offline
- nelsa
- Super građanin
- Pridružio: 21 Sep 2011
- Poruke: 1118
|
statistički podaci u kojima je Iran prvi ili medju vodećim zemljama svijeta;
Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Usprkos sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Treba napomenuti da je Iran jedna od najeftinijih zemalja na svijetu za život.
Cijena litre diesela iznosi dva američka centa.
Cijena litre benzina iznosi devet američkih centi.
Najveća zbirka dragulja nalazi se u Iranskoj središnjoj banci.
Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava.
stopa godišnje dobi prilikom ulaska u brak za muškarce 29,7 godina, a za žene 23,9 godina.
U zemlji prebiva najveći broj stranih izbjeglica u svijetu, uglavnom iračkih i afganistanskih. Godine 2010. u zemlji je boravilo oko tri milijuna afganistanskih izbjeglica, a tijekom zadnja tri desetljeća prosječan broj stranih izbjeglica bio je iznad pet milijuna.
Prema američkim podacima 2010. godine 71% iranskog stanovništva živjelo u gradovima.
U Iranu prema raznim procjenama živi između 10.000[11] i 25.000 Židova.
U državi živi 19.823 zoroastrijanaca, a najviše ih živi u Indiji (oko 60.000).
Crkva sv. Marije na sjeverozapadu zemlje druga je najstarija na svijetu.
Broj kršćana kreće se od 109.415 do 300.000.
Prema američkim procjenama muslimani čine 98% ukupnog stanovništva, a prema službenim iranskim izvorima 99,4% od ćega je 93% šijita.
Oko 100.000 plastičnih operacija godišnje što je najveći broj na svijetu.
100% stanovništva pokriveno je zdravstvenom skrbi.
Oko 96% potrebnih lijekova proizvedu domaće farmaceutske tvrtke.
Godišnja zarada od izvoza lijeka iznosi oko 35 milijuna dolara.
74% žena između 15 i 49 godina koristi kontracepcijska sredstva. Klinički je zbrinuto 93% djece do pet godina starosti koji boluju od akutne respiratorne infekcije.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv difterije, hripavca i tetanusa.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv hepatitisa B.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv ospica.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv dječje paralize.
99% novorođenčadi imunizirano je protiv tuberkuloze.
Vlada financira 100% osnovnih cjepiva.
84% svjetskih zaplijena heroina izvrši Iran.
Godišnje se presadi oko 2000 bubrega.
Na obrazovanje se izdvaja 22.85% od ukupnog državnog budžeta odnosno oko 110 milijardi USD godišnje .
Prema službenim izvorima iz 2006. godine stopa pismenosti iznad 15 godina iznosi 92,7%, a iznad šest godina 84,6% (54,082.000 od 63,920.000 stanovnika). Stopa nepismenosti smanjena je sa 52,5% u 1976. na 7,3% u 2006. godini.
98.1% muškog stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.
Godišnje se objavi oko 65.000 novih naslova knjiga.
Godišnje se objavi 2426 knjiga o primijenjenim znanostima.
Godišnje se objavi 1844 knjiga o prirodnim znanostima.
Godišnje se objavi 1319 knjiga o društvenim znanostima.
Godišnje se objavi 1486 filoloških knjiga.
Godišnje se objavi 4504 knjiga o teologiji.
Godišnje se objavi 706 knjiga o filozofiji i psihologiji
Sa 3,391.852 studenata Iran se nalazi na osmom mjestu iza Kine (26,691.696), Sjedinjenih Država (18,248.124), Indije (14,862.962), Rusije (9,446.408), Brazila (5,958.135), Indonezije (4,419.577) i Japana (3,938.632).
Sa 1,795.929 ženskih studenata Iran se nalazi na osmom mjestu iza Kine (13,024.326), Sjedinjenih Država (10,432.214), Indije (5,815.521), Rusije (5,325.544), Brazila (3,322.910), Indonezije (2,096.556) i Japana (1,801.673). Žene čine 52.95% udjela u ukupnom broju iranskih studenata.
Humanistička i umjetnička područja pohađa 348.467 iranskih studenata.
Humanistička i umjetnička područja pohađa 246.481 ženskih studenata. Žene čine 70.73% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.
Društvene znanosti (uključujući pravo i ekonomiju) pohađa 1,058.191 iranskih studenata.
Društvene znanosti (uključujući pravo i ekonomiju) pohađa 599.850 ženskih studenata. Žene čine 56.69% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.
Tehničke znanosti pohađa 1,078.822 iranskih studenata.
Žene čine 68.17% ukupnog broja iranskih studenata na prirodnim znanostima što je najveći udjel na svijetu.
Tehničke znanosti pohađa 332.433 ženskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 235.312 studentica.
Poljoprivredne znanosti pohađa 149.356 iranskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 127.290 studenata.
Poljoprivredne znanosti pohađa 68.328 ženskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 62.209 studentica.
Medicinske znanosti pohađa 217.355 iranskih studenata.
Medicinske znanosti pohađa 110.732 ženskih studenata.
Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz Teherana sa 1,5 milijuna studenata treće je najveće na svijetu.
Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz Teherana sa 1,5 milijuna studenata najveće je privatno sveučilište na svijetu.
Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1998. godine na Tajvanu. Od prvog natjecanja 1985. do danas pojedinačno je osvojeno 31 zlatnih, 71 srebrnih i 30 brončanih na matematičkoj olimpijadi.
Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1997. godine. Od prvog natjecanja 1989. do danas pojedinačno je osvojeno 25 zlatnih, 28 srebrnih i 17 brončanih medalja na olimpijadi iz fizike.
Najbolje skupno mjesto (3.) osvojeno je 1996. godine u Moskvi ina hemijskoj olimpijadi.
Najveći znanstveno-tehnološki rast u svijetu. Rast iznosi 1000% u devetogodišnjem razdoblju između 1995. i 2004. godine; povećanje u svjetskom udjelu izdavanja znanstvenih radova od 0.0003% u 1970. do 0.29% u 2004. (porast od ~100.000% u 33 godine) odnosno do 1.02% u 2008. godini (porast od 340.000% u 37 godina). U 2009. godini rast objave bio je 11 puta veći od svjetskog prosjeka, dok se iranski rast udvostručuje svake tri godine.
Među prvih deset najuspješnijih zemalja u istraživanju matičnih stanica spadaju još Kina, Švedska, Japan, SAD, Australija, UK, Indija, Južna Koreja i Singapur.
Ovca „Rojana”, klonirana je 2006. godine u Isfahanu, prva je klonirana životinja u zemlji. Ranije su u kloniranju životinja uspjeli SAD, Rusija, Kina, Južna Koreja, Francuska, Nizozemska, Danska, Japan i Argentina.
Ovca „Rojana” klonirana je 2006. godine u Isfahanu i preživjela je tri godine. Ranije je u tome uspjelo Ujedinjeno Kraljevstvo.
3. zemlja koja je klonirala govedo.
Satelit Omid lansiran je raketom Safir 2. veljače 2009. godine čime je Iran postao deveta zemlja svijeta koja posjeduje mogućnost slanja umjetnih satelita u svemir.
Životinje su 3. veljače 2010. godine lansirane svemirskom letjelicom Kavošgar-3 i uspješno vraćene na Zemlju čime je Iran postao šesta zemlja svijeta (nakon Rusije, Sjedinjenih Država, Francuske, Kine i Japana) koja ima mogućnost slanja biološkog tereta u svemir.
Iranska svemirska agencija (ISA) ima godišnji budžet od 3.96 milijardi USD (najviše nakon NASA-e i ESA-e).
Prvi pokusni fuzijski reaktor proizveden je u veljači 2011. godine čime se Iran svrstao u društvo Sjedinjenih Država, Japana, Južne Koreje, Australije i Francuske.
Oko 27,1% žena je u u ministarstvima.
S godišnjim pomakom od 18 mjesta Iran bilježi četvrti najveći skok na popisu država prema HDI-u. Također, Iran bilježi i treći najveći rast HDI-a u posljednja tri desetljeća
4. najveći suficit na svijetu prema procjenama CIA-e suficit je 2010. godine iznosio 6.87 milijardi USD.
6 -ta najveća bilanca tekućeg računa iznosi 70.797 milijardi USD (suficit).
Teheranska burza je 2010. godine prema učinkovitosti zauzimala drugo mjesto u svijetu; vrijednost tržišnog kapitala bila je oko 84 milijarde USD
Oko 28,4% zaposlenih u industriji čine žene.
Oko 34,2% zaposlenih u poljoprivredi čine žene.
Između 1990. i 2000. godine zabilježen je porast gospodarske aktivnosti žena od 34%.
3. najmanji vanjski dug na svijetu kao postotak BDP-a iznosi 3,7%.
6-ta najveća bruto nacionalna štednja na svijetu a iznosi 41.57% BND-a.
Godine 1997. postojalo je 1,255.382 poduzeća.
Banka Melli (BMI) je s kapitalom od 54 milijarde USD najveća u islamskom svijetu.
Iranski rijal ima četvrtu najnižu vrijednost osnovne jedinice među svim svjetskim nacionalnim valutama.
Teheran je prema tržišnim cijenama najjeftiniji glavni grad svijeta
Pet Iranaca posjeduje bogatstvo koje premašuje vrijednost milijarde USD.
Iranska tvrtka NITC je sa 43 tankera peta najveća na svijetu, a do 2013. godine planira se povećanje kapaciteta za 72% čime će postati 2. ili 3. u svijetu.
Godine 2009. Iran je sa 1.67 milijuna vozila na prirodni plin i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto, a krajem 2010. godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin pa se 2012. godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin odnosno 2500 stanica za punjenje.
Internetom se služi 33,200.000 stanovnika (oko 50% ukupnog stanovništva).
Oko 700.000 aktivnih blogova.
U zemlji je aktivno 25,804.000 telefonskih linija. Godine 2004. bilo je digitalizirano oko 80% telefonske mreže.
5. najveća površina navodnjavanog tla na svijetu prema američkim izvorima iznosi 76.500 km², a prema službenim iranskim izvorima 82.970 km².
Iransko nacionalno naftno poduzeće (NIOC) je prema prihodima od 220 milijardi USD sedmo najveće u svijetu.
Iransko nacionalno naftno poduzeće (NIOC) je drugo najveće u svijetu (nakon saudijskog Aramcoa).
5. najveći proizvodjać cementa a godišnje se proizvede 65 milijuna tona cementa; uz godišnji porast proizvodnje od 16%.
11. najveći proizvodjaći automobila godišnje se proizvede 1,367.014 automobila.
8. najveći proizvodjać željezne rude godišnja proizvodnja željezne rudače iznosi 38,200.000 tona a 10. mjesto zauzima po proizvodnji željeza.
Iran posjeduje devete najveće zalihe željeza.
U 2009. godini proizvedeno je 10,873.000 tona čelika, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 mil. t.
Godišnja proizvodnja aluminija iznosi 281.300 tona.
Godišnja proizvodnja aluminijevog oksida iznosi 200.000 tona.
Godišnja proizvodnja bakra iznosi 262.500 tona.
Iran posjeduje druge najveće zalihe bakra u svijetu.
Godišnja proizvodnja cinka iznosi 115.000 tona.
Iran posjeduje najveće zalihe cinka u svijetu.
Godišnja proizvodnja ferokroma iznosi 8000 tona.
Godišnja proizvodnja kroma iznosi 255.129 tona.
Godišnja proizvodnja magnezija iznosi 90.000 tona.
Godišnja proizvodnja molibdena iznosi 6600 tona.
Godišnja proizvodnja olova iznosi 27.000 tona, a pročišćenog olova 76.000 tona.
Godišnja proizvodnja stroncija iznosi 2000 tona
Godišnja proizvodnja srebra iznosi 3,500.000 unca.
Godišnja proizvodnja zlata iznosi 850 kilograma.
Godišnja proizvodnja arsena iznosi 100 tona.
Godišnja proizvodnja bora iznosi 2000 tona.
Godišnja proizvodnja silicija iznosi 2.000.000 tona.
Godišnja proizvodnja amonijaka iznosi 2,000.000 tona.
Godišnja proizvodnja azbesta iznosi 1300 tona.
Godišnja proizvodnja barita iznosi 250.000 tona odnosno 3.62% ukupne svjetske proizvodnje.
Godišnja proizvodnja bentonita iznosi 376.000 tona odnosno 2.65% ukupne svjetske proizvodnje.
Godišnja proizvodnja boksita iznosi 500.000 tona. 2009.
Godišnja proizvodnja celestita iznosi 2000 tona. 2010.
Godišnja proizvodnja dijatomita iznosi 7000 tona. 2009.
Godišnja proizvodnja feldspata iznosi 502.000 tona. 2009.
Godišnja proizvodnja gipsa iznosi 11,250.000 tona odnosno 8,5% udjela u svjetskoj proizvodnji; najveći proizvođač u svijetu nakon Kine.
Godišnja proizvodnja kaolina iznosi 1,274.000 tona.
Godišnja proizvodnja magnezita iznosi 116.000 tona.
Godišnja proizvodnja natrijevog karbonata iznosi 140.000 tona.
Godišnja proizvodnja natrijevog klorida iznosi 2,200.000 tona.
Godišnja proizvodnja perlita iznosi 47.000 tona.
Godišnja proizvodnja tinjaca iznosi 7000 tona.
Iran je najveći, najstariji i najkvalitetniji proizvođač tirkiza u svijetu.
6. najveći proizvodjać energije.
12. najveće zalihe ugljena.
2. najveće zalihe plina , 29,61 bilijuna m³ prirodnog plina odnosno 15,8% ukupnih svjetskih zaliha čija je vrijednost oko 4 bilijuna USD.
3. najveći proizvodjać plina, 220 milijardi m³ u 2010. godini odnosno 0,6 milijardi m³ po danu
3. najveće zalihe nafte.
4. najveći proizvodjać nafte 4,2 milijuna barela dnevno, odnosno 1534,1 milijuna godišnje.
najveći omjer na svijetu prozvodnje u odnosu na zalihe procjenjeno je da sa sadašnjim pronalazištima bez novih istraživanja i nalazišta mogu proizvoditi 90 godina sadašnju dnevnu proizvodnju.
Kombinirane zalihe nafte i prirodnog plina prema jedinici BOE iznose 301,7 milijardi barela (približno jednako saudijskim zalihama od 302,5 milijardi barela) ili 324 milijarde prema službenim iranskim podacima.
izvoz el. energije 6.15 TWh (702,1 MW) u 2009. godini; izvoz je 2010. porastao za 6% u odnosu na godinu ranije, a uvoznici iranske struje su arapske zemlje, Rusija i Indija.
Sa 91 branom u izgradnji Iran je 3. najveći graditelj hidroelektrana nakon Kine i Turske.
Brana Karun-4 visine je 230 m, dok se trenutačno gradi Bahtijari koja je sa 315 m najviša na svijetu
Veliki gurganski zid drugi je najveći fortifikacijski sustav (nakon Kineskog zida).
Gonbadi Kavus u pokrajini Golestan izgrađen oko 1000. godine u vrijeme vladavine zijaridske dinastije je visinom od 72 metra najviši toranj od opeke u svijetu.
Toranj Milad sa 435 m šesti je najviši samostojeći toranj svijeta i najviša građevina u zemlji.
Godišnja posjećenost kinodvoranama je 26,000.000.
Oko 173.000 mjesta u kinodvoranama
Godišnja zarada od turizma iznosi 8,7 milijardi USD.
|
