Pukovniče sad sam siguran da je težište solo bombe na prednjoj zakaćki , čisto zbog transporta u pirtoehnici , na liniji punjenja .
Svaka čast za proračun težišta krmače, e sad što dalje , ja bih pokušao oko nje i njenog težišta graditi ostalo. Ako je kerozin odmah iza bombe , a treba ga malo ,onda on ne remeti bitno balans (trim) letjelice.
Čisto informativno napravi pogled odozgor siluetu , tlocrt sa raširenim krilima , i igraj se malo sa težištem te siluete , ono mora biti recimo jedan kalibar iza stvarnog težišta letjelice.
Sutra će mi biti gužva, već sad vidim da će biti ludnica i forsaž, ali probat ću nešto izračunati. Ove rakete mi dođu kao odmor mozga i živaca od svih govana, naći će se vremena, a ima i dana, zima nije ni počela.
Jel ovo pravilo neko generalno za sve rakete ili samo za krilate? Za avione isto?
To je onako nešto u sredini , kod vođenih sustava se teži da centar aerodinamičkog uzgona , a to je u biti centar težišta siluete bude i manje od o,5 kalibara iza težišta u smjeru leta , taj razmak daje neki moment upravljanja odnosno auto stabilizacije projekila
Kod Kanara se često taj centar aerodinamičkog uzgona nalazi ispred pa su letjelice prirodno nestabilne , ali zato hrpa žiroskopa brine o tome da stvar leti.
Kod raketa tipa Oganj to bude oko dva kalibra kako bi se raketa dobro stabilizirala kad izleti iz lansera , kasnije joj ta rezerva stabilnosti smeta pa se vodi računa sa smještajem goriva , i veličinom krila , da se po završetku rada motora centar uzgona i težište približe.
Košava je u prvom momentu raketa koja je teška i napušta lanser malom brzinom zato ima onako velike stabilizatore odotraga da uhvati vjetar da se stabilizira, Problem je buster dosta je težak , a odotraga je. Dobro si primjetio i nacrtao da mlaz bustera mora puhati kroz liniju koja pogađa težište košave , kasnije kad otpadne buster i kad raširi krila onda jedri poput jedrilice ili aviona i ima solidnu brzinu tako da se za zadnjim stabilizatorima lako upravlja malim manevrima , bez bustera se težište pomjera dosta naprijed pa mogu i krila biti pomaknuta naprijed , ali sa strelom unazad kako bi silueta ostala stabilna.
To su igre bez granica nekad se to sve radilo pješke sa šiberom eventualno sa nekim nomogramima i po debelom iskustvu i(sluhu i njuhu) glavnih konstruktora , računalo se realne sile odnosno momente koje izazivaju stabilizatori ili trup aviona ili rakete , računali su se momenti inercije pojedinih dijelova ili ukupno cijele letjelice i iz toga se računala dinamička stabilnost odnosno upravljivost, zato se uvijek krmača smješta u centar , težište letjelice , a onda se varira malo naprijed malo odotraga dodaje i oduzima površine ili skidaju momenti inercije.
Tri slučaja, onaj prvi koji sam dimenzionirao i dva sa pomicanjem očekivanog masenog težišta prema vrhu. Krila, površinu i kut strele nisam mjenjao jer to mogu samo nagađati tako da nema nekog smisla nagađati na kvadrat.
Pomicao sam tražeći odnos dva kalibra, nisam ga postigao, 1 - 1,5 liči na dobro. Bomba sa svojim težištem smještena u ukupno težište, izgleda pristojno, ima prostora i u nosu i odostraga. Nos je na kraćoj polugi, ali mislim da bi masa u nosu (optika, elektronika) mogla i biti veća pa je to OK. Inače procjena uzgonske površine je cca 0,95 m2.
Dopuna: 10 Nov 2017 17:52
Uf, ostalo mi u glavi dva kalibra...a treba oko jednog. Znači ona moja prva procjena da je maseno tešište blizu sredine i nije tako loša.
Balans poluga, elektronika u nosu ima masu, ali i servo pogon u repu isto tako.
Meni to izgleda dosta dobro .. moda su krila koji centimetar duža , ja bi ih puko dokle god može od stabilizatora. Lijepo se fotkama vidi da su krila montirana u neku grbu iznad bombe, taj naći montaže je jako zahvalan , bomba je dovoljno jaka da izdrži sve. Na nju se zavare svi potrebni nosači i mehanizmi a otvaranje krila i to se pokrije limom tom grbom .
Sa ovakvom dispozicijom dijelova ima mjesta za TMM i oko njega 4 servo uređaja za stabilizatore. Kerozin odmah do bombe , elektronika naprijed . TMM ima mali generator dovoljno snažan da napaja svu elektroniku .
Jedino još nismo odredili gdi bi bile škrge za zrak jednog dana kad ih dobije
SAAB-Boeing sa svojom SDB pogodili pokretnu metu na 100 km
Citat:Saab (Hall 6, Stand K371) and Boeing recently conducted a test of their joint Ground-Launched Small Diameter Bomb (GLSDB) programme in which the weapon successfully engaged a moving target at a range of more than 100km. The test was conducted in co-operation with the US Army Aviation and Missile Research, Development and Engineering Center (AMRDEC).
Boeing and Saab announced that they were working on this programme in August 2014. The initial test firings of the GLSDB were conducted at Vidsel in northern Sweden in February 2015.
Weighing about 270kg, the GLSDB marries the GBU-39 Boeing Small Diameter Bomb – initially developed for airdropped applications – with an M26 rocket motor. The system is sized for launch from artillery systems such as the M270A multiple launch rocket system.
The SDB has pop-out wings and a variety of guidance options. It offers a 360° launch capability, being able to hit targets 150km ahead of the launcher, and up to 70km behind it. A range of complex attack profiles can be programmed, including the ability to navigate around terrain during the approach to reverse-slope targets.
During the 2017 test, the weapon was guided in its terminal phase by a ground-based laser designator.
