|
|
Bilateralni i vojni odnosi Rusije i Irana: Putin bi uskoro mogao posjetiti Teheran, Moskva umjesto starijeg modela S-300 Iranu nudi S-300VM Antej-2500
Svi svjetski mediji su citirajući ruski Kommersant prije par dana objavili vijest 'kako će predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin slijedeći mjesec posjetiti Iran kako bi unaprijedio bilateralne odnose između dvije zemlje', nakon čega su uslijedile brojne polemike, kao i osude od strane pojedinih medija na zapadu i naravno, iz Izraela.
Ruski dnevni list je objavio vijest kako će Putin posjetiti Iran 12. kolovoza, te iako službeni izvori ne žele iznijeti razloge ove posjete svi mediji su naveli kako će se u prvom redu razgovarati o iranskom nuklearnom programu, bilateralnoj suradnji u obrambenom sektoru i o zajedničkim stavovima glede regionalnih i međunarodnih gorućih pitanja.
Podsjetimo kako Hassan Rohani nakon pobjede na izborima prošlog mjeseca predsjednički ured službeno preuzima 3. kolovoza, a na inauguraciju je pozvao lidere i delegacije svih svjetskih zemalja osim Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, kako je u svom obraćanju javnosti poručio glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Abbas Araqchi.
Međunarodna zajednica novog predsjednika, za razliku od Mahmuda Ahamdinejada, drži za umjerenog političara i kada su u pitanju unutarnje prilike u Iranu, ali i u vanjskoj politici. Od Rohanija se očekuje da iranskom nuklearnom programu pristupi na jedan posve drugi način budući da je dosadašnji stav Teherana za posljedicu imao uvođenje i stalno proširivanje sankcija od strane međunarodne zajednice, iako je teško je za povjerovati da će doći do radikalnog zaokreta u njegovom pristupu tom 'gorućem problemu' za zapad i Izrael. Kao regionalna i gospodarska sila zbog proizvodnje energenata Iran je saveznik Rusije i godinama igra ključnu ulogu na Bliskom Istoku, kao i u sirijskom sukobu u protekle dvije godine. Zbog svoje uloge u regiji i blizine jednom drugom sukobu, onom u Afganistanu, Iran na čelu s Rohanijem bez sumnje namjerava zadržati ključnu ulogu kada su u pitanju problemi u regiji, kao i oni na globalnoj razini.
Ukoliko Vladimir Putin posjeti Teheran to će nakon 2007. godine, kada je sudjelovao na 'Konferenciji kaspijskih zemalja', biti njegova druga posjeta Iranu. U određenom smislu, ovako brza posjeta upućuje da je ruski predsjednik odlučio učvrstiti bilateralne odnose i dogovoriti se o nekim važnim pitanjima kako za Rusku Federaciju, tako i za Iran. Kako i Iran i Rusija imaju izlaz na Kaspijsko more problemi u regiji su im zajednički, a od kojih u posljednje vrijeme pažnju privlači sukob u Nagorno Karabahu, armenskoj enklavi u Azerbejdžanu koja je de-facto neovisna, kao i energetski resursi u Kaspijskom moru.
RT: "Rusija daje podršku Iranu u razvoju nuklearne tehnologije u civilne svrhe i nudi sustav Antey-2500"
Iranska agencija FARS, ali i Russia Today navode kako 'Putin želi razgovarati o dva važna pitanja; izgradnji novog dijela nuklearne centrale Bushehr i zamjeni starijih sustava S-300s s proturaketnim štitom kojega bi činili sustavi S-300VM Antej-2500.'
Razgovaralo bi se, naravno, i o iranskom nuklearnom programu jer je iransko gospodarstvo u neku ruku paralizirano s nametnutim sankcijama i Iran troši ogromna sredstva i energiju kako bi uspio zaobići sve prepreke u trgovinskoj razmjeni sa zemljama koje žele s njim poslovati. Kao što znamo, Iran je oduvijek tvrdio kako obogaćuje uran u medicinske svrhe i za proizvodnju energije, ali različite inicijative na međunarodnoj razini (kao npr. konferencija u Kazahstanu 2013. na kojoj su se okupili predstavnici Rusije, SAD-a, Kine, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Irana) nikada nisu polučile pozitivne rezultate.
Za vrijeme predsjedničkog mandata Dimitrija Medvedeva Rusija je podržala i pridružila se sankcijama zapada i prekinula sve pregovore o isporuci ruskog naoružanja Iranu među kojem je trebao biti i protuzračni raketni sustav S-300. Slijedom takve odluke Medvedeva došlo je do zahlađenja odnosa između Moskve i Teherana. Posjeta predsjednika Putina bi se mogla smatrati dodatnim poticanjem razvoja prijateljskih odnosa između dvije zemlje, no to je vijest koju zapad nije dobro primio.
Rusija je odlučila podržati razvoj nuklearnog postrojenja u Bushehru, a podrška iranskom nuklearnom programu u civilne svrhe je zapad uznemirila kada je Vladimir Putin prošlog mjeseca izjavio 'kako Iran ima neotuđivo pravo na razvoj nuklearne tehnologije u mirnodopske svrhe i da nema dokaza za vojni aspekt njihovog nuklearnog programa'.
Osim suradnje u nuklearnom sektoru, važna stavka su i bilateralni odnosi u obrambenom sektoru. Vladimir Putin je od početka 2013. niz zemalja iz središnje Azije (Uzbekistan / Kirgistan) vratio u svoju orbitu i unaprijedio već dobre odnose s Kazahstanom i ostalim zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza.
Mediji navode kako će ruski lider Irancima ponuditi protuzračni obrambeni raketni sustav dalekog dometa Antey-2500VM. Iransko jačanje ovih sustavom će sigurno dati znatnu težinu na regionalnoj razini i za rivale Teherana, posebice Izraela, predstoji period u kojemu će morati preispitati svoju vanjskopolitičku agendu.Novi obrambeni sustav koji ima domet 200 km kada su u pitanju zrakoplovi i 40 km kada je riječ o balističkim projektilima projektiran je da obori sve leteće neprijateljske ciljeve brzinom 4500 km/h. U stanju je nadzirati i istovremeno slijediti 24 zrakoplova i 16 balističkih projektila.
Iranska agencija FARS navodi'„kako je sustav Antey-2500 idealan za obrambene potrebe kopnenih snaga i kako je potrebnan Iranu koji će na taj način dodatno ojačati svoju ionako jaku kopnenu vojsku'.
Ruski prouzračni obrambeni raketni sustav S-300VM Antey-2500 Rusija je još uvijek čvrsto pri stavu kako misli ispoštovati sve ugovore o prodaji oružja suverenim zemljama poštujući pri tom odredbe međunarodnog prava, što se vidjelo i iz stava kada je u pitanju bila isporuka oružja Siriji ili Venezueli kojoj su isporučili sustave S-300VM, a što je još 2009. dogovoreno s pokojnim predsjednikom Hugom Chavezom.
Zajednički stav po pitanju sirijske krize
Ukoliko dođe do ove posjete nema nikakve sumnje da će tema razgovora između Putina i Rohania biti i situacija u Siriji. Bez obzira na napore Rusije da uvjeri zapad kako svojim stavom samo potpiruju islamističke ekstremiste i naporima Ujedinjenih naroda, sukob u Siriji se nije okončao. Razgovori koje su vodili ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik John Kerry i mirovna konferencija koju je oporbi predložio sirijski predsjednik Bashar Al-Assad su naznaka kako bi se moglo naći političko rješenje za sirijski sukob. John Kerry je nakon razgovora s Lavrovom poručio 'kako nema vojnog rješenja za sirijsku krizu, nego ono mora biti političko'. Rusija i Iran su također pri stavu kako se što prije trebaju pokrenuti pregovori u Ženevi.
Središnja Azija je opterećena brojnim problemima kao što je mogući povratak talibana na vlast u Afganistanu nakon povlačenja NATO saveza, rastući islamski ekstremizam, terorizam, proizvodnja i trgovina narkoticima, međunarodne kriminalne skupine itd., a Iran s Rusijom može odigrati važnu ulogu u vraćanju stabilnosti i stvaranju preduvjeta za gospodarski razvoj, kako na svom teritoriju, tako i u susjednim zemljama.
Službena Moskva i Teheran izbjegavaju potvrditi susret Putina i Rohania
Vijest kako će predsjednik Ruske Federacije nakon svečane inauguracije posjetiti Iran i s novim predsjednikom razgovarati o svemu gore navedenom prenijeli su svi svjetski mediji, ali je službeno nisu htjeli potvrditi niti glasnogovornik ruskog predsjednika, Dimitrij Peskov, koji je izjavio 'kako u ovom trenutku to ne može potvrditi, te kako se priprema mnogo posjeta i javnost će biti obaviještena čim predsjednik donese konačnu odluku'.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova navodi
kako su medijski napisi o posjeti ruskog predsjednika netočni, ali će Vladimir Putin i Hassan Rohani zato razgovarati na marginama summita 'Šangajske organizacije' koji će se održati početkom rujna u Bishkeku, glavnom gradu Kirgistana, a kojemu će Iran sudjelovati kao zemlja promatrač.
Potrebno je naglasiti kako su se medijski napisi o poboljšanju ionako dobrih odnosa između Ruske Federacije i Irana pojavili istovremeno s izjavama od strane američke administracije i pojedinih zastupnika u Kongresu o većem angažmanu u sirijskom sukobu, kao i oko optužbi na račun Moskve zbog pružanja utočišta zviždaču Edwardu Snowdenu i ne može biti govora kako su mediji kao što su Russia Today i Kommersant slučajno objavili vijest koja je noćna mora Izraela i zapada, a to je prodaja protuzračnog obrambenog raketnog sustava dalekog dometa Antey-2500VM Iranu.
Nema nikakve sumnje da će sustav ukoliko dođe do potpisivanja ugovora biti i isporučen, a što obzirom na vojnu suradnju koja je najavljena početkom ovog mjeseca ne bi trebalo nikoga iznenaditi, tako da sam susret dvojice predsjednika 'odmah' ili 'za nekoliko tjedana' neće bitno odrediti odnose između Moskve i Teherana.
http://www.advance.hr/vijesti/bilateralni-i-vojni-.....ntej-2500/
|
.
