offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5478
|
Bilo je nekih dilema oko toga kad se pale mrdalice , odnosno od kojeg je trenutka raketa upravljiva , malo sam vrtio neku matematiku pokušavajući uhvatiti neki smisao podatka da je minimalni domet rakete 70 m.
Ima tu nekoliko dilema , i mislim da sam se nekako iskobeljao iz toga .
Prije svega u trenutku paljenja izbacnog motora svi sustavi na lanseru su aktivni, baterije na punom režimu i svi se elektromotori vrte punom brzinom i sva elektronika radi. Možda je to sve malo kratko vrijeme zagrijavanja da bi sva ta čuda izašla sa -50 C na neku normalu , ali vjerojatno nije ni planirano da se stvar zagrije .
Rekoh da u trenutku paljenja izbacnog motora isti impuls ide i na vremenski stroj , koji preko elektromagnetske spojnice počne okretati zupčanike i kotačiće. Prve dvije sekunde se u stroju ne događa ništa , što znači da se ništa od početnih parametar lansera ne mijenja.
Za to vrijeme izbacni motor dosta žestoko odradi svoje i raketu koja je u tom trenutku teška 7,8 kilograma nagura na nekih 63-74 m/s za 0,018 s.
Sam izbacni motor je težak 1,4 Kg i ima u sebi 0,29kg baruta , tlak u motoru je cca 350 bara , a neki srednji tlak plinova koji guraju raketu van je 33 bara , i tu se dobije neko ubrzanje od 50- 360 g , dosta je to sve šareno , ali je i 150 g sasvim ok.
Prema literaturi Između lansera i trenutka paljenja bustera raketa prođe desetak metara , što kod brzine od 65m/s iznosi oko 0,15 s , tih 0,15 sekundi se dobije preko jednog pirotehničkog usporaća u pripali motora, a sama pripala se pali preko inercionog mehanizma sa slike.
Uslijed inercije uteg poz, 10 i klipić poz.7 zaostanu i sabiju oprug 8, kuglica 6 ispadne iz svog ležišta , i kad raketa izleti iz cijevi i prestane sila ubrzanja opruga sve vrati na svoje mjesto , a kako nema kuglice sve se pomakne u lijevo i kontakti se spoje, što spaja bateriju sa ostatkom elektronike i pali motor.
Pri tome je brzina leta rakete kako rekosmo oko 65m/s , i ta je brzina premala da bi mrdalice bile efikasne ali bi one mogle poremetiti let rakete kad bi bile slobodne i stajale kriš kraš, zato njih u tom trenutku drži u neutralnom položaju sila spiralne opruge poz. 6 na slici.
Ta opruga ujedno vrača mrdalice uvijek u neutralni položaj nakon što izvrše neku komandu.
U toku daljnjeg leta buster ubrzava raketu sa potiskom od 450 N u trajanju od 1,5 s , što bi kod mase od 7 kg moglo dati ubrzanje od 6g i raketa bi pri tome mogla preći put od 70 m .
Ako sada zbrojimo onih desetak na početku i ovih 70 m , blizu smo onog što piše u prospektu., jer se to sve mijenja sa promjenom temperature .
Ako idemo zbrojiti vremena onih prvih 0,15 s i ovih 1,5 ( ili 1,8 s prema drugim podacima ) , dobijamo vrijeme nešto manje od 2 s , što je dosta važan podatak .
Naime od trenutka lansiranja prve dvije sekunde IC koordinator gleda kroz durbin male žarišne daljine , gleda dosta široko , a vremenski stroj drži elektroniku na širokom pojasu frekventne propusnosti .
Prema shemi radi ovaj gornji crvenom bojom uokvireni dio , jer je iz vremenskog stroja došao napon na releje R1 i R2 , koji onda spajaju ( preklapaju ) pojedine linije na shemi , o čemu budemo malo kasnije
Ova shema je temeljna , na njoj se odvija sve što je bitno , iskreno rečeno očekivao sam više , ali s obzirom na godine kad je nastala to je ok, čudi me samo da se u kasnijim modelima konkursa ništa bitno nije mijenjalo , nisu uvedene neke dodatne mjere zaštite od ometanja , ili opet imamo posla sa export varijantom rakete.
Kako god bilo IC senzor preko svog durbina pobere sve što durbin vidi , a u prve dvije sekunde vidi jako široko, vidi svoj buster koji pali i žari vidi i neku vatru od zapaljenog tenka , možda čak i sunce na zalasku.
Nemam podataka u kom je opsegu svjetla ta germanijeva dioda najosjetljivija i koju valnu duljinu emitira IC far , isto tako ne znamo od kojeg su materijala napravljene leće na durbinu , naime sve to utiče na IC senzor , odnosno služi kao prethodna barijera od mogućeg ometanja.
Kako bi isključili uticaj samog lansera i iskrenja četkica motora odnosno raznoraznih smetnji koje emirtira vlastita elektronika ta prva elektronika je oklopljena , a samo npajanje IC senzora je zaštićeno RC filterom stabilizatorom tako da u diodu može doći samo istosmjerna struja .
Sve što je prošlo kroz optiku i palo na IC senzor bude pojačano na kaskadnom pred pojačalu koj je neselektivno , znači pojačava i signal i smetnje.
Tako pojačani signal se preko kontakata selektora ( relej R1 ) vodi na rezonantni filter .
Tu malo stanimo , moramo malo pogledati što kaže literatura o tim rezonantnim filterima [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
A za ilustraciju koristim ofu sliku
Kod Fagota je izborom komponenti u prve dvije sekunde postavljena kao noseća frekvencija ( centralna frekvencija ) 1500 Hz , sve što blica tom frekvencijom prolazi bez smetnji kroz pojačalo , prolazi i ostalo ali se guši , taj prag gušenja je definiran , a definirana je i širina opsega , u prve dvije sekunde je to dosta komotno , širina opsega je 3500 Hz u drugom periodu nakon druge sekunde se taj pojas sužava na 550 Hz ispod i 550 Hz iznad noseće frekvencije.
Sam način kako je to nacrtano na shemi navodi me na misao da je tu nešto dodavano , krpano u hodu, a kako su tada sheme rađene ručno na pausu pa kopirane, nikom se nije precrtavalo cijelu shemu , nego je to docrtano , a nije bilo mjesta , ni vremana za normalnu razradu dokumentacije.
Našao sam nekoliko takvih detalja u dokumentaciji , detalj sa IC lampom , koja ima ili nema predotpor , ima takvih promjena na raketnom motoru i slično. očito je Fagot pušten u seriju u velikoj frci, nedovršen.
Sve što je prošlo kroz rezonantni filter ide na kaskadno pojačalo i limitira po amplitudi .
Mislim da trebamo ovdje stati , i bacit se na daljnje kopanje po literaturi , jer smo došli na slijepi kolosjek , naime ako se disk modulatora "vrti " 4500 okretaja u minuti odnosno 75 u sekundi i iako na disku imamo 200 polja onda je to 15000 promjena u sekundi odnosno 15000 Hz , pa bi bilo logično da se i rezonantna frekvencija postavi na 15000 , a ne na 1500.
Možda neka druga knjiga bude dala neku drugu frekvanciju. 
|
