LRSVM Lanser raketa samohodni višecevni modularni

• 6Ovo se svidja korisnicima: Mercury, Gargantua, ray ban11, amaterSRB, voja64, CheefCoach
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@gargantua dobri ti dijagrami , odakle ih samo vadiš, ja da se ubijem ne znam gdi sam spremio svoje, a puno podataka je i propalu u raznoraznim preseljavanjima .

Ti dijagrami, putanje, lijepo pokazuju promjene upadnog kuta rakete , a važno je da je on što bliže vertikali .

Pucali smo mi bojeve glave u oboru mislim 1975 kad se donosila odluka o promjeni koncepcije BG , prvo su kuglice bile gole samo tako zalijepljene sa epoxi masom , i lijepo se vidjela svaka kuglica jer je masa bila žučkasto prozirna , ali su ispadale kod dugotrajnog vibriranja na stolu , koji je glumio par hiljada kilometara truckanja po makadamu.

Onda smo ih obukli u limeni plašt i to je BG koju poznajete sa fotki , a one glavonje gore je zanimala razlika u efikasnosti .

Napravi se od dasaka colarica ograda visoka 2 m , u krug kao arena , i BG se postavi nosom na zemlju pod nekim kutem recimo 45 stupnjeva pa onda redom do 60 ili 75 sve zavisi koji se upadni kut očekuje na nekom dometu , i onda se to grune .

I tako u nedogled ide taj plot na 5 m daljine pa na deset pa tako do 50 m pod raznim kutevima , a svaki put nove daske i svaki put brojanje rupa na daskama , ali ne smo brojanje već i analiza rasporeda rupa , zašto na nekim mjestima ima više pogodaka .. pun mi je kufer bio Gausa i njegove raspodjele.

Ovako to izgleda kad se grune BG u areni i uhvati dobrom kamerom

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pitam se moze li se to danas modelirati MonteKarlo simulacijom?

• 4Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Mercury, voja64, CheefCoach
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo i karika komparacije radi.

• 4Ovo se svidja korisnicima: Mercury, ray ban11, voja64, CheefCoach
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ mercury Simulacije su moguće ako računalo nahraniš podacima , a da bi dobio podatke moraš pucati u nekim relevantnim uvjetima , a onda namjerno praviti greške u proizvodnji i pratiti uticaj tih grešaka na posip.

Tek kad imaš te podatke onda se možeš kockati i modelirati , ali na kraju opet moraš proći obor odnosno arenu

@ gargantua možeš li usporediti te dijagrame, golim okom je vidljivo da Grad kod cca 18 km , zbog karika onih originalnih ruskih i zbog prstenova koji su nabijani radi kalibra 122 128 ima veće upadne kuteve , to je na tragu te priče o namjernom skidanju dometa , a povečanju efikanosti u areni, odnosno na cilju.

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, voja64, CheefCoach
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da li može ovakva slika, probao sam sliku preko slike to nije na za...



Maksimalni domet 122mm je 17777m i tu izgleda da je upadni ugao na cilju pogodniji. Dok pri gađanju na skraćenim daljinama opcija 128mm sa sve 4 kočnice je dobitna kombinacija.

• 3Ovo se svidja korisnicima: voja64, CheefCoach, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo jedva nekako nalepljenih dijagrama 128mm vs 122mm.



Moralo je ovako bez legendi.
Ispada da 122mm na maksimalnom dometu bez prstenova ima skoro isti ugao kao 128mm 2KK (kratke kočnice) na dometu od oko 18,5 km a da je na krajnjem dometu upadni ugao Ognja nešto nepovoljniji u odnosu na Grad na svom maksimalnom dometu.

• 5Ovo se svidja korisnicima: CheefCoach, voja64, Gargantua, Kos93, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Skoro da nema razlike , to su finese , činilo mi se odokativno da grad strmije pada i bez tih karika i prstenova . On je malo .. za mrvicu aerodinamički lošiji od Ognja i u redu je da prije i strmije padne.

Ono što je bitno nakon ove diskusije je da izvedemo zaključak da kočnice u bilo kojem obliku dobro dođu na svim dometima osim ona zadnja dva tri kilometra kad mora ići bez njih. Ako se koriste rakete bez kočnica i za manje domete onda se mora računati sa većim utroškom raketa , a tu je Grad povoljniji jer je jeftiniji.

Ako na Moravi na modularnom lanseru nisu predviđene kočnice onda bih izvukao zaključak da je Grad dometa 20 km primarni kalibar za srednje domete , a Plamen dometa 13 km za sve ono što je krače.

Na dometima preko 20 km opet bih preferirao Grada jer se troškovi razvoja sustava mogu podijeliti na rakete koje bi išle u izvoz.

Dakle bez jugonostalgije i umatanja u nacionalne zastave , realno gledano u Moravu ide Grad s tim da ne znamo kako su raspetljali pitanje upaljača , ali eto pitanja za ekipu koja ide na Partner .

Lijepo mi pozdravite bivše suradnike tamo na Partneru i recite otvoreno da ima tamo na forumu neki tupađija, veliki fan profesora Nikole Kršića i da ih taj tupađija javno opanjkava i proziva da polože račun,

Samo nemojte im dati da se skrivaju iza vojne tajne , nema vojne tajne , to se još vrti u glavama niže rangiranih podoficira koji sa time plaše vojsku , drže neku disciplinu. Nama koji smo išli iste škole i ševili iste cure nema tajni , postoje samo malo bolja i malo lošija inženjerska rješenja.

Sasvim je druga situacija ako u Moravu idu kasetne bojeve glave i elektronski upaljači onda je kontejner daleko najbolje rješenje , daleko bolje od onih komplikacija koje je Vučur izvodio na Orkanu .
Elektronski odnosno blizinski upaljač može ići i na običnog Grada tada on pukne malo iznad zemlje i povećava se efikasnost ali je raketa i dalje opasna u skladištu ako poleti eto ti detonacije BG.

Ključno pitanje je kako se može efikasno koristiti standardni Grad iz Morave , jer ja bih da sam neki general u Beogradu bar jednim okom gledao na ona tri miliona raketa koje čuče u Sibiru, i ne samo u Sibiru ima Srbija valjda još kojeg prijatelja koji bi nabacio par hiljada raketa kad zatreba .

Jednom sam već pisao o tome pa da ponovim od uvođenja u naoružanje 1977 godine pa do 1987 je napravljeno 7500 komada raketa Oganj , dalje nisam bio u Pretisu pa ne znam točno , ali po prići iz kafane do raspada juge napravljeno je još toliko, dakle to je bilo do 91 . a od onda se samo rokalo , a ništa se nije proizvelo .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ima mnogo grada 122/128 mm m91

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ajmo malo pojednostaviti tu oznaku i samo reći ima mnogo GRAD a u VS

Sve ovo dalje u oznaci je sramota za inženjere. Ako smo mi imali muda i znanja 1991 da u par dana prekalibriramo neke cijevi sa 128 u 122 mm i raspodijelimo preostale rakete na dio fronta koji je i dalje imao cijevi kalibra 128 onda je to VS mogla napraviti bar godinu kasnije , a ne žilaviti tu stvar skoro 25 godina sa nekim piksnama .

Jer činjenica jer da još nema raketa u kalibru 128 mm

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Koje originalne parčadno-fugasne GRAD rakete 122mm uopće cirkuliraju ovdje ?
Pojam GRAD za rakete je vrlo širok i velika je razlika između podvrsta.
Po dijagramima od Gargantue, ova prerada 122/128mm nekako vuče na sad već arhaične M-21OF