offline
- slonic_tonic
- Legendarni građanin
- Pridružio: 20 Jun 2014
- Poruke: 8009
- Gde živiš: Zagreb
|
- 11Ovo se svidja korisnicima: mnn2, Bobrock1, ikan, Istman, ILGromovnik, zlaya011, darkangel, Griffon vulture, theNedjeljko, aleksandarbl, darcaud
Registruj se da bi pohvalio/la poruku!
@ikan
da se napravi ozbiljnija analiza, trebalo bi puno rada, a i nisam ja u organizaciji proizvodnje, logistici itd. iako inače imam čvrstu povratnu vezu od proizvodnje, kako bi se optimizirao cijeli proces, pa nešto i znam o tome.
To sve jako, jako ovisi o konstrukciji tog proizvoda, koju mi načelno znamo, ali ne detaljno koji su materijali i način izrade.
Ja ću pokušati napisati nekakav troškovnik vremena u nekakvoj serijskoj proizvodnji, gdje možda mogu puno pogriješiti ali opet ne jako puno npr. za red veličine, pa ti dalje računaj koliko ljudi, koliko smjena itd.
reći ću prvo ono što više/manje znamo:
konstrukciju dobro poznajem jer sam nekada davno, još s 14-15 godina radio modele aviona s malim klipnim motorićima od 2-3 ccm i radijskim prijemnikom i servo motorićima za elerone, elevatore i kormila. To su oni pokretni dijelovi koje vidiš na krilima i repu.
To je po broju komponenti (iako ne i po načinu upotrebe) skoro u dlaku ista konfiguracija kao što je danas Shahed, samo što on ne koristi RC prijemnik za kontrolu, nego ima svoj trivijalni autopilot, koji od senzora koristi samo GPS prijemnik i akcelerometar u 3 osi, koji mu daje podatak o nagibu (i možda, nije nužno, hall senzor za povratnu vezu za brzinu propelera, ili čak optički, manje vjerojatno).
dakle, Schached je čak i dosta jednostavniji što se tiče ožičenja i količine rada, zato što ima manji broj primarnih kontrola - umjesto pet pokretnih površina (dva elerona, dva elevatora i kormila) kao što ima npr. klasični RC avion, imaš samo dvije, ali malo drugačijeg tipa, zovu se "elevoni".
Ti elevoni zamjenjuju sve te tri klasične primarne kontrole, a mogući su samo kod kompjuterskog upravljanja, ljudima bi oni bili puno teži za korištenje, zato se ne koriste obično. Recimo koristi ih i UMPK, ali i avioni s letećim krilom, gdje to sve isto radi kompjuter.
Osim toga, kod klasičnog RC aviona, po dva elerona i dva elevatora su spojena na zajednički servo motor, pa se koristi ukupno 3 servo motora, a ovdje te jedine dvije površine, elevoni, svaka koristi svoj servo motor za zakretanje.
Dakle, umjesto 5 pokretnih površina i 3 servo motora, ostale su samo dvije i 2 servo motora. To je važno, jer kod montaže sve to treba ožičiti i spojiti i električki i mehanički, što je sve manualni rad.
još je tu i nekakav servo motor koji otvara leptir za kontrolu gasa i kažem, možda teoretski i senzor brzine vrtnje i to je sve ako nisam nešto zaboravio, a mislim da nisam.
E sad pazi. Samo da procijenimo koliko tu ima posla oko same montaže - zamisli da imaš gotov zmaj, nebitno od čega je napravljen - već kompletno izglodan sa svim potrebnim utorima i rezovima na CNC-u, te gotov motor i gotovu elektroniku. Pretpostavit ćemo, a tako će vjerojatno i biti, da to sve rade firme kooperanti, dakle nećeš ti proizvoditi npr. benzinski motor, dobit ćeš ga gotovog.
Sve što moraš napraviti je da:
- ubaciš motor na njegovo mjesto i stegneš ga sa 4 šerafa. Zašerafiš i propeler. (5 minuta)
- ubaciš elektroničku pločicu i stegneš isto sa par šerafa (2 minute)
- zašerafiš sva tri servo motora na njihova mjesta i povežeš ih mehanički s kontrolnim površinama pomoću gotovih metalnih polugica. (15 minuta)
- od svih servo motora provučeš žice npr. 1m dužine koje ti je već izmjerene isporučio proizvođač tih serva kroz već izglodane kanaliće u zmaju sve do elektronike (PCB-a) (3 minute)
- nabiješ bateriju u ležište i također je povežeš kablom s PCB-om (2 minute)
- nabiješ rezervoar u ležište i povežeš ga fleksibilnim crijevom s karburatorom (3 minute)
- ugradiš bojevu glavu u ležište i povučeš kabel od upaljača do PCB-a (20 minuta)
To je to, mislim da smo gotovi.
Sva vremena uzmi s rezervom, ako griješim molim da ne galamite jer ja nisam radio u proizvodnji 8 sati dnevno, znam da ljudi nisu roboti i sve to, ali eto otprilike tako mi se čini. Ukupno po jednom dronu dakle ispada 50 minuta za montažu, ajde da zaokružimo na 1h.
Za to moraš dobiti pripremljen PCB (to je nula vremena, jer to će ti odraditi firma koja ti radi assembly komponenti, ti dobiješ gotovu pločicu. Naručiš 10.000 komada danas, imaš ih za 15 dana polemljene i ispitane po proceduri koju si dao proizvođaču, dakle to def. nije usko grlo).
Elektronika je vrlo jednostavna, mora imati mikrokontroler, ne mora biti jak, npr. neki AVR od $2 će ubijati, zatim GPS prijemnik s antenom, minimalno jedan ali može ih biti više, on je negdje oko $3, akcelerometar s 3 osi, negdje oko $1, regulator napona 0$, pokoji FET za paljenje detonatora i možda još nečega 0$, obaveznu sklopku za armiranje, još nešto dijelova sitnog zuba ukupno 0$, konektore za servo motore to je po par centi i to je otprilike to. Možda sam nešto izostavio, ali ne mijenja to ništa.
Za proizvodnju motora stvarno isto ne mogu dati procjenu, ali pretpostavljam da bi namjenska firma bez problema mogla raditi i više hiljada komada dnevno (Zastava je radila i do 1000 automobila dnevno u najboljim danima, a to je razlika nebo i zemlja u kompleksnosti, a i danas je tehnologija i robotizacija otišla daleko).
I... moraš imati zmajeve. Tu ima dosta varijabli i morali bi točno znati od čega se izrađuje i kako. Ja ne poznajem sve te procese, pa neću lupati, ali ima tu od najjednostavnijih verzija tipa da se ekspandira pjena u nekakav kalup, do vremenski puno zahtjevnijih, npr. da se radi od kompozitnih vlakana. Vjerojatno nije ni jedno ni drugo, nego nešto između, ali ne znam baš ništa o tome. Mi smo nekada radili modele od vrlo laganog drveta (balze) tako da smo izrezivali rebra, povezivali ih letvicama također od balze i navlačili specijalni lagani čvrsti papir (japanski se zove), ali ovo sigurno nije rađeno na taj način
Uglavnom, ne znam od čega su, ali uvjeren sam da industrija te zmajeve može napraviti efikasno i brzo i da nisu usko grlo.
Tako da, uz gotov zmaj, gotovu elektroniku, gotov motor - došli smo do 1h posla za montažu jednog aviona. Dakle, jedan radnik bi dnevno mogao montirati 8 komada, pa ti sad dalje multipliciraj i vidi koliko mjesta treba otprilike za hale, znaš gabarite drona.
Pišem ovo ad-hoc iz glave, pa moguće da sam nešto skroz smetnuo s uma, ali mislim da ne.
Naravno, tu još dođe testiranje, pakiranje itd. ali to je sve ionako samo za ilustraciju, da se ne misli kao što mi se čine da neki misle, da treba 10.000 radnih sati za takvu jednu igračku.
Zato sam i napisao da mislim da se cijena kreće daleko, daleko niže od onih novinarskih $20.000, pa sad ako griješim, jbg. ovo je najbolje što znam. Govorim o proizvodnoj cijeni koliko to proizvođača košta, a ne o izlaznoj, kojoj je, naravno, samo mašta granica.
|