|
Sergej Lavrov: "Moskva će u UNVS-u blokirati svaki prijedlog uporabe sile protiv Irana, nećemo dopustiti da se ponovi Libija"
Rusija poručuje kako će blokirati svaku rezoluciju UN Vijeća Sigurnosti koja bi se na bilo koji način mogla interpretirati kao odobrenje vojnog angažmana protiv Irana, istaknuo je u razgovoru za medije ovog utorka ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. Konkretno je istaknuo kako se ne smije ponoviti "libijski scenarij". Komentar Lavrova dolazi u vrijeme žestokih sukoba koji traju u libijskom gradu Bani Walid.
No, jasno je kako se i Rusija danas osjeća djelomično krivom za tragediju koja je snašla Libiju prošle godine. Podsjetimo, 17. ožujka 2011. u UN Vijeću Sigurnosti glasalo se po pitanju Rezolucije 1973 - koju su sastavile Francuska, Velika Britanija i Libanon, uz potporu i blagoslov SAD-a.
Rezolucija je pozivala na "prekid vatre" i "uspostavljanje zona zabrane leta" - mnogi su tada naivno smatrali, navodno i sama Rusija, kako će na temelju ove rezolucije biti zabranjeno polijetanje vojnih zrakoplova, no, zapadne sile interpretirale su dokument na posve drugačiji način i iskoristile ga kao pravnu osnovu za pokretanje vojne agresije u vidu zračnih napada na Libiju. Angažman daleko superiornijih NATO snaga doveo je u višemjesečnom sukobu do poraza libijske vojske, a pukovnik Muammar Gaddafi brutalno je smaknut 20.10.2011. u Bitci za grad Sirte. Nakon smrti Gaddafija vlast je preuzeo pobunjenički NTC i Libijom danas vlada nestabilna vlast u Tripoliju dok militantne skupine i dalje haraju zemljom bez kontrole. Ta činjenica, poznata svima koji detaljno prate prilike u Libiji, nastojala se pod svaku cijenu sakriti od međunarodne javnosti, no, nakon što je 11. rujna ove godine u Bengaziju ubijen američki ambasador Chris Stevens, pravo stanje u Libiji više se ne može sakriti.
Rusija je u nekoliko navrata istaknula da je "prevarena" kada je riječ o Rezoluciji 1973. Naime, Rusija i Kina - dvije stalne članice u UNVS-u - nisu uložile veto na ovu rezoluciju, već su apstinirale od glasanja. Još uvijek se vode žestoke debate u mnogim krugovima po pitanju da li je Rusija zaista bila prevarena ili su jednostavno pustili da Libija bude žrtva NATO agresije. U vrijeme glasanja o rezoluciji na funkciji predsjednika Rusije bio je Dmitry Medvedev, neki i u tom podatku vide razlog zašto je Rusija apstinirala umjesto da je uložila veto kao što sada čini kada je riječ o Siriji.
Druge stalne članice UNSC-a glasale su "ZA", kao i znatan dio rotirajućih članica koje su se tada nalazile u UNSC-u.
Povodom rezolucije, ruski ambasador pri UN-u, Vitaly Čurkin, istaknuo je kako mnogi detalji "nisu poznati" kada je riječ o tome tko treba provoditi točke same rezolucije. Također je istaknuo kako Rusija poziva obje strane na prekid vatre kako bi se izbjegla stradavanja. No, napomenuo je kako ne smije doći do "nepredvidljivih posljedica" te kako je nužno izbjeći daljnju destabilizaciju regije.
Kada govorimo o Rezoluciji 1973 (kompletan tekst Rezolucije), iz retrospektive, možemo reći kako je došlo upravo do toga - "nepredvidljivih posljedica".
Ostati će otvoreno pitanje - da li je moguće da se rusku i kinesku UN delegaciju tek tako moglo "prevariti"?
U svakom slučaju, situacija koja se desila u Libiji sada ima - i mora imati - snažan utjecaj na rusku vanjsku politiku jer kao stalna članica UNVS imaju direktnu odgovornost pokušati spriječiti buduće konflikte. To se u prvom redu odnosi na Siriju, ali - kako je i istaknuo Sergej Lavrov - i na Iran.
"Kao što nam je libijsko iskustvo, nažalost, pokazalo - vojni scenarij (protiv Irana) je moguć", istaknuo je Lavrov u razgovoru za list Rossiiskaya Gazeta na pitanje novinara da li je moguća vojna operacija Izraela i SAD-a protiv Irana. "Rusija će od sada pristupati ekstremno oprezno kada je riječ o UN Vijeću Sigurnosti. Nećemo više dopustiti ovakve neiskrene interpretacije. Mi ćemo paziti na to da nijedna nova rezolucija ne bude otvorena takvoj interpretaciji kao što je to bio slučaj s Libijom", istaknuo je Lavrov te nadodao po pitanju Irana kako "apsolutno nema dokaza" da je Iran odlučio uključiti vojnu komponentu u svoj nuklearni program.
|
