POVR 9M14 Maljutka

• 4Ovo se svidja korisnicima: _commandos_, voja64, ray ban11, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Onako kako je prikazana u Zrenjaninu okićena sa svim onim mlaznicama i onom krunom na glavi ne vjerujem da može da poleti.

Meni se čini da su u tom projektu bile dvije varijante rakete velikog dometa s tim da je u oba projekta bilo zadano maksimalno korištenje bumbarovog i maljutkinog nasljeđa, uz eventualno korištenje licencne dokumentacije za Fagota (od prije 30 godina ), i nekih sustava koji su možda trebali da se nabave iz Rusije ili Ukrajine.

Kako bilo na izložbi se pojavila raketa koja ima elemente obje varijante , po sistemu ako prođe , ne bude narod primjetio da neka buduća raketa ima dva ili 4 krilca u glavi , a ne 8 kao ona iz Zrenjanina , isto tako je bilo i sa mlaznicama od 12 mlaznica , ako ostanu 4 .. ma ko ga šiša ako stvar leti.

Ovdje sam dosta pisao o Kornetu i njegovim sustavima , zato što ja vidim veliku sličnost između kornetove bojeve glave i bumbarove glave i motora u njima , to je polazišna točka oko toga se sve vrti .

Srbija nema taj tehnološki nivo da može u zadani prostor bojeve glave BUMBARA smjestiti dvofazni raketni motor na suvremeno kompozitno raketno gorivo , ali u taj prostor može smjestiti solidan buster sa dvobaznim raketnim barutom , i to je rješenje ok taj buster bi mogao nabubati to čudo do 200 m/s .

U ostatku prostora iza bojeve glave stane solidan marševski motor na bazi tehnologije poznate sa Maljutke , taj motor nema snage da to gura sa 200m/s do 5000m , ali može postupno skidati brzinu do sredine putanje na nekih 150 m/s , a onda kad malo olakša završiti sa nekih 180 m/s na cilju.

5 kilometara je malo nedostižan cilj , malo je to preambiciozno za raketu koja ne smije biti teža od 15- 17 kilograma sa dvobaznim raketnim barutom tipa Maljutka, ali ako se ne postavi takav cilj nema razvoja nema napretka u tehnologijama, ako tehnologija ne cvili u početnoj fazi nekog projekta onda to znači da taj projekat ne valja , vrijeme ga je pregazilo u startu.

Ono što apsolutno nije jasno je sustav vođenja , naime nema tu puno mudrovanja , niti puno mogućnosti , nema tamo u VTI čovjeka koji bi bio novi Tesla i sad na pladnju donio neko spasonosno rješenje .

Rep rakete mora biti čist kao kod Korneta ili Bumbara ( ili Fagota , Konkursa da ne nabrajam dalje ) tu mora biti neki laserski ili radio prijemnik , može tu biti i mlaznica izbacnog motora, kao kod korneta , jer u toj fazi dok radi taj motor nema vođenja , ali ne može biti mlaznica kao kod maljutke jer mlaz smeta vođenju .

Postoje dva rješenja prednja upravljiva krila kao na Kornetu ili Fagotu i sličnima ili dvije mlaznice sa spojlerima kao na Bumbaru , ja ne vidjeh ni ta prednja krila ni te spojlere, nego vidim onu klasičnu gumenu kapu na repu rakete , a to znači mlaznice sa naglavcima i žica ...

Mislim da je tu kvaka u žici , a priče o laseru ili radio vođenju .. mačku o rep

@ Pukovnik opet zaboravljaš na eksponencijalni karakter zakona izgaranja , taj n čuda radi , čak i za tako dobro gorivo kad je n ispod 0,5 nije moguć odnos potisaka 10 / 1 .

Dakle uzeo si preambiciozno početnu površinu izgaranja (u buster fazi ) od 310 cm2 , i onu u marševskoj fazi od 91 cm2, sa početnim tlakom od 100 bara . Kad se uradi točan proračun ispada ti prenizak tlak u marševskoj fazi i premali potisak .

Za taj odnos početne i završne površine izgaranja 310 / 91 bi početni tlak trebao biti oko 150 bara , početni bi potisak mogao biti oko 4500N , a u marševskoj fazi bi tlak pao na nekih 15 bara i imao bi potisak oko 390 N .

Mislim da su kod Korneta konstruktori bili prisiljeni na manji odnos površina ili su uspjeli skinuti n u zakonu gorenja ispod 0,4.

Nemoj se čuditi pogrešnim procjenama pa mi ovdje tabirimo vrlo delikatnu temu dvorežimske motore sa odnosom potisaka 10 prema 1 , pa to je neostvareni san i za klasične dvokomorne motore sa dvije mlaznice .

To što su rusi napravili na Kornetu to je neki maksimum što se može zamisliti , a i oni su ostali u nekim granicama potiska 3 prema 1 , teško je govoriti o tome .. dovoljno je da su stavili 7 žica uzduž bloka goriva pa da dignu brzinu izgaranja goriva u marševskioj fazi za dva puta.

To stavljanje žica uzduž bloka goriva i stvaranje kratera u gorivu , čime se diže brzina izgaranja je vrlo zanimljivi područje , i to je jedna stara i provjerena tehnologija .

Slično je i kod raketa koje rotiraju ko sumanute , kod lansiranja je brzina vrtnje mala , kako napreduje izgaranje goriva brzina se povećava i raste centrifugalna sila , ta sila dovodi do toga da se krute čestice grafita iz goriva zabijaju u površinu goriva i prave kratere , raste površina izgaranja raste tlak i motor grune ( ovo je jedno vrlo pojednostavljeno tumačenje , ali može proći )

To je vrlo detaljno obrađeno u doktorskoj tezi kolege Zečevića inače konstruktora rakete Plamen 2 dometa 13 km. , mislim da je javno objavljena , budem je potražio.

• 4Ovo se svidja korisnicima: voja64, raketaš, ray ban11, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

U pravu ste potpuno...zbrljan je dijagram bio totalno. Ne zbog toga što nisam korigirajući računao potisak i preko tlaka, smanjivao brzinu gorenja sukladno novom tlaku, pa onda opet novi Cf i tako ukrug (vrlo zamorno i frustrirajuće) već zato što sam u ćeliju Excela za račun potisaka preko tlaka za drugu fazu, kojeg sam pretpostavio 75 bara, greškom dijelio sa Cf umjesto množio.
Toliko o mom brzinskom računu sa 3-5-7% fulanja....sramota neviđena

I to je upravo ono što govorim, šta god se računalo u kojem god segment tehnike, uz naravno pažljivo računanje, neko iskustvo mora postojati da se dobivene vrijednosti mogu na prvu procijeniti kao ispravne ili skroz krive.

Ovaj dijagram bi trebao biti ispravniji, sigurno ima još nedostataka, od 0-0,7s bi trebalo stvarno računati sa stotinkom kao mjerom vremena. Skroz sam u grubo unosio promjene površine zato krivulja ovako vrluda. Cf isto tako bez interpolacije da bude skroz točan.



Vjerovatno kad je motor u startu pretpostavljen dovoljno dobro i blizu realnosti onda je računanje puno lakše jer ovako kad se ulaz postavi da motor bude nerealan onda je to stvarno mučno i za čupat kosu.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovo već izgleda ozbiljno. Sve ostalo su igre bez granica , sad se možeš s tim igrati u beskraj , povećavati ili smanjivati početnu površinu pa vidjeti efekat od toga i slično.

Ono što je bitno kod dvorežimskih motora je da taj početni tlak ne pređe neke dozvoljene granice jer on djeluje na cijelu komoru i na sve spojeve. Postoje konstrukcije kod kojih je inhibitor zaljepljen za komoru sa termozaštitom i to žestoko dobro , pa plinovi ne mogu prodreti između inhibitora i komore , ali sve je to nategnuto ko praćka i svaki čas može nešto pući ili se odlijepiti i onda eto belaja . Kod konstrukcija klasičnog tipa kao što je motor kod rakete STRELA 2 gorivo je inhibirano i ono slobodno stoji u termo zaštitnoj cijevi , a ona opet slobodno stoji u komori izgaranja( zazor je koja desdetinka milimetra ) tu su i neki dihtunzi ali sve to ne pomaže tlak se u par stotinki sekunde uspostavi u cijelom prostoru .

Ako smo se već pomirili sa time da nam je maksimalni tlak unutar cijele komore onda se nastoji napraviti buster fazu sa konstantnim potiskom , bez ove degresivne faze koja se vidi na tvom motoru .Dovoljno je smanjiti dužinu inhibitora u rupi , znači povećati površinu izgaranja u rupi pa da dobiješ progresivnije izgaranje u rupi što bi trebalo smanjiti ukupnu degresivnost buster faze.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Bravo, to me baš i zanimalo. Vidio jesam da kod korneta nije sa vanjske i unutrašnje strane završetak odnosno početak obloge na istoj presječnoj ravnini. Pretpostavljao sam da je vezano sa površinama izgaranja da prelaz bude što blaži.
Kod ove se u desetinki sekunde površina promjeni za cirka dva puta. Pa sa nekih 70 bara bubne na 19. Naravno to u prirodi ne ide baš tako, mora biti neka tromost sistema, a to se valjda u raketama osjeti.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Naravno da se ta nagla promjena osjeti , o tim prelaznim pojavama bolje da ne pričamo , motor se zna i ugasiti ili zakašljati . Kod pravog rada na konstrukciji motora vodi se računa i o početnom volumenu motora , naravno i obliku tog prostora i pojavi udarnih valova , vodi se računa i o rezonanciji odnosno vibracionom izgaranju.

Te vibracije uništavaju konstrukcije dugačkih motora , a one su posljedica upravo eksponenta n. Ako zbog nekog fizikalnog ili kemijskog razloga , pukotina ili lunker poraste popvršina izgaranja , poraste tlak , jer poraste priliv plinova , ali se oni kroz motor kreču relativno sporo recimo sa 150 m/s , dok dođu ti plinovi do mlaznice treba ohohoooo vremena , a u mlaznici zbog povećanog tlaka raste mogući protok komora se prazni , tlak opada ... i tako u beskraj.

U toku rada motora od par sekundi mijenja se volumen i oblik slobodnog prostora , motor postaje "mekši " frekvencija oscilacija se smanjuje ali raste amplituda , motor"pumpa "... i može prepumpati i sve se razleti.

Kod motora koji rade duže imamo eroziju mlaznice ona se širi tlak opada , potisak opada .

Kod dugačkih motora kao na primjer Grad ili Oganj imamo pojavu erozije goriva ( plinovi šmirglaju gorivo) priliv plinova raste tlak raste , to je pogotovo izraženo u trenutku pripale kad je kanal za prolaz plinova najmanji , a konstruktor nastoji ugurati što više goriva u motor , a to znači što manji kanal


Rekoh igre bez granica

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, pein
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Malo skretanje ali se nadam da mi nećete zameriti drug raketaš i pukovnik.
Kolika je temperatura i pritisak kad je na mlaznici HARM ovoliko sagoreo i napravio brazde od kojih su neke dublje od 2-3mm

Ta erozija se lepo vidi i ovde i najdublja je bliže kućištu odakle su isticali barutni gasovi ..


Dobar deo gasova je protrčao i između mlaznice i keramičke obloge na kojoj se sa iznutrašnje strane vide tragovi sagorevanja usled velike temperature..

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Lepo ste nagurali goriva, fino, ima da momački "purnja". Međuim stalno se navodi da će prikazana atrapa jednog dana biti radio vođena a sa druge strane da tu postoji sitan problemčić, može biti i problemčina. Pa iako sam na korisničkom delu bladodeti elektronike što stare što nove možda da probam pojsaniti problem. Da mi se ne uzme za zlo ako lupim nešto.
Elem ovde se na vozilu na vrhu se vidi nešto kvadratnog oblika što bi trebalo da predstavlja antenu sistema vođenja.



E, na ovom dijagramu imamo dve kvadratne rešetke, jedna je označena kao antena koja emituje radio signal do druge rešetke koja praktično predstavlja granicu iza koje je zona jonizacije i u kojoj se ordinata Z gubi u crvenim tačkicama koje predstavljaju zonu jonizacije bez radio signala.



Evo jednog dijagrama kako se atenuira mikrotalasni signal između predajnika i prijemnika koji se vide međuosbmo običnom ali obilnom kišurinom.



E zato Raketaš reče da ovo samo Tesla bi možda rešio jer ako postoje mlaznice i rep rakete nije "čist" ništa od radio vođenja. Za sada ne vidimo mlaznice koje bi "duvale" pukovnikovo i raketaševo gorivo negde drugde a time raketa bila upravljiva radio linkom. Koliko mi moje ograničeno znanje dozvoljava da sada pretpostavim da je potreban i dvosmerni link, povratna veza i da primetim da ja bar ne znam da postoji ovakvo ili slično sredstvo čisto radio vođeno. Možda će neko reći imamo linkove 3GHz, 10GHz ili ne znam koliko GHz, ovako ili onako pulsno oblikovane, ilustracije radi, nešto ovakvo:



...i bilo zgodno da se pojavi neko kome je elektronika alma mater pa da se uključi u temu da makar teorijski proba malo da pojasni ovakav način vođenja, jer i drugačije postavlje mlaznce mogu delimično i u manjoj meri ali ipak interferirati RF link.
U protivnom eto nama kabla jopet makar bio i mikro.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Sovjetske POVR Falanga/Fleyta/Skorpion i Sturm/Ataka su radio vodjene. Sturma je bilo i u ovim krajevima kao i njegovog sistema za vodjenje na helikopterima Mi-24V. Mozda odatle ideja o radio vodjenju?

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ Voja .. kao da mi čitaš misli ha ha sad kad smo zaglavili ovdje sa gorivima hajdemo to i završiti , naime mene stalno buni ona fotka koju je dao Aramis pod nazivom kompozitna raketna goriva za maljutku , znači moraju biti bezdimna odnosno smanjenog dimnog traga .

HARM je jedno od rješenja , odnosno njegov raketni motor. Njegovo raketno gorivo je kompozit na bazi Amonijevog Perklorata i polibutadiena sa dodatkom Oktogena ( najmoćniji eksploziv ) , kvaka je u tome da sam oktogen nije u stanju goriti u motoru iako ima dovoljno kisika , ali kad ga potakne na gorenje mješavina amonijevog perklorata i butadiena evo vrlo jakog raketnog goriva i to dosta smanjenog dimnog traga.

Sastav dima kod kombinacije AP + HTPB je opterećen Klorom, odnosno klornom kiselinom HCl koja je u biti proziran plin , a tek u dodiru sa vlagom iz zraka nastaju čestice ,oblak bijele prozračne magle.

U nastojanju da pojačaju to raketno gorivo tehnolozi su u sastav dodali i alumij u prahu , taj aluminj ga diže u sam vrh po jačini ali izgaranjem aluminija nastaje gusti bijeli dim , krutih čestica aluminijevog oksida
Al 2O3 glinice i to je zapravo onaj gusti bijeli trag iza većine modernih raketa .

Dodavanjem Oktogena , a izbacivanjem aluminija Thiokol je uspio napraviti koliko toliko bezdimno kompozitno raketno gorivo , ali ni blizu onom sa ADN kojeg rusi koriste već niz godina.

HARM ima vrlo snažan buster , a i sam marševski motor je zvijer jer se sve mora dogoditi unutar par sekundi od uočavanja da je zrakoplov u snopu radara do uništavanja radara koji vodi raketu na zrakoplov.

Ta erozija mlaznice nije nešto pretjerano , nažalost nemamo ni jednu fotku Orkana nakon ispaljivanja , a to je tu negdje i po potisku i po vremenu rada.

U JNA smo radili na nitraminskim raketnim gorivima ( goriva sa dodatkom Oktogena ) opterećeni nizom problema , prvo nismo imali redovnu proizvodnju Oktogena , a oprema predviđena za Vitez nije stizala jer država nije imala 20 miliona dolara da je plati. Pilot postrojenje u Tehnikumu u Bariću bi moglo napraviti neke manje količine Nitraminskog kompozita , tako da sam ja odvrtio i tu varijantu kao mogući energent za veliku maljutku.

@bojank super si me podsjetio na Ataku , nju sam potpuno zaboravio , ali pogledajmo malo pažljivije fotku gdi su rusi smjestili mlaznice motora , i gdi su joj krilca za upravljanje i šta ima na repu , dakle dok ona kanalizacijska cijev iz Zrenjanina ne bude nalik na Ataku , Fagota , Konkursa i desetak drugih raketa čak i Bumbara za mene to ostaje kanalizacijska cijev


Čak krila na raketi otvaraju u kontra smjeru , što u biti jako remeti rotaciju rakete , kako bi dobili lijepi prostor za mlaznice koje pušu u stranu , i kako bi dobili rep rakete čist za antenu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@bojan
U pravu si za napisano. Namerno malo sam se "izgrbavio" po pitanju onog što si naveo u nadi da če neko usko vezan za elektroniku da se upeca na deo priče o radio vođenju.