Poslao: 03 Jul 2017 23:15
|
offline
- Pridružio: 19 Jan 2012
- Poruke: 1993
|
Raketaš smatra da će vreli gasovi ugušiti radio signal ! Zar to ne zavisi malo i od frekvencije radio talasa?
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 07:18
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5407
|
bojank ::Ne vidim zasto bi bilo problem radio vodjenje kada su Sovjeti/Rusi uspesno koristili Falangu/Flejtu/Skorpion/Shturm/Ataku...
Općenito smo nešto pisali o tim raketama ali nikada nismo ušli dublje u analizu tih Sovjetsko Ruskih radiovođenih raketa , Da sad ne razvlačimo temu pogledajmo samo ove dvije zadnje rakete , koje
bi po namjeni trebale biti u istom području djelovanja kao i 5T.
One su po koncepciji iste Ataka je nastala usavršavanjem Šturma , a u dvadesetak godina su obje doživjele toliko izmjena i usavršavanja da se i ja teško snalazim u tome.
Ali koncepcija je uvijek ista naprijed bojeva glava ( ovakva ili onakva nije bitno ) iza bojeve glave su krilca za upravljanje . Budući iz tog OKB ( Kolomna ) dolazi i cijela familija raketa tipa Strela to su krilca i njihov automat isti ili vrlo slični onim na Streli2M koju poznajemo.
U sredini je ogroman marševski motor sa dvije mlaznice koje pušu bočno u stranu , a iza motora se nalazi elektronika i prijemno odašiljački reflektori .
Sve to izbaci iz lansera gas generator koji ostaje u lanseru
Dakle koncepcija je jasna rusi su pod svaku cijenu zadnju površinu rakete ostavili slobodnu za veliki reflektor IC bljeskalice koja blica u ritmi neke "glazbe" , tu glazbu prepoznaje IC lokator na lanseru i zna da je to što leti njegova raketa , a ne neki mamac.
Budući su mlaznice ispred stabilizatora i pušu u stranu snažna neporemečena hladna zračna struja stvara oko rakete jedan sloj zraka koji nije poremećen dimnim plinovima i česticama koje ioniziraju atmosferu. U sredini tog zračnog koridora koji je promjer oko pola metra se nalaze IC bljeskalica i ono najvažnije mala prijemna antena , mali reflektor za milimetarske radio valove.
I tu je zapravo glavni problem ta radio frekvencija od oko 300 GHZ , po mome je tako nešto nedostižno za VTI i industriju Srbije , i ta priča da će se sad samo tako na linijama za proizvodnju Maljutke proizvoditi 5T je šuplja priča , obmana , da se uzme lova , a onda kasnije kaže izvinite mi smo se malo zaigrali .
To milimetarsko radiovalno područje je u primjeni ali je isto tako bremenito problemima, na prijenos signala utiče vlaga u zraku, magla ili strujanje i sastav atmosfere , naravno i oni dimni plinovi utiču. postoje koridori u kojima je atmosfera prozračna za te radiovalove negdje oko 200 GHZ je jedan povoljan koridor , ali sve to štima u laboratoriju i kad je guzica rakete čista .
Pogledajmo 5T po onom što nam je Aramis prenio sa sajma, odotraga su dvije mlaznice marševskog motora koji preuzima ulogu vektoriranja potiskom , da bi se sa tako velikom raketom moglo upravljati to vektoriranje mora biti snažnije , znači otklon naglavaka mora biti veći , a prema izjavi da raketa ne tumba i ne leti ko pijani Rus zaključujem da su urađeni ti novi servo motori za pogon naglavaka i da konačno imaju neutralni položaj.
Aramis je kategoričan da ona kruna na nosu nisu kanari, znači ostaje samo vektoriranje sa dvije mlaznice u centralnoj zoni rakete , a gdi je onda prazan prostor za prijemnu antenu , a nemojmo zaboraviti da su tu još i dvije bengalke .
Jedini slobodan prostor za prijemne antene su krajevi stabilizatora .. i sad pogledajmo kako to izgleda iz zadnjeg rakursa .. u sredini rade dvije mlaznice od vektoriranja , onda malo dalje od centra se vrte dvije bengalke , i konačno se na krajevima krila vrte prijemne antene , a oko njih se stvara vatrena aura glavnog marševskog motora koji ionizira atmosferu.
Nisam elektronićar ne bavim se milimetarskim ili submilimetarskim radiovalovima ali vidim što su sve Rusi uradili da pobjegnu od toga ili da si olakšaju posao ako već moraju koristiti radio valove.
|
|
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 07:43
|
offline
- aramis s
- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28778
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
raketaš ::Pogledajmo 5T po onom što nam je Aramis prenio sa sajma, odotraga su dvije mlaznice marševskog motora koji preuzima ulogu vektoriranja potiskom , da bi se sa tako velikom raketom moglo upravljati to vektoriranje mora biti snažnije , znači otklon naglavaka mora biti veći
Brzina rakete je veća skoro duplo, a potisak motora koji vektoriše mlazom 10% veći. Upravljivost se valjda povećava?
|
|
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 08:01
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5407
|
Promjenom kuta naglavaka se može i sa postojećim motorom dobiti veći vektor potiska , Budući glavni marš motor preuzima postizanje i održavanje putne brzine to ovaj za vektoriranje ima veću slobodu u manevru mlaznicama
|
|
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 10:19
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5522
|
Ako ćemo promatrati upravljivost rakete, moment je taj koji vrši otklon rakete od osi. Na skici je to ''Mupr'' , moment koji pravi radijalna sila potiska ''Rupr'' na kraku ''a'' , a krak je udaljenost od naglavka do centra mase.
Neka bude sila potiska malog marš motora (taj za vektoriranje) ista kod male i velike maljutke, tih 10% ne igra ulogu toliko. Kod velike maljutke je krak poluge znatno veći pa je i moment veći tako da je pitanje da li uopće ima potrebe za veći otklon naglavka (koji je inače kod originalne +/-14 deg).
Ja bih čak rekao da nema, odnosno da otklon može biti i manji, ali naravno ne znamo koji je to moment koji je potreban da ovakva dugačka raketa bude upravljiva.
Što se tiče povećanja brzine u kontekstu upravljivosti, veća brzina ( vektor ''v'' ) povećava silu uzgona ( vektor ''Usn'' ) i čak bih rekao da u pogledu upravljivosti veća brzina odmaže.
|
|
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 11:15
|
offline
- aramis s
- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28778
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
Primenjena je nova elektronika u raketi koja je zadužena za poboljšanje upravljivosti. Kako reče čovek, trećina zapremine šupljine koja je nastala uklanjanjem kalema popunjena je elektronikom.
|
|
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 12:39
|
offline
- Pridružio: 02 Feb 2017
- Poruke: 2194
|
Izvinite sto upadam ,imam dva pitanja ,zar antena ne bi mogla da se izvuce na kraju gasova po lansiranju i tako rijese problem ako taj problem postoji i drugo pitanje kako su rusi rijesili radio navodjenje sa mnogo vecim raketama PVO koje imaju daleko jace motore i samim tim vise gasova?
|
|
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 16:59
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5407
|
@c Pukovnik povećanje kraka , zbog povećanja razmaka od naglavka do težišta zaista povećava moment , ali približno u istom omjeru raste i aeodinamički moment koji se suprotstavlja tome. Duža raketa ima veliki moment inercije u dvije ose oko težišta pa ako ostane isti moment vektoriranja raketa postaje tromija , giba se poput velike lijene zmije , što nije dobro ako se prati i gađa cilj koji bježi.
@ Aramis pretpostavljam da se tom novom algoritmu već pisalo , ti si dao link , iako to što tamo piše ne djeluje revolucionarno i ne djeluje mi da je u stanju smiriti tumbanje rakete lijevo desno, prije bih rekao da s e raketa smirila i prestala voziti ko pijani rus jer je dugačka teška i inertna.
@187 dobro pitanje , pojednostavljeno gledano kod velikih protuavionskih raketa imamo radar koji prati avion i radar koji prati raketu. To su veliki radari i emitiraju velike energije tako da ionizacija ne smeta tako puno , na samoj raketi na krajevima stabilizatora se nalaze prijemne antene za radiokomandno upravljanje ali je to jedan vrlo grubi sustav kojem 10 metara greške ne predstavlja neki problem, osim toga su odašiljačke antene sa strane , i izbjegava se da radiovalovi prolaze direktno kroz mlaz . U Završnoj fazi leta se u većini slučajeva uključuje samonavođenje rakete na cilj , a to znači da neki radar sa strane osvetljava avion i prijemna antena u nosu rakete vidi cilj, dakle nema prolaska radio valova kroz vatreni rep rakete.
Kod radio vođenih protuoklopnih raketa su lanser i sva elektronika za navođenje u osi vatrenog mlaza , i raketa se kreće u uskom koridoru od pola metra , a vatreni mlazevi su van tog koridora
|
|
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 18:36
|
offline
- lukacbeli
- Počasni građanin
- Pridružio: 28 Dec 2016
- Poruke: 905
|
raketaš :: I tu je zapravo glavni problem ta radio frekvencija od oko 300 GHZ , po mome je tako nešto nedostižno za VTI i industriju Srbije , i ta priča da će se sad samo tako na linijama za proizvodnju Maljutke proizvoditi 5T je šuplja priča , obmana , da se uzme lova , a onda kasnije kaže izvinite mi smo se malo zaigrali .
To milimetarsko radiovalno područje je u primjeni ali je isto tako bremenito problemima, na prijenos signala utiče vlaga u zraku, magla ili strujanje i sastav atmosfere , naravno i oni dimni plinovi utiču. postoje koridori u kojima je atmosfera prozračna za te radiovalove negdje oko 200 GHZ je jedan povoljan koridor , ali sve to štima u laboratoriju i kad je guzica rakete čista .
GROM-A je bio radio-komandno vodjen jos u vreme SFRJ.
|
|
|
|
Poslao: 04 Jul 2017 19:21
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5522
|
raketaš ::@c Pukovnik povećanje kraka , zbog povećanja razmaka od naglavka do težišta zaista povećava moment , ali približno u istom omjeru raste i aeodinamički moment koji se suprotstavlja tome. Duža raketa ima veliki moment inercije u dvije ose oko težišta pa ako ostane isti moment vektoriranja raketa postaje tromija , giba se poput velike lijene zmije , što nije dobro ako se prati i gađa cilj koji bježi.
Da, to sam previdio. Kako sila akcije ima silu reakcije tako i momenti.
A...jel moguće da se matematičkim modelima nađe neka sredina, jer dosta se šareni sa onim nadasve predimenzioniranim krilcima u kruni, pa da krilca daju nešto uzgona, a da djelom prave kontramoment koji će se opirat aerodinamičkom momentu tijela i osnovnih krila i time pomažu momentu od sile potiska.
Kada bi imali sliku slikanu ravno u nos rakete onda bi znali kako su pozicionirana krilca, ona četri i onih puno.
|
|
|
|