POVR 9M14 Maljutka

• 5Ovo se svidja korisnicima: voja64, _commandos_, Drug pukovnik, Gargantua, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U pravu si kerefeke sa čela puno znače , a možemo samo pretpostaviti kako izgledaju i kojih su dimenzija .

Kao primjer sam to malo obradio , naravno u nekom crtačkom programu bi se dobile odmah i površine pojedinih segmenata. Na stotine takvih skica smo obradili , ručno dok nije bilo računala , ka su se pojavili prvi digitroni bili smo gospodari svemira .

Ima nekoliko pravila kojih se moramo držati kod analize površina izgaranja, prvo se polazi od toga da se sva površina koja je slobodna trenutno zapalila , drugo barut gori po paralelnim slojevima.

Na donjoj slici sam obradio neko hipotetski oblik goriva koje bi moglo biti na našoj maljutki kao dvorežimski motor


Na gornjoj polovici slike imamo jednostavni tuljak koji viri izvan inhibitora , izgaranje počinje po plaštu valjka i čelu . Važno je da se uoči kako se početna točka , kao nešto totalno ne definirano prelazi u radijus koji na kraju totalno definira površinu izgaranja , Ta početna točka se zapravo obradi na stroju, potokari ,tako da ima devfinirani početni radijus ili kanal .

Na donjoj polovici slike je slučaj koji imamo na kornetu vanjski konus , koji se s vremenom izgubi .

Sasvim je druga slika površina izgaranja ako se u centru bloka goriva zabuši rupa , ja sam namjerno zabušio rupu sa polukuglom, a mogla je biti i cilindrična ili konusna , plića ili dublja. Vrlo veliki izbor mogućnosti za promjenu dijagrama površine izgaranja , a samim tim i potisaka kojeg daje motor dok radi kao buster . Iz ovog zadnjeg primjera vidimo da nakon desetak "slojeva " gorivo poprima skoro stabilnu fazu i to je onda faza marš motora .

Naravno da se kod konstrukcije motora za svaki taj sloj računa površina goriva i priliv mase( sa pretpostavljenim tlakom ) , na bazi protoka goriva kroz mlaznicu dobijemo realni tlak , a onda se sa tim tlakom ponovi proračun.

Imaš jednu grešku Pukovniće u razmišljanju ... dva put manja površina ne znači i dva put manji potisak motora, zbog dva put manje površine je i tlak manji pa je i manja brzina izgaranja a to znači manji priliv mase, to se radi postupnim približavanjem

• 3Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Priznajem, nespretno sam se izrazio sa tom izjavom od 50% bez računa. Jasno mi je da jedno drugo vuče i kako sistem radi, zato sam na kraju i napisao da je potisak pao 30%.
To je rezultat samo prve matematike, sa predostavljenim tlakom (pola od početnog). Dalje nisam preko mlaznice provjeravao odnosno vršio korekciju jer je to mukotrpno računanje za ručnu metodu.
Dobro ste rekli, metoda postupnog približavanja i svaka čast svima starima koji su to morali ručno raditi. Sad čak i obični Excel, svima dostupan, ovdje može čuda raditi.

Nekidan sam napisao da kad konstruiram prvo nešto zamislim i nacrtam (pretpostavke), a onda samo matematički provjerim. Isto tako napisao da je dobro iskustvo potrebno jer u protivnom bi to bio dosta jalov posao.

Ovo je vrlo slično toj metodi. Neke vrijednosti se moraju pretpostavljati pa sam tako tlak u drugoj fazi pretpostavio da bude 75 bara, ali ne zato što iskustveno znam da bi trebalo biti tako već iz geometrije rakete i njenih karakteristika. Let do 10km pri brzini 320m/s traje 30s, a blok goriva bi mogao biti 700-750mm dužine znači 25mm/s gorenje a to je 75 bara za ADN.

Da li postoji neko iskustveno pravilo za dvorežimske motore po pitanju omjera potiska u prvoj i drugoj fazi, 1.5/1, 2/1, 3/1, 5/1 ?

Još jedno pitanje, možda će biti smiješno, da li moguće dvorežimske motore praviti tako da se kombiniraju dvije različite vrste goriva? Recimo prvu fazu od brzogorećeg ADN-a, a onda da se plamen prenese na susjedni (slijepljeni) blok od nekog drugog goriva. Recimo prva faza sa brzinom gorenja 35mm/s na 150 bara me zadovoljava, ali druga faza sa 25mm/s na 75 bara mi je prebrzo, pa recimo koristim neko drugo koje bi na tom tlaku imalo brzinu 18mm/s. Znam da mogu usporiti gorenje sa spuštanjem tlaka, ali ovo je recimo neki hipotetski slučaj. Evo čak recimo da dođe do situacije da moram ispod 50 bara, a zaključili smo da ADN tu ne vrijedi, ali za prvu fazu mi treba.

• 4Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, _commandos_, voja64, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mi smo se uhvatili tog ADN kao pijani plota , ali je to za sada jedinio gorivo koje ne dimi , a za koje je netko u znanstvenom radu dao zakon gorenja . Zakon gorenja se može mijenjati ... faktor a koji množi tlak se može dizati i spuštati sa krupnoćom mljevenja oksidansa , sa katalizatorima , sa aditivima i modifikatorima, tako da se može računati sa dva put manji i dva put većim faktorom a , eksponent n je u prirodi goriva ,i sa njim se ne može samo tako manipulirati . To je dobar eksponent mnoga vrhunska raketna goriva su tu negdje oko 0,4 , i Strelino gorivo je tu negdje , i gorivo koje smo mi razvili na bazi AP i HTPB a devedesetih .

Kod dvobaznih baruta je u genima visok n skoro pa svi ga imaju oko 0.7, a faktor a se može isto tako dizati i spuštati.

Nema nekog pravila za odnos potisaka kod dvorežimskog motora , konstruktor sustava ( rakete ) bi volio taj odnos dići barem 10 /1 , konstruktor automatike voli nirvanu , što manje uzbuđenja i promjena ubrzanja , tehnologija goriva piše protestna pisma i pjeva borbene ako konstrukcija traži odnos 1,5 /1.

Sa NGR om se teško uopće može zamisliti dvorežimski raketni motor , sa gorivima koja imaju n = 0,4 se može već vrlo solidno raditi , najbolji dokaz motor od Strele 2.

Vrlo često se kombiniraju dva punjenja odvojena i različitog sastava i zakona gorenja , ja sam samo dao Korneta kao jedan vrh piramide , i gdje se neke njegove tehnologije mogu aplicirati na veliku maljutku odnosno neku varijantu Bumbra .

Dobar primjer dvorežimskog motora sa dva bloka goriva je raketa DRUG ( Drug a genaracija )




Pukovniće evo jedan upravo po tvom meraku tako kako si opisao različita goriva , puno ljepljena , puno kontrole i rengena .. cijena boli glava

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Znači nisam lud, znam šta valja
Al pošto mi para za takve trebe nemamo, da to odmah zaboravimo.
Gledam sad ovu sliku DRUG-a. Nije mi jasno kako to fercera. Prvo, dva goriva su odvojena, kako se plamen prenosi? Oba su inhibirana s tim što ovaj blok koji bi po logici trebao biti buster tog dvorežimskog pogona ima znatno manju površinu. Neko brzo gorivo u pitanju ?
Ako je neko brzo, znači dostupno je bilo, pretpostavljam nije korišteno kao pogon cijelog motora jer dimi.

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mi smo u UNIS u imali osvojenu proizvodnju brzih nitroglicerinskih baruta , u labo ili pilot postrojenju . To su baruti korišteni za Osu , Zolju i Stršljena. Nemam zakon gorenja za te barute ali se sjećam da je bio visoki eksponent n , tako da sa tim barutom vjerojatno nije rađen dvorežimski motor za DRUG a .

Nego onako školski za vježbu ajmo odrtaditi jedan motor jednostavnije građe od onog na Kornetu, sa manje tih kerefeka sa površinama izgaranja. Uzmimo čisto čeono izgaranje motor od maljutke i slobodno stojeću neinhibiranu kratku cijev pa da vidimo kud će nas to dovesti sa nitroglicerinskim raketnim barutom , bilo je takvih ideja prije par tjedana na ovoj temi, a to je konfiguracija nalik onoj kod rakete Drug , konfiguracija jednostavna za proračun i izradu

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovo je jedan dijagram dvorežimskog motora, ali sa brzogorećim barutom. Sa ovakvim gorivom se može raditi šta god ti volja. Krenuti sa 100 bara, završiti sa 75 bara, sve u kratkom vremenu rada, sa strašnim potiscima.



Od 0 do 0,7s radi buster, nabije potisak do 3720N. Preko tlaka, kritična površina 230mm2 (dvije mlaznice svaka 12mm). U 0,7 sekundi buster prestaje i kreće čeono izgaranje konstantne površine 9125mm2. Tu dolazi do pada tlaka na 75 bara i finih konstantnih 1000N u trajanju 12 sekundi. Goriva za tu drugu fazu treba samo 4,3kg. Bez problema se sve može prilagoditi ako hoćemo manji potisak, manju brzinu, duži rad motora.



Ovako nešto napraviti sa sporim gorivom ja ne vidim kao moguće. Čak i da bude puni blok za drugu fazu, a slobodna cijev za prvu, opet je rezultat skroz kilav. Tlak skroz padne u drugoj fazi tako da ako raketa i ne padne, let traje čitavu vječnost. Računao sam isto kao i ovaj prvi slučaj i uvijek isti problem kod sporog goriva...kritični presjek mlaznice ako se računa po busteru skroz zasere drugu fazu. Jedino ako nema neka finta za tu zajedničku mlaznicu u šta sumnjam jer da postoji već bi bila korištena.

• 3Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dobar si, dobro si prikazao promjene oblika goriva tijekom izgaranja u motorom sa ADN oksidansom , dok sa dvobaznim barutom nisi mogao ništa . Imaš nekih grešaka , ali bože moj , budeš ih ispravio ... čim se površina izgaranja smanjuje mora pasti i tlak , a čim pada tlak pada i brzina izgaranja , ispravi to .

Umjesto pojma brzo gorivo , bi bilo primjerenije koristiti pojam gorivo sa eksponentom n manjim od 0,4 , naime postoje i jako spora kompozitna goriva , koja ne dime , sa eksponentom još nižim od 0,4 i sa njima se daju napraviti još bolji dvorežimski motori , jer se izgaranje odvija iznutra prema van , pa je komora odnosno termzaštita manje opterećena.

Kvaka je samo u eksponentu n , koji je kod nitroglicerinskih raketnih baruta visok i on jednostavno ne dozvoljava konstrukciju dvorežimskog motora , taj eksponent od 0,7 je dovodio do ludila konstruktore raketa , a najveći umovi ove civilizacije su pokušavali taj eksponent skinuti dodavanjem u smješu za proizvodnju baruta kojekakvih aditiva, i uspijevali su .. ima dosta primjera takvih raketa .. ali za nas obične smrtnike nije bilo tih aditiva i bili smo prisiljeni dovijati se na raznorazne načine.

Jedan od najboljih primjera je motor rakete R 262 , ekipa konstruktora na čelu sa generalom Vučurovićem imala je odriješene ruke, otvorena sva vrata ispred sebe , brdo love , a na kraju su morali odraditi buster motor kao posebnu cjelinu.

To je bio normalni način konstruiranja raketa odnosno motora sve do pojave kompozitnih raketnih goriva sa niskim n u zakonu gorenja , jedan od najboljih primjera koji je nama bio dostupan je motor rakete Strela 2, nažalost taj kompozit dimi i za neku protuoklopnu varijantu nije dolazio u obzir.

Pojava brzih kompozitnih goriva koja ne dime i imaju nizak n , (ima ih još osim ADN a ) , je dala neke sasvim nove dimenzije u odnosima velikih sila i dovele ih za pregovarački stol.

Dovoljno je samo da pogledamo tekst kojeg sam dao na početku ove priče

Впервые динитрамид аммония был синтезирован в 1971 году в Институте органической химии имени Зелинского в СССР[1]. Все работы по динитрамиду аммония были засекречены в связи с его применением как компонента высокоэнергетичных ракетных топлив, в том числе в ракетных комплексах Тополь-М[2]. В 1989 году он был независимо синтезирован в США в Стэнфордском научно-исследовательском институте

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Meni sve jasno. Dalje je na kemičarima da nam daju šta trebamo.
Još samo jedno, i više neću gnjaviti, par rečenica o sumanutoj rotaciji rakete i kako to utječe na potisak.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::Imaš nekih grešaka , ali bože moj , budeš ih ispravio ... čim se površina izgaranja smanjuje mora pasti i tlak , a čim pada tlak pada i brzina izgaranja , ispravi to.

E jebaji ga sad
Ovo je bio 10-minutni račun sa 3-5-7% fulanja. Pa i prvu sekvencu sam uzeo na 40% vremena od trajanja cijele prve faze. Samo tu se nakupilo par postotaka. Jasno je da površina izgaranja definira tlak i obratno tlak brzinu, ali za ovaj primjer i ova gruba podjela je dovoljno u odnosu na 1/3-ski pad kod druge faze. Kod NGR-a omjeri su još gori, ako sam popamtio iz glave računato, pad tlaka je 1/10.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Može li neko kratko da odgovori na pitanje da li je ta nova 2T-5 raketa moguća ili je sve to samo zamajavanje naroda.