|
Poslao: 24 Jan 2017 10:53
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5478
|
Zadnjih dana se pokušavam staviti u poziciju nekog studenta, budućeg oficira inženjera, koji na osnovu knjige i opisa funkcija pojedinih sklopova rakete Fagot treba sutra vojnicima objasniti neke osnovne pojmove o sustavu vođenja . ha ha . nema šanse . 
Ruje s knjigu napravili tako aljkavo , da i ja koji bih trebao znati nešto o tome udaram glavom o zid.
Za početak se nadam da će drug pukovnik postaviti taj dio iz knjige na forum , a dotle ču ja pokušati opisati što se događa u kutiji lansera koju sekundu prije lansiranja i koju sekundu nakon toga.
Prvo zavirimo u kutiju lansera
Vidimo tu hrpu leća i mehanizama , plavom sam bojom označio optičku osu , odnosno onu osu kroz koju vidi nišanđija. Kako bi zaštitili glavu nišanđije od protivničke vatre , a pogotovo oči kod opaljenja rakete , sve ja napravljeno vrlo ergonomski tako da vojnik dok vodi raketu leži i gleda prema dolje . Vidimo da je to jedan klasični durbin - periskop i sad ne bih puno detaljirao o tome , ali se budem vratio na to jer ja ta klasična optika nešto što limitira djelovanje Fagota u noćnim uvjetima.
Druga osa , nju sam označio naranđastom bojom, je osa IC lokatora , onog sklopa koji kaže gdi je raketa u prostoru . Postoje dvije takve ose prva koja je aktivna do 4 sekunde od lansiranja ima široko vidno polje kako bi automat uhvatio raketu , a druga vidi usko kako bi automat i na punom dometu vidio gdi je raketa.
Malo povećani detalj , iako se baš puno ne vidi , ali možda pomogne opis pozocija 4 je elektromotor koji vrti crvenu osovinu sa kulisnim mehanizmom ( mala radilica kao na motoru od kosilice ), Pozicija 8 je okvir ram koji nosi modulacijske diskove .
Tu su autori knjige zaboravili nacrtati da postoje tri radilice ( kurble ) koje se sinkrono vrte
Da bi lakše shvatili to sinkrono kretanje , tri kurble , dodao sam tu još i garnitura zupčanika , tako da bi to u konačnici izgledalo ovako
Sa O1 sam označio osovinu elektromotora koja to sve vrti sa 4500 okretaja u minuti , i on preko kulise k1 pokreče okvir , motor okreče i svoj zupčanik , koji preko centralnog zupčanika vrti druge zupčanike odnosno još dvije osovine.
Na osovini 2 je montiran senzor položaja , pločica sa prorezima , tako da automat zna u kom položaju je kulisni mehanizam , zna kad je gore, a kad dolje ili lijevo i desno.
Na osovini 3 je montiran generator , zapravo domišljat sklop za pojačavanje signala sa foto senzora i pretvaranja tog izmjeničnom strujom moduliranog signala u istosmjerni signal promijenjivog napona. ( modernim jezikom bi se rekli Freqency to Analog converter ).
Iz cijele ove zbrke i skalamerije treba shvatiti samo jedno ... da se naš trokut definiran sa vrhovima K1, K2 i K3 giba translatorno po dvije ose i pri tome bilo koja točka na tom trokutu vrši gibanje po kružnici , ali sa sam trokut ne rotira
To gibanje neke točke trokuta sam prikazao kao gibanje težišta trokuta točke O koja zauzima razne položaje 1,2,3 i tako dalje .
U centru te skalamerije u osi centralnog zupčanike se nalazi foto senzor , i ako je raketa u toku leta u osi viziranja onda slika njenog reflektora pada u centar foto senzora.
Da bi znali gdi je raketa potrebno je još na naš trokut staviti rozetu sa tamnim i prozračnim poljima , i tu rozetu translatirati od točke O , do točke 1 i tako u krug
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
|
|
Poslao: 24 Jan 2017 18:32
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5478
|
Što je napredak tehnologije , dok sa ja prčim sa škarama i ljepilom , pukovnik to odradi za cigar duvana ( stara mjera za vrijeme ). I to još bolje nego sam mogao zamisliti , digne rezoluciju na 24 svijetla i 24 tamna polja , to je tako dobro da bi stvar skoro mogla i poletjeti sa tom rezolucijom.
Za razumijevanje rada je dovoljna ta podjela kruga na 48 dijelova i nije bitno to što su ruje na Fagotu stavili rozete sa 200 tamnih i 200 svijetlih polja .
Ta podjela kruga na 400 dijelova je dosta česta u raketnoj tehnici , i vodi nas ka dekadskom sustavu koordinata na zemlji pri čemu je 100 gona dugačko četvrt zemljinog opsega po Pariškom meridijanu , a po tome ispada da je jedan mili gon dugačak 100 metara .
Nekako u tradiciji ljudske vrste je i da se pojave na nebu dijele na polovice i četvrtine , valjda zbog faza mjeseca , pa su ruje tako i to malo me vidiš pa malo ne vidiš podijelili u 4 dosta jasne faze i možemo razlikovati puno svijetlo koje pada na foto senzor i potpunu tamu te dva put nešto između svijetla i tame.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 25 Jan 2017 18:24
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5478
|
Malo smo ga skomplicirali sa tim rozetama, ali nije to baš ni lako za shvatiti kako radi , a koja je jebada bila to napraviti i izgurati seriju , to mogu samo pretpostaviti.
Sasvim slučajno je drug Pukovnik na prvoj seriji sličica ubo u srž problema , ta crvena fleka odnosno realana i umanjena slika IC fara sa rakete ima neke dimenzije , ona nije točka već je to neka mrlja , i promjer te mrlje zavisi koliko je raketa blizu odnosno daleko od lansera . Sigurno da je u prvih 500 metara ta fleka velika i zato njena slika dolazi na optiku ( durbin ) sa malim povećanjem kako bi se veličina fleke uklopila u razmak tamnih i svijetlih polja rozete . Kad kažem velika flaka onda je to relativno , ali ako kažem da je ta fleka promjera 0.04 mm , onda vidimo o kojim se buhicama radi , a ta se fleka na krajnjem dometu vidi kao točkica promjera 0,01 mm
Kad automat prebaci na durbin sa velikim fokusnim rastojanjem onda je ta fleka već manjih dimenzija , i možemo je smatrati kao točku , a ne fleku .
Budemo to još malo tabirili kroz privatnu poštu , a onda dali neki smisleni dijagram , jer ovako ispada ludilo od posla , ali i bilo je ludilo dok su to razvijali , naime u toku leta rakete imamo dva različita durbina kroz koje automat prati raketu i nekoliko puta se mijenja blenda odnosno filteri na IC dijelu , plus što se u toku leta mijenja pojačanje u sustavu IC lokatora .
Mislim da bude naj pametnije razraditi te priču za krajnji domet rakete , jer ćemo se ovako upetljati , i teško ispetljati.
Metis je i meni velika nepoznanica nemam prilike doći do ljudi koji rade na njemu , ali poznavajući strukturu HV mislim da nemaju pojma da su unutra neki motori i kurble , većinom ljudi zamišljaju da je unutra neka digitalija , hrpa čipova i mikrokontrolera, nešto što se može naći na internetu , ali brus ništa od toga , nego kurbla i germanijev tranzistor bez kapice kao IC sensor.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 25 Jan 2017 21:43
|
offline
- aramis s
- SuperModerator
- Pridružio: 18 Jul 2007
- Poruke: 28881
- Gde živiš: iznad smoga Beograda
|
Kod IC samonavođenih raketa imamo Cassegrain ogledalo za povećanje odraza toplotnog cilja.
|
|
|
|
|
|
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
