|
3 mjeseca nakon ostavke, Kofi Annan progovorio o sirijskom konfliktu: "Vojna intervencija u Siriji samo bi pogoršala situaciju"
Gotovo tri mjeseca nakon što je dao ostavku na mjesto posebnog UN-ova izaslanika za Siriju, bivši Glavni tajnik UN-a Kofi Annan otkrio je u četvrtak da je koncem lipnja na sastanku u Ženevi na kojemu su prisustvovali američka državna tajnica Hillary Clinton i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov bio blizu postizanja dogovora glavnih sila o političkom rješenju za Siriju, ali je plan u šest točaka propao zbog inzistiranja zapadnih država, Turske, Katara i Arabije na rezoluciji Vijeća sigurnosti koja bi vodila vojnoj intervenciji i "Assadovom odlasku".
Govoreći na Brookings Institutu u Washingtonu, Annan je osudio slanje oružja pobunjenicima, rekavši da je Sirija "gotovo u međuvjerskom ratu", koji bi se mogao proširiti regijom, prenosi AFP.
"Vlade nekih država kalkulirale su da je najbrži način završetka sukoba u Siriji taj da se naoruža jedna od strana, kako bi potpuno porazila onu drugu. To se neće dogoditi. Samo će još više ljudi poginuti", kazao je Annan, dodavši da se "za razliku od Libije, Sirija neće samo urušiti iznutra, nego će najvjerojatnije eksplodirati izvan svojih granica".
Govoreći o Iranu, rekao je kako je osjetio potporu za demokratsko rješenje razgovarajući prilikom posjeta Teheranu u srpnju s trojicom visokih iranskih dužnosnika, uključujući predsjednika Ahmadinedžada. Prihvatili su da bi Assad na koncu morao odstupiti, uz uvjet da sirijski narod o tome treba odlučivati na izborima, pa i ako bi bili organizirani pod nadzorom UN-a. No, Iranci su naglasili da traže sličan put i za Bahrein, zaljevsku monarhiju koju podupiru SAD.
Glavna točka prijepora između zapadnog i ruskog bloka u vezi Sirije, prema Annanovim riječima, bilo je vrijeme odlaska s vlasti predsjednika Bashara al-Assada u sklopu političkih promjena, piše Al-Monitor. Zapadni blok je inzistirao prvenstveno na Assadovom odlasku, dok rusko-iranski blok, premda se nije načelno protivio tome, nije bio suglasan da to bude preduvjet političke tranzicije.
"Što će se dogoditi nakon što Assad padne", pitao ga je Vladimir Putin kada su se susreli u četiri oka, svjedoči Annan. Ruski predsjednik bio je zabrinut da bi u razdoblju nakon Assadova pada moglo doći do još većeg krvoprolića, koje bi se moglo odraziti i na periferiju Rusije.
Da takvi strahovi nisu neopravdani, dokazuje i Reutersova vijest da je islamistička organizacija Al Nusra Front na islamističkim forumima u petak objavila kako je ona izvela napad na bazu 606. brigade protuzračne obrane sirijske vojske kod Alepa 12. listopada, uz pomoć Al-Fajr islamskog pokreta i sudjelovanje skupine čečenskih terorista, kada je ubijeno nekoliko desetaka sirijskih vojnika.
"Nijedna strana neće odustati, ukoliko im nije ponuđena alternativa", drži Annan, dodajući da bi vojna intervencija u Siriji, po njegovu mišljenju, samo pogoršala situaciju.
|
