offline
- zoran-ruma
- Ugledni građanin
- Pridružio: 29 Sep 2006
- Poruke: 421
|
Ostvaruje se pakleni scenarij novog fronta u Siriji: Zaratili Kurdi i sirijska vojska
Rat u Siriji je iznimno kompleksan, no izgleda kako je upravo postao još i kompleksniji - prema zadnjim informacijama tijekom jučerašnjeg dana po prvi put su izbili oružani sukobi između pripadnika sirijske vojske i kurdskih snaga na prostoru sjeveroistočnog grada Al-Hasakah.
Izvori prenose kako ima mrtvih na obje strane. Ukoliko ovaj sukob ne ostane samo "incident", situacija u Siriji će se dodatno zakomplicirati jer ovo bi moglo biti otvaranje novog fronta.
Podsjetimo, sirijska vojska i vladine snage do sada su bile u nekoj vrsti saveza s kurdskim snagama (YPG) u Siriji. Koegzistencija postoji već godinama i u zadnje vrijeme su obje snage bile zajedno fokusirane na borbu protiv ISIL-a. Raspad ove, ne nužno idealne, alijanse, bila bi katastrofa za rat u Siriji. Takav scenarij išao bi na ruke ISIL-u, ali i svim anti-Damask snagama koje još uvijek ciljaju na "smjenu režima".
Kako je točno došlo do okršaja? Prije nego sagledamo detalje valja spomenuti kontekst - prostor na sjeveru i sjeveroistoku Sirije tradicionalno je naseljen Kurdima, ovaj prostor Kurdi nazivaju "Sirijski Kurdistan" ili Rojave. Kako to i biva sa sudbinom Kurda u cijeloj ovoj regiji (Turska, Sirija, Irak, Iran), centralne vlasti nikada im nisu bile odveć naklonjene.
Moglo bi se argumentirati da je položaj Kurda u Siriji bio donekle bolji od onog u susjednoj Turskoj gdje je rat između Kurda i vlasti trajao desetljećima (krhko primirje je sada na snazi, no pitanje do kada će potrajati).
U Iraku je Saddam Hussein napao Kurde, no onda su Kurdi dobili snažnog zaštitnika - SAD i druge zapadne sile, koje su omogućile stvaranje Iračkog Kurdistana, prostora koji danas ima autonomiju i u čiju pomoć je ponovno priskočio SAD nakon ISIL-ove invazije prošle godine.
Zašto su sve zemlje negativno - u manjoj ili većoj magnitudi - nastrojene protiv Kurda? Razlog je jasan, Kurdi imaju snažan identitet i želje im se svode na osnutak vlastite države, Kurdistana. Da bi Kurdistan postao stvarnost četiri navedene zemlje morale bi se odreći svog teritorija. U takvom scenariju najveći gubitnik bila bi Turska, Sirija - barem površinski - izgubila bi najmanje, no opet je riječ o prostoru kojeg se Damask nipošto ne bi odrekao bez borbe, a na prostoru tzv. Sirijskog Kurdistana nalaze se i neke od najvećih zaliha prirodnih resursa.
Kakav je bio odnos između vlasti u Damasku i sirijskih Kurda od početka rata do danas, točnije do jučer? Neformalni savez je postojao. Damask to nikada nije javno potvrdio, zbog politike, no sirijska vojska se povukla s prostora Sirijskog Kurdistana 2012. godine. Od onda kontrolu nad ovim područjem drže kurdske snage, primarno obrambene jedinice YPG-a, a riječ je o oružanoj frakciji koja je usko povezana s turskom organizacijom PKK (Kurdistanska Radnička Partija).
Dakle, Sirijski Kurdistan je de facto postao autonoman, ali pod kojim uvjetima i do kada? Jesu li Kurdi bili spremni mirno čekati kraj rata očekujući da će se Damask držati riječi? Jesu li možda osjećali da ih Damask ipak samo koristi u trenutku krize, kao obrambeni mehanizam od prodora Islamista i na ovaj teritorij? U konačnici, da li bi Damask i de jure dao status Kurdistanu nakon što rat prođe?
To su teška pitanja i nema sumnje da je uopće promišljanje o odgovorima na ista prožeto velikom sumnjičavošću s obje strane. Kako bilo da bilo, Sirijski Kurdistan nije dočekao "miran" kraj rata, mada je izgledalo da su relativno sigurni na svom teritoriju.
Kada je ISIL dovoljno ojačao da se može odvojiti od zapovjedništva Al-Qaede porasle su i njihove vojne ambicije pa su meta tako postali i Kurdi, ali i cijeli susjedni Irak. Tu dolazimo do jedne važne prekretnice - u spašavanje opstanka Sirijskog Kurdistana direktno se uključuje američka vojska koja brojnim zračnim napadima pomaže Kurdima braniti grad Kobani i druge teritorije od ISIL-a.
Kurdi pomoć SAD-a rado prihvaćaju, ali sada je već svima sasvim jasno da ista pomoć neće doći bez kamata. SAD ima očekivanja, a glavno očekivanje je uvijek bilo isto - okrenuti Kurde protiv Damaska, pridružiti ih već postojećim skupinama pod svojim kišobranom anti-Damask snaga. Nepotrebno je još jednom naglašavati kako pod istoimenim "kišobranom" egzistiraju i pojedine poprilično fundamentalističke skupine. Pod isti se "gura" i Al-Nusra Front i njezini ogranci.
Mogli bismo se upitati kakav bi točno danas bio odnos SAD-a prema ISIL-u da ISIL nikada nije direktno zaprijetio američkim geopolitičkim interesima u Iraku? Da li bi uopće svijet znao za ISIL do one mjere za koju zna danas? Ili bi ISIL nastavio svoju terorističku ofenzivu protiv sirijskog naroda u potpunoj medijskoj tišini kao što je bio slučaj prije nego su postali odveć "bahati"?
No, govorimo sada o Kurdima. Koliko će Kurde koštati američka pomoć? Ona nije besplatna i sigurno nije "humanitarna". Postoje li već određeni dogovori između Kurda i SAD-a, za sada nemamo takvih informacija, ali možemo spekulirati. Ako postoje, onda je centralna tema istih okretanje oružja protiv Damaska (znatno opširnije o ovoj temi: Istrošenost sunitsko-šijitske paradigme i Kurdistan kao novi Izrael).
Zašto bi Kurdi odbacili stare, kakve bile da bile, alijanse i krenuli putem SAD-a? Jednostavno je, SAD je i dalje najveća vojna sila svijeta koja sebi uzima za pravo vojno intervenirati gdje god poželi - pokrenuli su operacije u Siriji bez ičijeg odobrenja, što je posve u skladu s njihovom politikom koja međunarodno pravo doživljava kao mrtvo slovo na papiru.
Kurdi ovdje vide svoju šansu, ako imaju Ameriku za partnera imaju neku vrstu osiguranja za svoj projekt Kurdistana, pa barem u fragmentima koji će se polako stvarati i onda jednog dana ujediniti. Koliko je uopće novih država stvoreno zadnjih desetljeća bez direktnog posredovanja, da ne kažemo urgiranja, SAD-a? To su činjenice, ali iste činjenice nove zemlje ostavljaju već u samom začetku duboko političke zadužene i bez dovoljne vlastite autonomije.
Svaki ambiciozniji separatizam ili projekt državotvornosti gura se pod "kišobran" SAD-a, pa čak i političke opozicije prvo će zvoniti na vrata Washingtona da bi ostvarili svoje ciljeve. SAD će primiti svakoga i procijeniti koliko se njima to isplati, koliko u konačnici - da budemo posve prosti - od takvih projekata mogu zaraditi u novcu.
Prerano je govoriti da su Kurdi ušli u takav pakt, no mogli bi. Ako već nisu, onda o tome sigurno razmišljaju, važu "za" i "protiv".
Pogledajmo sada što se zaista jučer dogodilo, jer riječ je o događaju koji će potencijalno imati znatne posljedice za razvoj rata u Siriji.
Detalji stižu iz pravca opozicijske organizacije SOHR. Sama ta činjenica nalaže da se pojedini detalji uzmu s jednom određenom rezervom.
U njihovom izvještaju se navodi kako su vojnici sirijske vojske preuzeli kontrolu nad nekoliko zgrada na prostoru za koji su obje strane ranije dogovorile da će ostati demilitarizirane.
"Žestoke borbe su izbile danas. PYD (političko krilo kurdskog YPG-a) uhitilo je 10 vojnika i militante stranke Baath (vladajuća sirijska stranka). Upravo sada traju borbe na brojnim prostorima grada Al-Hasakah", navodi se u jučerašnjem izvještaju.
Na stranicama kurdskog YPG-a potvrđeno je kako su izbili sukobi - navode se kako je sirijska vojska granatirala tri kurdske zone na rubu grada dok su kroz cijeli dan snage YPG-a sukobljavale se sa sirijskom vojskom unutar grada.
Iz ovih informacija može se iščitati kako ono što se desilo jučer nije nikakav "incident", već ozbiljna eskalacija, početak stvaranja novog fronta unutar Sirije. I ranije je dolazilo do okršaja između sirijske vojske i Kurda, ali tada je riječ zaista bila o manjim incidentima koji su prestali nakon što je okvirni dogovor između dvije strane postignut.
U jučerašnjim sukobima ubijeno je najmanje 6 osoba, četiri sirijska vojnika, jedan kurdski borac te jedan civil.
Za sada nema komentara od strane sirijskih vlasti. Podsjetimo, sirijske vlasti i Kurdi prošle su godine dogovorili podjelu grada Al-Hasakah u zone. Oko 30% kontrole grada pripalo je Kurdima, dok je veći dio ostao pod nadzorom sirijske vojske. Riječ je gradu od oko 200,000 stanovnika u kojem žive Arapi, Kurdi i Armenci.
No, za vrijeme podjele grada prema zonama dogovoreno je kako će pojedini dijelovi grada ostati demilitarizirani, očito kako bi se izbjegle tenzije i sukobi u gradskim četvrtima gdje živi miješano stanovništvo.
Zašto je sirijska vojska, kako tvrde Kurdi, sada krenula u zauzimanje zgrada u demilitariziranoj zoni prekršivši na taj način prošlogodišnji sporazum? Još dosta detalja o ovoj eskalaciji nije poznato, no ista ne iznenađuje jer nepovjerenje između Kurda i sirijskih vlasti očito postoji, naročito otkako su Kurdi spremno prihvatili američku vojnu pomoć.
Jučerašnji oružani sukobi u gradu Al-Hasakah sada se mogu ili stišati ili rasplamsati. Ako je i "suđeno" da ove dvije strane zarate, nikako niti jednoj ne bi odgovaralo da se to desi sada, kada se zajedno suprostavljaju znatno opasnijem neprijatelju, ISIL-u. Drugim riječima, ako dođe do rasplamsavanja sukoba između Kurda i sirijske vojske, takva situacija će ići na ruku samo anti-sirijskim silama koje su u ovaj rat indirektno i direktno uključene još od prve polovice 2011. godine.
Danas stižu informacije da se borbe nastavljaju, nove video snimke prikazuju sukobe između Kurda i sirijske vojske. Kako sati prolaze ova opasna situacija sve više poprima konture novog fronta, a sve manje izoliranog incidenta.
http://www.advance.hr/vijesti/ostvaruje-se-pakleni.....ka-vojska/
|
). I pre je bilo puškaranja između Kurda i SAA. Tad nije ginulo 4-5 vojnika kao sad već desetine.
