offline
- Iskander M
- Super građanin
- Pridružio: 05 Jul 2012
- Poruke: 1246
|
Napisano: 25 Maj 2014 0:55
sezan ::Da-ponovim-pitanje..
Zna-li-se-koliko-vojnika-je-branilo-zatvor-u-Alepu-i-koliko-branilaca-je-poginulo?
Hvala
Колега овако прежевело је неких 20-так војника спремних за борбу,ту је било још десетак рањених,а остатк су били затвореници који су стали на страну војске.
Затвор је бранило око 200 људи,а ето остало је неких 20-так,али треба додати да се је једна група пробила до затвора пре неких седам месеци група око 50-так војника,са храном и мунициом,а још једна група од десетак војника из Кинди болнице.
Има неких 200 затвореника,осуђених на блаже казне,а пре свега су то непроверени или затвореници за које се сумња да би прешли на страну Дрекаваца.
Dopuna: 25 Maj 2014 0:57
Није баш за ову тему,али може бити знак јачања Кине,Русије и Иран,а самим тим и Сирије
Veliki posao u Šangaju i niz šokova za SAD: dogovor o "de-dolarizaciji", kineski predsjednik Xi Jinping pokrenuo novi sigurnosni model s Rusijom i Iranom, ključnu ulogu u slomu doktrine Azija-Pacifik igra Afganistan
Početkom ovog tjedna je ruski predsjednik Vladimir Putin boravio u službenoj posjeti Kini i vijest koja je zasjenila sve ostale je bilo potpisivanje velikog plinskog ugovora o kojem su ruski Gazprom i kineska kompanija CNPC pregovarali punih deset godina. Moskva i Peking su se konačno dogovorili kako će Rusija uskoro prvu ekonomiju svijeta opskrbljivati svojim plinom u idućih 30 godina i riječ je o najvećem ugovoru kojeg je ruski Gazprom ikada potpisao s bilo kojom kompanijom. Rusija će kroz sibirski plinovod koji vodi prema kineskim sjeveroistočnim regijama Kini isporučivati oko 38 milijardi kubnih metara plina godišnje, a za dostavljeni plin će dobiti 400 milijardi američkih dolara u slijedeća tri desetljeća. Osim toga, Kina se obvezala da će za razvoj potrebne infrastrukture odmah uplatiti 20 milijardi dolara.
Direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja (RDIF), Sean Glodek, potvrđuje tu pojedinost, ali naglašava "kako tu nema ništa čudno, obzirom da 10 milijardi USD kojim raspolaže RDIF dolaze gotovo u cijelosti s Bliskog Istoka i Azije.
"Rusija nije toliko ovisna o zapadnoj Europi, kao što su neki očekivali. Prošle godine je sličan dogovor postignut između ruskog Rosnefta i kineskog energetskog diva CNPC koji je, između ostalog, unaprijed za Rusiju uplatio 70 milijardi dolara. Kina je sada obećala ovih 20 milijardi dolara, ali je poručila kako će do 2020. ulaganja u Rusiju povećati četiri puta", rekao je Sean Glodek, što je vijest koja je mogla obradovati financijska tržišta na Zapadu da nije potpisan jedan drugi ugovor. (Povijesni dogovor: Nakon 10 godina pregovora Rusija i Kina potpisale plinski sporazum vrijedan 400 milijardi USD)
Iako smo o ulaganjima i ovako velikim ugovorima iznose navikli pisati u američkim dolarima, nakon dogovora ruskog i kineskog predsjednika ćemo morati početi pratiti tečaj ruske rublje i kineskog yuana. Naime, Rusija i Kina su se dogovorili da će se sve transakcije, poslovni ugovori i bilaterana trgovina između dvije zemlje odvijati u domaćim valutama i da se više kao rezervna valuta neće koristiti američki dolar.
"Nakon sastanka proširene radne skupine ruskog i kineskog državnog vrha, ruska VTB banka i Središnja banka NR Kine su u nazočnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga potpisali sporazum o budućoj suradnji", prenosi Ured za odnose s javnošću ruske VTB banke.
"Sporazum su potpisali predsjednik uprave VTB banke Vasily Titov i predsjednik Središnje banke NR Kine Chen Siqing. Prema ovom sporazumu, banke će razvijati svoje partnerstvo u brojnim područjima, uključujući suradnju u upravljanju bilateralnom trgovinom i novčanim transakcijama u nacionalnim valutama, investicijskom bankarstvu, međubankarskim kreditima, financiranju trgovine i kapitalnih tržišnih transakcija", stoji u priopćenju ruske banke.
Vasily Titov je rekao: "Potpisivanje ovog ugovora naglašava trajnu želju VTB grupe da ojača svoje poslovanje u Aziji, a pomoći će olakšati razvoj bilateralne trgovine i gospodarskih odnosa između Rusije i Kine, zemlje koja nam je uvijek bila pouzdan partner."
RT piše da je ruska VTB banka, inače zadužena za inozemnu trgovinu, druga najveća ruska financijska institucija s više od 30 banaka i financijskih tvrtki u više od 20 zemalja, a njena dobit u 2013. je bila oko 100,5 milijardi rubalja (1 USD = cca. 35 rub).
Sporazum s kineskom središnjom bankom je jedan dio planiranih aktivnosti kojima Moskva priprema teren za suočavanje s mogućim sankcijama Zapada. Prvog dana dvodnevnog posjeta Kini ruski predsjednik je izjavio da će dvije zemlje povećati bilateralnu trgovinu na novu razinu.
"Naše zemlje su učinile veliki posao i krenule novim smjerom povijesti. Kina se čvrsto pozicionirala kao naš ključni trgovinski partner", rekao je Putin i dodao "kako je trgovina između Rusije i Kine tijekom 2013. porasla gotovo 2 posto i sada je na razini od oko 90 milijardi dolara".
"Ako izdržimo ovaj tempo, razina bilateralne trgovine od 100 milijardi dolara će biti ostvarena već tijekom 2015., a možemo sa sigurnošću reći da će se ona povećati", rekao je Putin .
Rusija i Kina su osnovali i zajednički Odbor za investicijsku suradnju u kojem će biti zamjenici premijera i predstavnici državnih i privatnih tvrtki dviju zemalja.
Što se tiče konkretnih poslova Rusije i Kine, vodeći kineski ulagači u turizam i socijalne projekte su se obvezali uložiti 800 milijuna dolara, a većina novca će se potrošiti na razvoj turizma u destinacijama kao što su Hainan Otočje, Bajkalsko jezero i gradovi Vladivostok i Soči.
2013. je obujam kineskih izravnih ulaganja u rusko gospodarstvo porastao pet puta i dosegao 4 milijarde dolara. Do početka 2013. je ukupni iznos izravnih ruskih investicija u Kini bio 847,7 milijuna dolara. Četrdeset projekata od ukupno 20 milijardi dolara su u izradi, a energetski sektor je svakako pokretačka sila kinesko-ruske suradnje. RT dalje piše "kako se nakon ovih projekata razmišlja o poljoprivredi koja ima veliki potencijal za zajednička ulaganja", a od 20. 05. 2014. će se sav posao obavljati u rubljama i yuanu, čime se ostvarila deseta od 15. radikalnih mjera koje je za sprečavanje negativnog učinka sankcija Zapada ruskom ministarstvu financija predložio Putinov savjetnik Sergej Glazyev, a koje su, navodno, od strane ruske vlade "bile odbijene".
Spomenimo i dvije simbolične geste čije su važnosti itekako svjesni diplomatski krugovi na Zapadu. Ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping su zajedno označili početak pomorskih vojnih vježbi "Russia-China Naval Interaction 2014" u Istočnom kineskom moru, što je jasan znak da je suradnja između dvije zemlje ušla u jedno posve novo razdoblje.
Zajedničke pomorske vježbe će trajati od 20. do 26. svibnja u zračnom prostoru i vodama sjevernog dijela Istočnog kineskog mora. Ruske snage koje sudjeluju u vježbama su u Šangaj stigle 18. Svibnja, a aktivna faza vježbi je zakazana za svibanj 23./24. 05. Pomorske snage dviju država će uvježbavati zajedničku obranu usidrenih brodova, konvoja, zarobljavanje "neprijateljskih" brodova i identifikaciju zajedničkih ciljeva protuzračne obrane. Uzmemo li u obzir da je upravo u Istočnom kineskom moru Peking krajem prošle godine uveo "Identifikacijsku zonu protuzračne obrane" i napetosti koje su uslijedile između Washingtona i njegovih saveznika na Dalekom Istoku i Kine, ovo nije mogla biti jasnija poruka Pentagonu.
Vježbe će također uključivati pomorsko gađanje, protupodmorničke akcije i operacije traganja i spašavanja. Sudjelovat će ukupno 12 brodova, a rusku mornaricu će, osim opskrbnih brodova i tegljača, zastupati raketna krstarica Varyag, veliki protupodmornički brod Admiral Panteleyev, razarač Bystry i veliki amfibijski brod Admiral Nevelsky. Kina šalje tri razarača, dva patrolna broda i sveobuhvatnu logističku flotu koja također sudjeluje u vježbi. Koristiti će se zrakoplovi Su-30MK2 i helikopteri Ka-27, koji će locirati i identificirati ciljeve za operacije pomorskog gađanja. Ruski brodovi će napustiti luku u Šangaju 27. svibnja, prenosi Ured za odnose s javnošću ruskog predsjednika.
Sve što je dogovoreno tijekom službene posjete Putina i ruske delegacije Kini ne bi bilo moguće da 2001. Vladimir Putin i tadašnji predsjednik Jiang Zemin nisu potpisali "Sporazum o prijateljskoj i dobrosusjedskoj suradnji" (2001 Sino-Russian Treaty of Friendship). Kao druga neizravna poruka Rusije i Kine bi se mogao smatrati privatni posjet ruskog predsjednika bivšem kineskom predsjedniku Jiang Zeminu, a poruka Zapadu bi bila da je era isključivo gospodarske i kulturne suradnje, koja je definirana sporazumom iz 2001., završena i da se ulazi u jedno novo razdoblje u kojem dvije zemlje na globalnoj razini u svim segmentima nastupaju koordinirano.
Vladimir Putin je zahvalio 87-godišnjem Jiang Zeminu za njegov doprinos razvoju rusko-kineskih odnosa i naglasio kako Rusija i aktualne vlasti u Kini sada "imaju novi kurs i da postoje mnogi zajednički planovi koji će se sigurno provesti u djelo".
"Želim reći da je posao koji smo započeli sada u sigurnim rukama. Mi smo riješili vrlo važan, ključni problem u našim odnosima - pitanje granica. Danas nemamo niti jedan problem koja može opteretiti naše odnose s Kinom. Oba prethodna vodstva Narodne Republike Kine, kao i predsjednik Xi Jinping i njegov cijeli tim rade veliki posao u jačanju naših međudržavnih odnosa. Hu Jintao je dao svoj doprinos, a Xi Jinping će poduzeti daljnje korake, što je veliki napredak i mi idemo dalje bez ikakvih odstupanja. Naprotiv, imamo samo velike planove i potpuno smo predani u njihovoj provedbi. Današnji posjet je bio vrlo uspješan. Želim vam još jednom zahvaliti što ste dali veliki poticaj odnosima između naših zemalja", Jiang Zeminu je rekao ruski predsjednik.
Bivši kineski predsjednik je Putinu rekao kako je vrlo sretan što je iznova imao priliku susresti se s njim i da se vrlo dobro sjeća sastanaka od prije 13 godina i zajedničkog praćenja ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Pekingu, ali da mora reći "kako vrijeme tako brzo leti".
Jiang Zeminu možda zaista vrijeme "brzo leti", ali arhitektima globalne hegemonije u Washintonu sigurno ne, a da su ikako mogli, oni bi ga zauvijek zaustavili u '90-ima.
Osim bilateralnog susreta na vrhu između Kine i Rusije na kojem je postignut sporazum o de-dolarozaciji, potpisan plinski ugovor i uz prisustvo dvojice predsjednika označen početak vojnih vježbi, u Šangaju se održao i summit "Konferencije za izgradnju međusobnog povjerenja azijskih zemalja" (CICA), međunarodne asocijacije čije je osnivanje 1992. u Ujedinjenim narodima predložio kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbayev.
Prvi i osnivački summit je održan 1999. u Almati u Kazahstanu, a do danas se organizaciji pridružila većina azijskih zemalja, čak i Egipat kome Sinajski poluotok daje to pravo, dok su promatrači SAD, Indonezija, Japan, Filipini, Ukrajina, Malezija i Šri Lanka, kao i predstavnici Ujedinjenih Naroda i Arapska liga. Mnoge zemlje još nisu članice, ali su u organizaciji važne zemlje poput Kine, Rusije, Irana, Indije Kazahstana, Afganistana, Egipta, Pakistana, Katara, Izraela i mnogih drugih. Na summitu u Šangaju je bilo 11 čelnika država, jedan premijer i glavni tajnik UN-a, Ban Ki Moon. SAD i Japan su na konferenciju kao promatrače poslali svoje veleposlanike iz Pekinga.
Vladimir Putin je za susrete na marginama skupa odabrao predsjednike Mongolije, Afganistana i Irana, a razgovarao je i s glavnim tajnikom Ujedinjenih naroda, Ban Ki Moonom.
Zanimljivo je kako je britanski The Daily Mail opisao skup u Šangaju.
"Kina je danas potpisala ugovor o kupnji ruskog plina u vrijednosti od oko 400 milijardi dolara, što diplomatski izoliranog predsjednika Vladimira Putina potiče da jača veze Moskve s Azijom. Putin u Šangaju također sudjeluje u radu sigurnosne konferencije o Aziji u kojoj Kina na temelju ove regionalne skupine poziva na novi model azijske sigurnosti, model koji uključuje Rusiju i Iran, a isključuje SAD. Peking ovim nastoji proširiti svoj utjecaj, a ograničiti ulogu Sjedinjenih Država koje vidi kao glavnog strateškog suparnika.
Xi Jinping je upozorio na neke azijske zemlje koje jačaju vojne saveze kako bi se suprotstavili Kini i rekao da to ne doprinosi regionalnoj sigurnosti. Obećao je i da će mirnim putem riješiti teritorijalne sporove koji su se pojavili u posljednjih nekoliko godina.
U vrijeme kada Washington i Europska unija Rusiji uvode sankcije, posao s plinom Moskvi daje ekonomski poticaj i omogućuje da diversificira svoja plinska tržišta. Ugovor je Rusiji otvorio vrata Azije, a politički joj je također osigurao veliki prostor i da ovako Rusija i Putin mogu dokazati da nisu u potpunosti izolirani zbog ukrajinske krize Ukrajine. Moskva je pokazala da u Kini ima vrlo pouzdanog strateškog partnera", piše The Daily Mail.
Američki ministar financija, Jacob Lew, prošlog tjedna je pozvao Kinu "da ne poduzima korake koji bi mogli umanjiti učinak zapadnih sankcija", ali kao što vidimo to se nije dogodilo.
Nakon toga je Aleksej Pushkov, čelnik Odbora za međunarodne poslove donjeg doma ruskog parlamenta, rekao "da bi Obama trebao odustati od politike izoliranja Rusije, jer mu to neće poći za rukom".
Kina, Rusija i Iran su ponudili novi sigurnosni model za Aziju koji isključuje SAD
Posebno važan je dio u kojem britanski dnevni list naglašava inicijativu Kine u kojoj se poziva na "stvaranje novog azijskog sigurnosnog saveza na temelju regionalne skupine, koji uključuje Rusiju i Iran, a isključuje SAD".
PressTV piše kako je kineski predsjednik Xi Jinping pozvao na stvaranje nove azijske organizacije za sigurnosnu suradnju u kojoj će sudjelovati Iran i Rusija, što potvrđuje strahove Zapada.
"Mi moramo obnoviti našu sigurnosnu suradnju i uspostaviti novu arhitekturu regionalne suradnje. Ta organizacija treba biti sigurnosni odgovor i centar za rješavanje svih hitnih slučajeva. Azijske zemlje trebaju odgovoriti kolektivno na tako važne probleme kao što su transnacionalni kriminal, cyber sigurnost, energetska sigurnost, terorizam i prirodne katastrofe. Moramo imati nultu toleranciju za terorizam, separatizam i ekstremizam, te ojačati međunarodnu suradnju i borbu protiv te tri negativne sile", rekao je Xi Jinping na summitu na kojem su prisustvovali i iranski predsjednik Hassan Rohani i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Kineski predsjednik je također uputio prikriveno upozorenje Sjedinjenim Državama zbog jačanja njihove vojne nazočnost u Aziji i rekao: "Jačanje vojnih saveza čije su aktivnosti usmjerene protiv trećih zemalja ne pridonosi održavanju zajedničke sigurnosti u regiji."
Susreti Vladimira Putina s predsjednicima Irana, Afganistana i Mongolije na marginama skupa su bili dio te inicijative i sigurno imaju svoju poruku. Dok su Iran i Afganistan dvije zemlje ključne u razbijanju američke doktrine okruženja azijsko-pacifičke regije, susret s mongolskim predsjednikom je više usmjeren na suradnju u prometnoj infrastrukturi i energetskom sektoru, jer bi preko Mongolije trebao ići plinovod od Irkutska do Pekinga i tako kineskoj prijestolnici osigurati izravnu opskrbu ruskim plinom.
Tijekom susreta s mongolskim predsjednikom Tsakhiagiinom Elbegdorjem se raspravljalo o tradicionalno dobroj suradnji između dvije zemlje, za koju je Putin rekao "kako seže još u razdoblje prije Drugog svjetskog rata, iz vremena bitke na Khalkhin Golu", te kako te odnose "treba unaprijediti i pretvoriti u konkretnu političku i gospodarsku suradnju".
"Kako biste uštedjeli vrijeme, ja ću govoriti na ruskom jeziku. Hvala vam za ovu priliku . Mi već tradicionalno imamo dobre odnose i ja ću se usredotočiti na tri teme. Prva je pitanje infrastrukture, odnosno željeznice i transporta. Kao što znate , Mongolija je zemlja koja se nalazi u potpunosti između Rusije i Kine i najkraći put je onaj željeznicom. Trebali bi razmisliti o tome kako možemo iskoristiti te mogućnosti i pretočiti ih u velike infrastrukturne projekte.
Mi također radimo na nacrtu trilateralnog sporazuma o cjelokupnom tranzitu između naših naroda. Istina je da imamo i zajedničke strateške odnose. Kad kažem "strateški ", mislim na naše temeljne nacionalne interese i oni se samo mogu nazvati "strateškima", a neki se problemi mogu riješiti samo u trilateralnom formatu. Pretpostavljam da je došlo vrijeme da uvedemo povlašteni ili bezvizni režim za sve naše narode. Mi smo spremni razgovarati o tome i imao sam vrlo dobar sastanak s predsjednikom Xi Jinpingom, kojem sam rekao da ćemo organizirati takav skup u Ulanbatoru", rekao je mongolski predsjednik Tsakhiagiin Elbegdorj, a Putin mu je odgovorio "kako se slaže i da se mogu naći u Ulanbatoru ili čak ranije u Rusiji, u bilo koje vrijeme kad odgovara mongolskom predsjedniku".
Iako naizgled rečeno suhoparnim diplomatskim rječnikom, svima je jasno da je Mongolija spremna na potpunu integraciju u rusko-kineski savez, a naknadno se moraju dogovoriti isključivo tehničke pojedinosti.
20. 05. se Vladimir Putin u Šangaju također sastao s izlazećim afganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem. Afganistan je izuzetno važna zemlja u geopolitičkoj slagalici Moskve i Pekinga, a Washington se nada da će jedan od dvojice kandidata koji 14. lipnja idu u drugi krug predsjedničkih izbora, Abdullah Abdullah ili Ashraf Ghani Ahmadzai, nakon pobjede na kraju ipak potpisati sporazum koji je Karzai odbio i tako omogućiti američkim trupama da pod izlikom "obuke afganistanskih policajaca i časnika" u toj zemlji ostanu i nakon 2014. godine.
U Washingtonu su ogorčeni na Karzaia zbog odbijanja potpisivanja sporazuma, a posebno kada je krajem ožujka izjavio "kako podupire Rusku aneksiju Krima" i od tada ga ne smatraju za političara s kojim bi trebali pregovarati.
"Referendum na Krimu je ogledalo slobodne volje naroda koji želi odlučiti o svojoj budućnosti", 24. 03. je izjavio predsjednik Karzai i šokirao Zapad.
The Guardian tada piše "kako izreći takav stav na sastanku s izaslanstvom američkog Kongresa stavlja Afganistan u društvu Venezuele, Sirije i nekoliko drugih zemalja".
"Bio je to neočekivani potez od čovjeka koji ima malo veze s budućnosti Ukrajine i koji se godinama borio da istjera sovjetske snage iz njegove vlastite zemlje. Demokraciju koju sada vodi uglavnom financiraju zapadne zemlje koje su nametnule sankcije Moskvi. Međutim, Karzai se oduvijek želio suprotstaviti optužbama da je strana marioneta i od nedavno je u svemu u sukobu sa Sjedinjenim Državama", piše The Guardian u nevjerici.
Posljednji od tri susreta je bio rezerviran za iranskog predsjednika Hassana Rohania.
Naglašeno je da će prijateljski odnosi između dvije zemlje "jačati i to bez obzira na sva previranja u međunarodnim odnosima i glede Irana".
"Mi već imamo niz velikih projekata i imat ćemo ih još više. Naši stručnjaci će se redovito sastajati i zajedno raditi na najvišoj državnoj razini. Imamo veliku odgovornost za regiju u kojoj smo neupitni partneri. Drugim riječima, imamo puno posla, ali mi je jako drago da sam imao priliku susresti se s vama, gospodine predsjedniče", iranskom predsjedniku je rekao Vladimir Putin.
"Neke velike promjene u regiji i svijetu su se dogodile od našeg zadnjeg susreta, ali su naši odnosi od tada postali još bolji i povjerenje između naših zemalja je naraslo. Rusija za nas je više od susjeda i države s kojom dijelimo dugu povijest bilateralnih odnosa. Zajedno s Rusijom možemo ovu regiju učiniti sigurnijim i stabilnijim mjestom za život. Mislim da je naša suradnja tijekom posljednjih mjeseci pomogla da se smanji mogućnost rata. Što se tiče bilateralnih odnosa, mislim da će njihov razvoj poslužiti ne samo našim narodima, nego i narodima cijele regije i nadam se da ćemo danas postići neke konkretne dogovore", rekao je Rohani i ponovio spremnost za suradnju s Moskvom u svim smjerovima, prenosi rusko-iranski portal Iran News.
Na kraju su postigli dogovor o kojem je Obama na svom azijskom proputovanju mogao samo sanjati. Dok je američki predsjednik imao mučnu turneju punu nerazumijevanja sa partnerima, Kina je predložila da se sigurnosni problemi u Aziji rješavaju bez uplitanja Sjedinjenih Država i kao što vidimo, tom se pozivu odazvali Iran i Rusija, koji su bili sastavni dio inicijative Xi Jinpinga, ali i Afganistan, Mongolija, a sigurno i zemlje poput Iraka, Sirije i drugih regionalnih saveznika ove tri velike zemlje. Kina može odigrati veliku ulogu u odnosima Irana i Saudijske Arabije, budući da kineska vojna industrija isporučuje Riyadhu oružje i balističke projektile, a Kina je i veliki kupac saudijske nafte i nije isključeno da je poziv kraljevskog princa Sauda Al-Faisala Teheranu, između ostalog, potaknut tihom diplomacijom Pekinga. ( Saudijski poraz u Siriji donosi velike promjene u regiji - monarhija sada traži bolje odnose i suradnju s Iranom, MVP Zarif pozvan u Rijad)
Putinov posjet Kini i sudjelovanje u radu "Konferencije za izgradnju međusobnog povjerenja azijskih zemalja" je nesumnjivo bio veliki uspjeh i slom američkog sna o okruženju euroazijskog prostora preko Afganistana, Sirije, Južne Koreje i aktualnih saveznika Washingtona u azijsko-pacifičkoj regiji.
Moramo biti iskreni i reći da je Zapad nedavno ipak izvojevao jednu veliku pobjedu – onu na Euroviziji. To je ipak slaba utjeha za Baracka Obamu koji je izbrisao i posljednji trag Nixonovog uspjeha u zbližavanju Sjedinjenih Država i Kine, a udaljavanju Sovjetskog Saveza i Kine s druge strane.
Agresivna politika Obame i njegovih mentora poput neokonzervativnog gurua Roberta Kagana i "filantropa" Georga Sorosa, koja ne "pita" i ne "predlaže", nego "zahtijeva", krenula je putem propagiranja rusofobije koja korijene vuče još od vremena stratega Hladnog rata Zbigniewa Brzezinskog, sukobljavanja s Kinom i neointervencionizma. Sve to je dovelo do katastrofalnih rezultata za Washington, njegove poslušnike iz Europske unije, vahabitske satrape u Perzijskom zaljevu, azijske nacionaliste koji su svoju sudbinu predali u ruke američke vlade i europske neonaciste, naizgled nepomirljive skupine, koje opet vrlo dobro surađuju kada je u pitanju zajednički "neprijatelj" i "svjetska ugroza" koja se krije iza zidina Kremlja.
Imperijalistička politika koju Washington prakticira od 1992. je došla svom kraju. Administracije predsjednika Clintona, Busha i Obame su se enormno zadužile i kod svog izvora financiranja, na Wall Streetu i London Citiyu.
Zbog toga je američki ministar financija Jacob Lew panično kontaktirao Peking i "tražio da Kina ne poduzima ništa što će ugroziti sankcije međunarodne zajednice (koje?!) Moskvi".
Doktrina Pentagona iz kasnih '90-ih je iscrpila sve mogućnosti, osim što se može hvaliti s "ideološkom i civilizacijskom superiornošću Zapada u odnosu na ostatak svijeta, posebice islamske zemlje i Daleki Istok", kako se to voli naglašavati u "najboljem d svih mogućih svjetova".
Međutim, blokovi multipolarnog svijeta se svakim danim pretvaraju u solidno zdanje. Počevši od temelja - Rusije, Kine i Indije - pa preko Brazila, Južnoafričke Republike, četiri petine Latinske Amerike, velikog dijela Afrike, sada se stiglo do Azije ili Euroazije - zadnjeg dijela geopolitičkog projekta koji ne pristaje na jedan centar moći.
Zapad je sa svoje strane ušao u šizofrenu fazu u kojoj otvoreno naoružava, financira, obučava i izravno podržava različite geopolitičke strukture kaosa: fundamentalističke islamiste na Bliskom Istoku i Aziji, narkokartele i paravojne bande u Latinskoj Americi, fašiste i ksenofobe u Europi, a sve kako bi se na vlasti zadržala lokalna kompradorska buržoazija, vječna peta kolona zapadnog imperijalizma.
To se pokušava prikriti pseudo-humanitarnim prihvatom izbjeglica (onih za čije je protjerivanje odgovoran upravo Washington op.a.) ili neograničenim pravom na "individualne slobode", što nije ništa drugo nego isprazni ultraliberalizam koji graniči s dekadencijom. Iako je nekada kapitalistički Zapad bio "ponosni izvor prava pojedinca na zapošljavanje, socijalnu skrb, prosperitet i materijalnu i moralnu stabilnost", sada to više nije. Ovdje više nitko nema nikakva jamstva i jedino što nam "Euro-američka unija" nudi je konfrontacija s osovinom u nastajanju pred kojom, ovakvi kakvi jesmo, nemamo nikakve šanse.
Prošla su vremena kada su Zapad predstavljali stratezi i geopolitičari kao što je bio Britanac Halford Mackinder ili američki admiral Alfred Thayer Mahan. Umjesto njih su tu sada Samantha Power i Victoria Nuland. Beč je od Wolfganga Amadeusa Mozarta došao do Conchite Wurst, a Sjedinjene Države iz Rusije umjesto jednog Solženjicina su sada zadovoljni i sa skupinama poput Pussy Riot ili Femen. Zar američkom predsjedniku Baracku Obami nitko nije rekao da je igra gotova i da Vladimir Putin i Xi Jinping nisu germanski vojskovođa Odoakar koji je razorio Rim, nego samo nude jedan drugi, očigledno prihvatljiviji model za cijeli svijet.
http://www.advance.hr/vijesti/veliki-posao-u-sanga.....fganistan/
Dopuna: 25 Maj 2014 0:58
E sad klanica godine!ISIL VS IF i Al Nusra
Tamo ISIL sa oko 4000 boraca napada oko 10000 pripadnika IF i JAN po principu hit&run,opipavaju im puls,posle čega uleću u mesta uz Eufrat gde se kolju do neizmoglosti,podatak da je samo ove nedelje poginulo preko 600 ljudi na obe strane najbolje ilustruje žestinu napada!Danas je Al Nusra izvela dvostruki samoubilački napad na ISIL,ukupno je poginulo 11 boraca ISIL-a!A to je bilo samo kod Kabidžaba,tamo je ISIL ubio juče 18 njih iz IF i JAN
Dopuna: 25 Maj 2014 0:59
11.oklopna divizija ide svim silama na Morek,biju zlotvore svim što imaju!Sad su stigla pojačanja i može da se odradi deblokiranje Kazanata,koji verujem da će biti slobodan do ujutru,onda oslobadjanje ili ravnanje Moreka,što isto važi i za Kan Šejkun!Nema više opsada u opsadi!Sad tamburanje dok ih sve i jedan ili izdahne ili se ne preda!Onda ide spajanje sa momcima na Hišu i pravac Marat al Numan,pa posle direkt na Idlib da se spoje!Pola provincije Idlib pada pod kontrolu SAA!
Dopuna: 25 Maj 2014 0:59
Posle izvlačenja zlotvora iz Homsa prema Talbisehu,dogovor je bio da se sklopi primirije i u Waeru,pored Homsa.Ali!Takfiristi da se takmiče za Ginisa u glupostima,odavno srušili sve rekorde!Naravno,istu glupost su odradili i u Waeru,vojsci dojadilo,ušli u prigradsko naselje,i propisno ubili Boga u njima!Posle su ih opet lepo pitali da napuste Waer,i gle čuda,nisu se bunili!Dogovor važi za 72 sata,ali takfiristi su im javili još prvog sata,da su svi ZA!Idu,neće više da smetaju
SAA!
Dopuna: 25 Maj 2014 1:00
Imam lepe vesti vezane za sirijsko vojno vazduhoplovstvo!Izgleda dok SAA polako privodi kraju ovu krvavu priču oko ovog rata kraju,dotle Rusija i Sirija proširuju lepezu kupovine novih letelica za Sirijsko vazduhoplovstvo,kako letelica,tako i obnavljanje starijih letelica!U do perioda 2016-2020 Rusija treba da isporuči 12 novih MIG 29,već naručene YAK-130,osveži već dobro istrošene SU-24,koji su fantastično odradjuju posao,osvežavanje Mi 8,kupovina novih,kao i kupovina novih Mi 35
Vojska napreduje prema Jasemu https://www.youtube.com/watch?v=bXMe7VEchoI
Dopuna: 25 Maj 2014 1:01
"Parada" tenkova Sirijske vojske na sjeveru Morek-a
https://www.youtube.com/watch?v=mlnuaeDeSzI
|
