|
Poslao: 02 Avg 2016 20:56
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5459
|
po ovome što se nazire bila su dva bakrena prstena nabijena na košuljicu , stotka nije, rekao bih 155 od Long Toma, ili 130 mm , ne znam treba to malo protabiriti.
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 02 Avg 2016 21:49
|
offline
- _commandos_
- Ugledni građanin
- Pridružio: 07 Jul 2009
- Poruke: 433
|
može biti da je 130mm
136.strana knjige
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 02 Avg 2016 21:55
|
offline
- Pridružio: 03 Okt 2011
- Poruke: 3579
- Gde živiš: Tanhauser Gate
|
155 nije sigurno jer je profil žljeba za vodeći prsten drukčiji, a i nema 2 vodeća prstena već samo jedan. 100 nije jer su prsteni kod nje različite širine. 85 nije jer su žljebovi preširoki. Dakle najvjerovatnije 130mm TF granata. Profil dna žlijebova odgovara kao i dimenzije.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 03 Avg 2016 05:32
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5459
|
@ EOD Slažem se ...130 mm odgovara i broj ripni ( 6 na centimetar ) i širina žljeba koji je ostao čitav.. cca 20 mm .
@ Pukovnik .. misliš na ovako nešto
Ta kruna je vidljiva na mnogim projektilima iz ruske škole , na projektilu 120 mm je nema ali je prisutan taj izduženi vrat i ravno odrezano čelo projektila . Tu su konstruktori svjesno izgubili nešto dometa i brzine na cilju zbog tog "idiotskog " ne aerodinamičkog oblika prednjeg dijela, ali su dobili na preciznosti . Naime takav projektil u nekim situacijama može kratko vrijeme biti stabilan i bez krilaca , što je očito kod ove čehinje koja leti i bez krilaca
Taj efekat je iskorišten i kod ostale moderne kumulativne municije , tako da taj prednji tupasti dio djeluje kao stabilizator sve dok funkciju stabilizacije ne preuzmu krilca kojima treba neko vrijeme odnosno put da se otvore
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 03 Avg 2016 07:08
|
offline
- aramis s
- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28862
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
Zbog čega toliko insistiranje na rasklopivim stabilizatorima kod Ruja? Zašto su odbacili koncept većeg broja nepokretnih u granicama kalibra?
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 03 Avg 2016 07:44
|
offline
- Pridružio: 03 Okt 2011
- Poruke: 3579
- Gde živiš: Tanhauser Gate
|
raketaš :: Tu su konstruktori svjesno izgubili nešto dometa i brzine na cilju zbog tog "idiotskog " ne aerodinamičkog oblika prednjeg dijela, ali su dobili na preciznosti . Naime takav projektil u nekim situacijama može kratko vrijeme biti stabilan i bez krilaca , što je očito kod ove čehinje koja leti i bez krilaca
Američka kumulativna zrna počevši od 90mm jednako su konstrukcijski riješena sa ravnim čelom i sondom na kojoj je piezogenerator, s tom da im je stabilizator fiksan i imaju plastične vodeće prstenove za ožljebljene cijevi.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 03 Avg 2016 09:08
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5542
|
@raketaš
Da na to sam mislio. Ne sumnjam da su Rusi znali i znaju šta rade i šta su htjeli postići. S obzirom da je kumulativna u pitanju, brzina na cilju možda i nije toliko bitna kao stabilnost. Kraći domet je negativnost ali negdje se mora izgubiti. Inače slični pristup imaju i kod FAB-ovki.
Što se tiče fragmenta...i ja sam više bio za 130mm, ali ne bih odbacio stotku. I stotka ima dva prstena i nisu iste širine baš kao na ovom komadu. Prednji je 20mm, a zadnji je kraći, pukao je baš na kraju utora. Ne znam kojom tehnologijom se utori i ripne prave i kolika preciznost se očekuje, ali ne odgovaraju one dimenzije 5+10+5mm.
Ne znam koja je boja na TF 130mm. Stotka je SMB i na fragmentu je ostalo te farbe. Vrhunska priprema i izrada kad je nakon sveg silovanja farba ostala.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 03 Avg 2016 13:31
|
offline
- Pridružio: 03 Okt 2011
- Poruke: 3579
- Gde živiš: Tanhauser Gate
|
ruska municija je siva, dok je jugoslovenska i u jugi remontovana TF municija maslinasto-zelena.
a na slici je gornji žljeb preuzak za 100mm granatu na kojoj je oko 18mm širok.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 04 Avg 2016 06:04
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5459
|
@Aramis ta priča sa fiksnim stabilizatorima u okvirima kalibra koju fura zapad i ova sa kišobranom kojeg furaju ruje je predmet mnogih akademskih rasprava i dokazivanja u stilu tko ima boljeg i većeg, a vuče se još od početka razvoja minobacačkih projektila nešto većeg dometa
Sve se svodi na proračun stabiliteta projektila , ako se tehnologijom izrade i materijalima koji se koriste može osigurati lagan rep a težak nos projektila onda je težište pomjereno prema naprijed i onda i neki mali prcljeki od stabilizatora koji su u zavjetrini mogu osigurati stabilan let .Ali kumulativke su takve da je sva masa odotraga , a naprijed tanak i šuplji nos , da bi se osgurala kakva takva stabilnost moralo je biti sve od aluminijskih legura pa čak i vodeći prsetenovi od plastike .
Rusi su to jednostavno uradili po svom , imaju dobre matematičke modele koji opisuju ponašanje projektila kod otvaranja krila , imaju uhodanu tehnologiju i jeftinu proizvodnju tih relativno kompliciranih nosača krila i samih krilaca . A problemi nisu mali nosač krila da bi izdržao sva naprezanja mora biti kovan iz jednog komada sa svim tim kerefekama , isto tako krilce mora biti otprešano od visokolegiranog čelika , znači nije to komad lima pa da je odštancan , već iz okruglog komada u nekoliko faza oblikovani komad.
Neku točku na tu diskusiju je stavio profesor Janković svojim doktoratom koji je imao za temu usporedbu klasične mine kalibra 120 mm sa francuskom minom PEPA kalibra 120 mm .. krila se moraju otvarati i gotovo .
@ Pukovnik
Utor za bakarni prsten se radi tokarenjem , on je oblika lastinog repa , znači širi se prema unutra, to osigurava da bakreni prsten kad se nabije u njega nikako ne može van.
Postoje dvije osnovne tehnologije kako se bakreni prsten nabije u utor , naravno istočna i zapadna .
Kod Amera je presten u početnoj fazi komad bakrene cijevi za mrvicu veći od kalibra projektila , i onda se na specijalnoj preši koja ima 12 radijalnih klipova on utisne i raširi u lastinom repu .
Kod ruja je prsten u početnoj fazi bakrena traka široka koliko je širok kanal i dugačka malo više od opsega projketila , i onda se udarac za udarcem na preši taj prsten zabija u utor .
U obje se varijante bakar naknadno potokari na mjeru.
One ripne u utoru se rade na mašini za valjanje tako da se jednim zupčanikom utisne te ripne u materijal košuljice , broj zuba i korak je takav da se te ripne i zubi valjka lijepo poklope
|
|
|
|
|
|
