MUNICIJA kalibra od 20mm pa nadalje (vrste i načini obilježavanja)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

po ovome što se nazire bila su dva bakrena prstena nabijena na košuljicu , stotka nije, rekao bih 155 od Long Toma, ili 130 mm , ne znam treba to malo protabiriti.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

može biti da je 130mm

136.strana knjige
https://www.scribd.com/doc/25044683/Projectile-and.....de-Foreign

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

155 nije sigurno jer je profil žljeba za vodeći prsten drukčiji, a i nema 2 vodeća prstena već samo jedan. 100 nije jer su prsteni kod nje različite širine. 85 nije jer su žljebovi preširoki. Dakle najvjerovatnije 130mm TF granata. Profil dna žlijebova odgovara kao i dimenzije.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ EOD Slažem se ...130 mm odgovara i broj ripni ( 6 na centimetar ) i širina žljeba koji je ostao čitav.. cca 20 mm .

@ Pukovnik .. misliš na ovako nešto


Ta kruna je vidljiva na mnogim projektilima iz ruske škole , na projektilu 120 mm je nema ali je prisutan taj izduženi vrat i ravno odrezano čelo projektila . Tu su konstruktori svjesno izgubili nešto dometa i brzine na cilju zbog tog "idiotskog " ne aerodinamičkog oblika prednjeg dijela, ali su dobili na preciznosti . Naime takav projektil u nekim situacijama može kratko vrijeme biti stabilan i bez krilaca , što je očito kod ove čehinje koja leti i bez krilaca






Taj efekat je iskorišten i kod ostale moderne kumulativne municije , tako da taj prednji tupasti dio djeluje kao stabilizator sve dok funkciju stabilizacije ne preuzmu krilca kojima treba neko vrijeme odnosno put da se otvore

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zbog čega toliko insistiranje na rasklopivim stabilizatorima kod Ruja? Zašto su odbacili koncept većeg broja nepokretnih u granicama kalibra?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš :: Tu su konstruktori svjesno izgubili nešto dometa i brzine na cilju zbog tog "idiotskog " ne aerodinamičkog oblika prednjeg dijela, ali su dobili na preciznosti . Naime takav projektil u nekim situacijama može kratko vrijeme biti stabilan i bez krilaca , što je očito kod ove čehinje koja leti i bez krilaca



Američka kumulativna zrna počevši od 90mm jednako su konstrukcijski riješena sa ravnim čelom i sondom na kojoj je piezogenerator, s tom da im je stabilizator fiksan i imaju plastične vodeće prstenove za ožljebljene cijevi.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš
Da na to sam mislio. Ne sumnjam da su Rusi znali i znaju šta rade i šta su htjeli postići. S obzirom da je kumulativna u pitanju, brzina na cilju možda i nije toliko bitna kao stabilnost. Kraći domet je negativnost ali negdje se mora izgubiti. Inače slični pristup imaju i kod FAB-ovki.

Što se tiče fragmenta...i ja sam više bio za 130mm, ali ne bih odbacio stotku. I stotka ima dva prstena i nisu iste širine baš kao na ovom komadu. Prednji je 20mm, a zadnji je kraći, pukao je baš na kraju utora. Ne znam kojom tehnologijom se utori i ripne prave i kolika preciznost se očekuje, ali ne odgovaraju one dimenzije 5+10+5mm.
Ne znam koja je boja na TF 130mm. Stotka je SMB i na fragmentu je ostalo te farbe. Vrhunska priprema i izrada kad je nakon sveg silovanja farba ostala.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ruska municija je siva, dok je jugoslovenska i u jugi remontovana TF municija maslinasto-zelena.
a na slici je gornji žljeb preuzak za 100mm granatu na kojoj je oko 18mm širok.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Laganih 203mm...



Kako tačka 1867 nalaže slika 155mm za proučavanje...



Dalje...



Topovska kapisla MK2A4


Upaljači MTSQ,M500 (A1)
][/url]

Upaljač PD,M51A5

• 3Ovo se svidja korisnicima: Drug pukovnik, voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Aramis ta priča sa fiksnim stabilizatorima u okvirima kalibra koju fura zapad i ova sa kišobranom kojeg furaju ruje je predmet mnogih akademskih rasprava i dokazivanja u stilu tko ima boljeg i većeg, a vuče se još od početka razvoja minobacačkih projektila nešto većeg dometa

Sve se svodi na proračun stabiliteta projektila , ako se tehnologijom izrade i materijalima koji se koriste može osigurati lagan rep a težak nos projektila onda je težište pomjereno prema naprijed i onda i neki mali prcljeki od stabilizatora koji su u zavjetrini mogu osigurati stabilan let .Ali kumulativke su takve da je sva masa odotraga , a naprijed tanak i šuplji nos , da bi se osgurala kakva takva stabilnost moralo je biti sve od aluminijskih legura pa čak i vodeći prsetenovi od plastike .

Rusi su to jednostavno uradili po svom , imaju dobre matematičke modele koji opisuju ponašanje projektila kod otvaranja krila , imaju uhodanu tehnologiju i jeftinu proizvodnju tih relativno kompliciranih nosača krila i samih krilaca . A problemi nisu mali nosač krila da bi izdržao sva naprezanja mora biti kovan iz jednog komada sa svim tim kerefekama , isto tako krilce mora biti otprešano od visokolegiranog čelika , znači nije to komad lima pa da je odštancan , već iz okruglog komada u nekoliko faza oblikovani komad.

Neku točku na tu diskusiju je stavio profesor Janković svojim doktoratom koji je imao za temu usporedbu klasične mine kalibra 120 mm sa francuskom minom PEPA kalibra 120 mm .. krila se moraju otvarati i gotovo .

@ Pukovnik

Utor za bakarni prsten se radi tokarenjem , on je oblika lastinog repa , znači širi se prema unutra, to osigurava da bakreni prsten kad se nabije u njega nikako ne može van.

Postoje dvije osnovne tehnologije kako se bakreni prsten nabije u utor , naravno istočna i zapadna .

Kod Amera je presten u početnoj fazi komad bakrene cijevi za mrvicu veći od kalibra projektila , i onda se na specijalnoj preši koja ima 12 radijalnih klipova on utisne i raširi u lastinom repu .

Kod ruja je prsten u početnoj fazi bakrena traka široka koliko je širok kanal i dugačka malo više od opsega projketila , i onda se udarac za udarcem na preši taj prsten zabija u utor .

U obje se varijante bakar naknadno potokari na mjeru.

One ripne u utoru se rade na mašini za valjanje tako da se jednim zupčanikom utisne te ripne u materijal košuljice , broj zuba i korak je takav da se te ripne i zubi valjka lijepo poklope