|
Poslao: 07 Jan 2022 18:38
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5326
|
goxin ::BVP se moze naci u nezgodnoj situaciji da mu se pojavi nesto na kratkom odstojanju.
Za tronozac Kornet i vozila poput POLO tesko u normalnoj pjesadiji .
To je onda problem kojeg rješava posada BVP sa noževima ili ručnim bombama, tada se ne pali i zagrijava kutiju lansera od Korneta.
|
|
|
|
Poslao: 07 Jan 2022 18:44
|
offline
- goxin
- Legendarni građanin
- Pridružio: 20 Dec 2013
- Poruke: 7683
- Gde živiš: Srpsko Sarajevo
|
Pa ja sam napisao situaciju gdje moze da se koristi .
Na koju mislis kutiju , od termovizije ? Mora se spremno uci u borbena dejstva. Ako nisam negdje procitao da 2 sata moze da radi bez hlađenja na kornetu. ( termovizija )
Ne znamo kako je to na Berezhoku urađeno.
|
|
|
|
Poslao: 07 Jan 2022 18:45
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5326
|
Braca75 ::Drug pukovnik ::I tablice za Grad daju parametre za tući cilj na 1600m !!! i to bez kočionih prstena, ali ide i ono…nemoj brate života ti, odletit će tko zna gdje
U redu.
Ja ću postaviti ovo, a vi nastavite kako želite.
Blagodarim.
http://roe.ru/esp/catalog/las-fuerzas-de-tierra/si.....kornet-em/
Ma znamo mi to sve već par godina , ima nekoliko knjiga napisanih u rusiji, koje se udžbenici za fakultete i gdje je sve ovo što tupimo zadnjih dana detaljno obrađeno .
Kornet se može ispaliti na cilj udaljen 150 m , uzmimo da mu je to daljina sigurnog armiranja upaljača , da li će pogoditi to je drugi par opanaka.
Dobro si primijetio da je u nekom patentu napisano da je razmak između lansera i nišana 2 m po horizontali i 0,5 m po visini, to se odnosi na top T12 .
Da li je ova slika jasna , da li trebamo o njoj porazgovarati , to je ključ za ovu našu priču , ako nema brzine nema upravljanja
|
|
|
|
|
Poslao: 07 Jan 2022 19:31
|
offline
- Pridružio: 07 Maj 2020
- Poruke: 836
|
Napisano: 07 Jan 2022 19:29
@raketaš
Odnosi se na Top T-12, ali je rečeno da je ova metoda (sposobnost) uspešno primenjena na Kornetu i skice (fig. 1 i fig. 2) prikazuju kako raketa ulazi u snop u prvih cca 100 metara. Ja ne sporim da je preciznost na malim daljinama možda niža, jer i skica prikazuje "stabilizaciju navođenja oko centra snopa" tek možda oko 200 ili približno metara, ali širina snopa ili kako oni kažu "granica polja upravljanja" na 100 odnosno 150 metara daljine iznosi svega 2 metra od centra snopa (+1 i -1 metar), što je po meni "sasma" dovoljno za pogodak.
Problem nastaje kada se tvrdi, da raketa ne može gađati ciljeve (barem ne sa navođenjem) na daljinama ispod 500 ili 300 metara ili koliko već, a svakako ne na 150 metara, a ta skica i ta jedna rečenica ispod tog "testiranja" koje je vršeno na osnovu te prijave patenta, govori da je ovo uspešno izvršeno na Kornetu, što bi opet značilo da se raketom upravlja već posle 100 ili 120 metara.
Dopuna: 07 Jan 2022 19:31
Drug pukovnik ::Obično ide fajt koja raketa može dalje dofrliknut, a ovdje koja može kraće
Ali poenta je u vođenju. Još "bistrimo" oko "ubacivanja" raketa u "laserski snop". Mislim da se to previše pojednostavljeno prikazuje, a ko "oponira", "reternira" mu se "odmaknite se od Maljutke". Ja lično i ne znam kako se navodi Maljutka, osim opštih definicija i pojmova.
|
|
|
|
Poslao: 07 Jan 2022 22:24
|
offline
- Pridružio: 22 Feb 2011
- Poruke: 1748
|
Da je neko, a takav neko ne postoji, pokušao da uvede savremenu PO raketu u naoružanje a da ima "mrtvu zonu" do 500m, obukli bi mu odmah ludačku košulju.
Po svim mogućim izvorima minimalan domet Korneta zavisnosti od verzije je 100-150m. Sa druge strane nema niti jednog izvora koji tvrdi drugačije, i ja stvarno ne znam čemu ovo trolovanje!? Da li znate vi koliko je 500 m u ratu?
|
|
|
|
Poslao: 07 Jan 2022 23:21
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5326
|
@Braca 75 dobro si to preveo, znači Šipunov opisuje metodu za top T-12 , a onda usput kaže da se taj metod pokazao dobar i na Kornetu.
Moramo napraviti razliku između rakete koja se puca iz topa , kada ona već na ustima cijevi ima marševsku brzinu i marševski motor to održava na toj zadanoj brzini , i raketa dok izlet iz cijevi ima pravac ka cilju , nema potrebe da se puca pod nekom malom elevacijom. Kod pucanja iz topa laser je cca dva metra lijevo od cijevi , i osa topa i osa lasera gledaju u isti tenk.
Vidimo iz skice da i u tom izuzetno povoljnom slučaju raketi treba stotinjak metara da uhvati pravac , i da uđe u snop.
Kod lansiranja iz kontejnera od stakloplastike raketa ima malu brzinu na ustima lansera , vidimo da slične rakete imaju oko 75 m /s , za Korneta nemamo taj podatak ali možemo izračunati taj potisak na bazi količine goriva koju smo opet dobili na bazi znanja o drugim raketama koje imaju gas generatore za izbacivanje iz lansera.
Rusi imaju niz raketa sa tim krilima od opružnog lima koja se smotaju oko trupa i iz podataka o Konkursu , o njegovoj masi i brzini i količini goriva metodom sličnost se može doći do toga da bi Kornet mogao biti stabilan kod brzine od 75 m / s. Drug pukovnik je dobio u svojoj analitici 100 m / s što je bolje raketa je stabilnija i brže izlazi na radnu brzinu.
Iz čiste mehanike znamo da bilo koje tijelo lansirano horizontalno u prvoj sekundi propadne 5 m, a u drugoj 20 m. Znači lanser mora dati taj pravac lansiranja prema gore da raketa ne tresne na zemlju . Ako je brzina na ustima lansera 100 m/s i raketa nabire brzinu relativno sporo , ispada da laser mora gledati u nebo 5 metara iznad tenka a ne u tenk , kako bi na 50 m daljine uhvatio raketu u snop, ili mora čekati da raketa po balistici padne sa visine 5 m u tjemenu u liniju nišan -tenk .
Raketa se na daljini od 100 m još jako sporo okreće oko uzdužne ose i treba čekati da joj kanari dođu za položaj idi dole idi gore ili lijevo desno. Cijelo to vrijeme je snop širok da raketa ne izleti iz snopa. Marševske mlaznice joj podižu rotaciju, a i krila su pod kutem , tako da treba neko vrijeme da se uspostavi ta dinamika upravljanja sa samo jednim parom kanara u dvije osi.
Želim reći da je raketa lijena da pravi preveliku spiralu sigurno veću od 5 m u promjeru, pogledajte film sa lansiranja točno se vidi kad motor krene u marševsku fazu i kad se suzi spirala vođenja, a to nije na 150 m , već u trečoj četvrtoj sekundi od lansiranja
Nije li to malo čudno
|
|
|
|
Poslao: 08 Jan 2022 17:16
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5484
|
Napisano: 08 Jan 2022 16:52
Radio Tula javlja…
Tri su tipa aero-dinamičkih sistema upravljanja rulima (ADSUR):
-otvorenog tipa (Metis)
-poluotvorenog tipa (Kornet, Metis-M)
-zatvorenog tipa (Kastet, Refleks, Vihor)
Po tipovima raketa vidi se da se princip primjenjuje u zavisnosti o području brzina leta raketa, od nisko podzvučnih preko podzvučnih do okolozvučnih i nadzvučnih.
Metis deklariraju sa 40m minimalnom daljinom, a sistem ADSUR otvorenog tipa za područja brzina 0,2 do 0,6M. Pa tako sistem poluotvorenog tipa sa 0,6-0,9 M i zatvorenog za brzine >0,6M
Sad bi trebalo utjerati Kornet u tih 200m/s u 100 ili 150 metara ili ajde iz toga što je stvarno umjetničko djelo u 175m/s (0,5M).
Mislim da bi motor to mogao moći, posebno jer vidim rezerve u onom izbačnom motoru koji je po meni mnogo moćan. Da se tu nagrebe još 10-15 m/s, da se uzme da blok goriva buster-marševskog motora stvarno ima buster proreze i da se malko više oguli izolacije nego što je na crtežu to bi moglo ići.
Koja je vjerovatnoća pogotka cilja na takvoj daljini je pak skroz druga priča i ne dajem joj neke velike šanse.
Dopuna: 08 Jan 2022 17:16
p = q * k = 0,5 * v^2 * ro * k
k-koeficijent forme usisnika (0,6-0,9)
F = p * A
A-efektivna površina klipa
Ako ne lažu, vrijednosti od okolo 30N su dovoljne za ostvarivanje šarnirnog momenta na rulima
|
|
|
|
|