PORS prve generacije

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

SS.11

Kalibar: 164 mm
Ukupna dužina: 1201 mm
Raspon krila: 500 mm
Ukupna startna masa rakete: 29,9 kg
Maksimalna brzina: 190 m/s
Kadenca gađanja: 2 rakete/min



Maksimalni domet: 3000 m
Minimalni domet: 500 m
Dužina kabla za vođenje: 3300 m



Pet je tipova bojevih glava:

125 AC Mod 59...kumulativna, trenutni upaljač, inercialno armiranje, sivomaslinasta boja, markeri žuta boja (3 slova V pod 120 stupnjeva), masa 7100 g, masa eksploziva 1550 g

140 AP Mod 59...parčadna, trenutni upaljač, inercialno armiranje, sivomaslinasta boja, markeri žuta boja (3 slova V pod 120 stupnjeva), masa 7100 g, masa eksploziva 2450 g

140 CCN Mod 59...brodska (lako oklopljeni ciljevi), trenutni upaljač, inercialno armiranje, sivomaslinasta boja, masa 8150 g, masa eksploziva 2150 g

140 AC Mod 62...kumulativna, trenutni upaljač, inercialno armiranje, sivomaslinasta boja, markeri žuta boja (3 slova V pod 120 stupnjeva), masa 7150 g, masa eksploziva 2350 g

140 AP 02A Mod 62...brodska (srednje oklopljeni ciljevi), inercialno armiranje upaljača, aktiviranje sa zadrškom, sivomaslinasta boja, masa 7800 g, masa eksploziva 2550 g

Dodatno postoji i inertna b/g, masa 7100 g, plavo ofarbana sa žutim prstenom.

Probojnost kumulativnih:
125 AC ... 550 mm čelika pod 90 stupnjeva
140 AC ... 600 mm čelika pod 90 stupnjeva



Raketni motor bi se trebao opisati kao dvokomorni i dvorežimni. Ukupna masa raketnog goriva je 5550 grama, prvih 0,6 sekundi radi samo buster (dvije bočne mlaznice) da bi se od 0,6 do 1,2 sekunde dodatno aktivirao i marševski motor (strujna cijev i guzna mlaznica). Malo mi je nejasno koja faza se smatra baš ono buster faza, ali nije toliko ni bitno, uglavnom potisak je 265 kg. Dalje sve do sekunde 21 radi samo marševski motor sa potiskom od 35 kg.



Set se sastoji od pulta upravljanja povezanog 15-metarskim kablom sa kutijom odabira lansera koja je opet 15-metarskim kablovima povezana sa raketama na lanserima. Raketa se lansira sa kutem elevacije od 8 stupnjeva za ciljeve udaljene do 1000 metara, odnosno pod 13 stupnjeva za ciljeve preko 1000 metara. Prostor od 100 metara ispred rakete gledano po horizontalnoj ravni lansera mora biti bez prepreka. Inače raketa ima 4 faze leta, prva je lansiranje rakete u grubo u smjeru cilja, druga je stabilizacija leta, treća je uvođenje prema cilju po visini i dalje je održavanje trajektorije do cilja.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Cobra



Mosquito



Maljutka

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Jel i ovaj TOW spada u ovu felu ovde ili za di je on--Slika je po zapisu ispod sa kraja 60ih

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nikako Vojo. Na njemu je primenjeno poluautomatsko vođenje.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Još jedna zona puska, Šmelj je u pitanju. Kao Kobra i Komarac upravljanje je preko elerona, Maljutka je sa naglavcima dok za sada SS.11 sa mrdalicama u mlazu nekako vodi u ovoj utrci.





Prvi Swingfire također sa mrdalicama isto tako spada u ovo prvo pokoljenje raketa, ali ne znam kako se ta prva (ručno vođena) ponašala po pitanju onih njenih akrobacija.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

JNA je inace nabavila manju kolicinu Kobri*, jos pre Maljutki negde oko 1965. No, ubrzo je reseno da ista nije dobra i otislo se na Maljutku.

Kobra se od prenosivih te prve generacije verovatno najzahtevnija za posadu jer umesto da prirodno tezi da ide na gore (kao Maljutka i ostala bratija) ista ima tendenciju da ide na dole, pa i manji propust vodjenja rezultuje u "poljupcu" sa zemljom.

*Iste su posle isporucene Egiptu, zajedno sa T-54 tenkovima i ostalim naoruzanjem 1973.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik ::
Prvi Swingfire također sa mrdalicama isto tako spada u ovo prvo pokoljenje raketa, ali ne znam kako se ta prva (ručno vođena) ponašala po pitanju onih njenih akrobacija.
Ne zaboravi mrdalice kod Bantama i Vigilantea.

• 1Ovo se svidja korisniku: nradukic
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Jedna do sada koja nije spomenuta, dosta nepoznata što i ne čudi jer nije pravo zaživjela, ali je dala rješenja koja su kasnije zaživjela.
Python ili samo P.V. razvijena od strane firme PYE Ltd.



Predviđena i reklamirana kao prenosna, upravljiva od strane jednog operatera, međutim dva jaka macana su trebala da se sve to dovuče do položaja. Sama raketa je težila 36 kg, pa još lanser od 5 kila, a pult upravljanja 9 kg. Puno previše za jednog vojnika.



Inače je u kalibru 6'' (150mm), dugačka 60'' (1500mm), ovdje ovako postavljena na Land Rover se dobro može steći dojam veličine.



Pregledna tablica većine zapadnih tematskih raketa tog vremena.



Inače P.V. je bila žicom vođena, sa upravljivim mlazom, kažu rješenjem koje je u većoj mjeri na kraju zaživjelo kod Swingfire rakete, a ta je zaista bila akrobat i mislim neupitno prva po pitanju ovih dijagrama zona.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ova japanska Type 64 MAT ima neobičnu spravicu iznad. Biće da je neka optika. Nije valjda da su durbin smestili baš tu?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^ Jeste to je optika za navođenje na cilj. Sve u jednom kontejneru koje može da se izmestiti i na zemljani položaj. Slično kao kutija sa maljutkom.