kojih je još ostalo od 50 do 60, a na sjeveroistoku žive i malobrojni lavovi. U Iranu postoji mnogo endemskih vrsta kao perzijski jelen kojeg danas ima još vrlo malo. Na području države živi i veliki broj ptičjih vrsta kao: riđi mišar, obična vjetruška, orao bradaš i dr. U šumama na sjevernom gorju mogu se naći divlje svinje, medvjedi, jeleni i kozorozi.
O očuvanju okoliša država je počela voditi brigu od 1950-ih, nakon degradacije okoliša i prevelikog izrabljivanja prirodnih resursa. Iran je osnovao 1956. društvo za zaštitu divljih životinja, pa 1967. organizaciju za lov i ribolov, te na kraju 1971. ministarstvo za zaštitu okoliša. Cilj svih ovih organizacija bila je zaštita okoliša.
Ovakve karte koje sam postavio ja i MEAN M. ne pokazuju vegetaciju,dakle ni na ovoj ni ovj iznad se nemože vidjeti kakva je vegetacija,imali šume...već samo reljef tj. nadmorska visina.
