POVR Fagot i Konkurs - nasljednici Maljutke

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ostaje krucijalni problem jer s obzirom na sistem vođenja (preko tri točke) far lampe na kraju mora biti poklopljen sa ciljem da bi ga pogodio i tada je frekvencija tih 15 kHz ili 22,5 kHz zavisno od podijele polja na disku.
Za ometače sa strane, razne lampe, vatra, sve što blješti je ovo OK, ali ako tenk koji gađamo radi ometanje onda smo u problemu. Ako je izvor ometanja veličine kao lampa fara naše rakete, automat će u jednom trenutku vidjeti dvije mrlje i zavisno kako je izveden, ili će skroz pobudaliti ili će odabrati jednu kao mjerodavnu. I ako to bude taj izvor sa cilja koji je točno na liniji, automatu sve super, a naša raketa ode pitaj boga gdje.
Ako pak tenk kojeg gađamo kresne štoru, automat pored takve jačine izvora, fleku reflektora naše rakete neće ni vidjeti, a kamoli da može sa raketom upravljati. Priprosto opisano jer ne znam kako izgleda ni operateru ni automatu kada je u objektivu izvor snage štore.

Ipak mislim da postoji oprema u sklopu sistema koja radi provjeru signala i uspoređuje signal sa sistemski fiksiranim vrijednostima. Indikator svjetlosnog ometanja 9S469 i modifikacija 9S469M (Индикатор Световых Помех 9С469). Nije u sklopu svake lansirne jedinice nego se jedna aparatura umrežava na 6 lansera. Prva verzija operateru daje upozoravajuće zvučne signale, znači trebaju slušalice kao na ovoj slici, a druga vizualno preko optike. Po ovome, ovo je slika za novine jer aparatura ovog modela ne treba slušalice.



Poslat ću vam tih par strana o indikatoru, sigurno ćete bolje od mene ispričati detalje ako je to uopće vezano sa ovom našom tematikom.

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Probojnost, sovjetski fabricki podaci:
9M111 - 400mm @ 0 stepeni i 200mm @ 60 stepeni garantovano, 460mm @ 0 stepeni i 220mm @ 60 stepeni prosecno
9M111-1 - 460mm @ 0 stepeni i 220mm @ 60 stepeni garantovano, 500mm @ 0 stepeni i 240mm @ 60 stepeni prosecno
9M111M - 560mm @0 stepeni i 250mm@60 stepeni garantovano, 600mm @ 0 stepeni i 300mm @ 60 stepeni prosecno
9M113 - 560mm @0 stepeni i 250mm@60 stepeni garantovano, 600mm @ 0 stepeni i 300mm @ 60 stepeni prosecno
9M113M - 670mm @ 0 stepeni i 330mm@60 stepeni iza ERO-a garantovano, 750mm @ 0 stepeni i 370mm @ 60 stepeni iza ERO-a prosecno

Garantovano - minimalna probojnost slucajno izabranih primeraka da bi cela serija bila prihvacena
Prosecno - prosecna probojnost slucajno izabranih primeraka da bi cela serija bila prihvacena

Pitanje, zasto negde ima odstupanja u podacima za 0 i 60 stepeni a negde nema?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Napisano: 02 Feb 2017 18:05

Pitanje kao pitanje ili trik (test) pitanje ?
Kontra pitanje...šta je to moglo dovesti da 9M111-1 ima veću probojnost od 9M111?
9M111M ista probojnost kao 9M113...kod mene drugačiji brojevi.

Dopuna: 02 Feb 2017 18:18

Nema fotografija indikatora smetnji spojenih na sistem, očito nije baš često u korištenju, štede se baterije.
Zato slika i šema spajanja.




I prikaz vizira prije i nakon opaljenja. Nije mi poznato dali zona indikacije samo upozorava na smetnje ili veličinom i položajem daje informacije. U svakom slučaju operater prije puska vidi zone široko i uskokanalnog viziranja tako da si može pomoći namjernim usmjeravanjem malo dalje od izvora moguće smetnje.

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovnik kaže : Priprosto opisano jer ne znam kako izgleda ni operateru ni automatu kada je u objektivu izvor snage štore.

Operater ne vidi Štoru kroz svoj periskop , bar ne tako jako kao što je vidi IC koordinator . Ovisno o daljini do tenka taj uticaj se mijenja , na manjim daljinama je pojačanje signala malao , a kako se nabire razmak između lansera i rakete to vremenski stroj povećava stupanj pojačanja kako bi mrljica ostala jednako snažna na disku , ako u tom trenutku u vidno polje IC lokatora naleti reflektor štore sve je gotovo. Od dvije mrlje Štorina je veća i jača dodatno pojačana zbog daljine, ali ima tu puno scenarija , pokušat ču opisati dva tipična .

Moramo pretpostaviti da je optička ( vidljiva ) osa i osa IC lokatora poravnata, demodulator vidi da mu je reflektor rakete u osi i buba frekvanciju od 15000Hz , što raketi znači idi ravno u pravcu i mrdalice su u neutralnom položaju ( to je malo karikirano jer kod ruskih rakete koje teturaju to nikad nije u neutralnom položaju )

Zamislimo sad da se pojavi lampa Štore sa lijeve strane na vanjskom crvenom krugu prethodne slike . Foto senzor će to svjetlo registrirati i pojačati u kaskadnom predpojaćalu , ali ta svjetlost dok prođe kroz modulacioni disk ima frekvenciju koja je nepropusna za uskopojasni filter , zato što Štorina lampa kruži po vanjskom crvenom krugu pa je promjena frekvencija odnosno odstupanje od 15000 Hz preveliko , a reflektor rakete je centru žutog kruga, unutar frekventnog opsega od 14500 do 15500 Hz i ta frekvencija od 15000 Hz dalje prolazi ka demodulatoru.

Ako je ta štora koja se pojavila sa lijeve strane naš tenk, naš cilj onda to znači promašaj jer je raketa u stvarnosti desno od štore , ako operater pokuša navesti optičku osu na tenk to znači da dovodi sliku štore bliže centru..... u žuti krug , odjednom je štora vidljiva i kao snažniji izvor svjetla ona dominira frekvencijom koja definirana položajem na lijevom vanjskom pojasu žutog kruga , demodulator smatra da je raketa jako lijevo i daje komandu za puno skretanje u desno , a u stvarnosti je raketa desno od tenka i skretanje u desno je odbijanje od tenka .

Iskusnom operaturu Štora može "pomoć"i da navede raketu na cilj , a neiskusnom nema pomoći.

U tom scenariju ako operater drži raketu visoko iznad tenka, mala je šansa da se IC lokator veže za štoru , ali ako u zadnjoj sekundi spusti raketu u visinu tenka onda mu štora" pomaže" da pogodi tenk.

Čak da zapuca raketu u zemlju ona če pogoditi tenk jer taj manevar poniranja je automatiziran i raketa održava horizontalan let , naime automat zna da li mu je raketa iznad ili ispod linije nišana i komande idi gore i komande idi dolje nisu jednako jake na mrdalicama. Na komandu zabij se u zemlju , raketa će se krenuti ka zemlji, i budući je raketa iznad optičke ose ta komanda je jaka , u punom otklonu mrdalica . Spuštanjem optičke ose prema dolje Štora če se pojaviti u vidnom polju IC lokatora na donjem dijelu diska što će demodulator protumačiti kao da je raketa jako nisko i bude dao komandu mrdalicama diži nos rakete , ali kako je optička osa zapucana u zemlju štora je iznad optičke ose i komanda diži nos rakete je slaba komanda , mrdalice reagiraju mlitavo i raketa u najboljem slučaju zadržava horizontalan let i pogađa tenk

Na fagotu je ostalo nešto od finesa sa Maljutke , ostalo je da pobjeđuje srce u junaka .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik ::
Pitanje kao pitanje ili trik (test) pitanje ?

Pitanje kao pravo pitanje, stvarno mi nije jasno zasto se javljaju odstupanja, da je svuda manja vrednost od teoretske bilo bi mi jasno, ali negde jeste, negde nije.

Citat:
Kontra pitanje...šta je to moglo dovesti da 9M111-1 ima veću probojnost od 9M111?

Poboljsani deflektor, bolje livenje eksploziva?

Citat:
9M111M ista probojnost kao 9M113...kod mene drugačiji brojevi.

Manji pretpostavljam? I meni je sumnjivo, ako imas slike/seme preseka 9M111M i 9M113 mogli bi da polozimo BG jednu na drugu... Doduse 9M113 ima neoptimalno odstojanje BG od nosa, pa ce imati manju probojnost od teorijske dok je kod 9M111M odstojanje blize optimalnom...

Ista je interesantno za Metis, spominje se jedno tri razlicite vrednosti za probojnost (460mm, 500mm i 550mm)... No, posto isti deli konstrukciju BG sa PG-7VL onda mora biti 500mm garantovana, 550mm srednja probojnost, a 460mm je ko zna odakle. Ili je i tu doslo do unaprednjenja koja se nisu odrazila na oznaku (nije jedini primer kod Sovjeta).

• 3Ovo se svidja korisnicima: Metanoja, _commandos_, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Volio bih da prvo pogodimo tenk , a onda da se pozabavimo probojnošću , ali kad smo već načeli tu temu probojnosti i odstupanja rezultata možemo napraviti uvod u to i prikupiti nešto informacija o tome.

Ima tu nekoliko bitnih detalja eksploziv za kumulativke se ne lijeva već preša , TNT se tali i i lijeva kao parafin na temperaturi od 88 C , a svi drugi vojni eksplozivi se prešaju.

Prešanja čistih eksploziva je jako opasno, redovite su eksplozije i oštećenje opreme i stradavanje ljudi , te se nastoji dodatkom nekog voska malo smanjiti osjetljivost eksploziva , kaže se da je eksploziv flegmatiziran.

U nekim ranim fazama Fagota ili Maljutke taj flegmatizator je bio montana vosak, i stvar je rađena tako da se eksploziv kao sitan prah sipa u neku mješavinu benzina i voska , sve se dobro promiješa, eksploziv posuši ... i tu je glavni razlog problema , nejednolikost debljine tog voska na kristalima eksploziva , odnosno previše voska ako su kristali eksploziva sitni.

Razvojem tehnologije usavršene su razne varijante nanošenja voska , stvoreni su novi flegmatizatori na bazi polimera tko da se više eksploziv ne mora prešati na mrtvo sa specifičnim tlakom od par tona na centimetar kvadratni , nego se pomiješa sa katalizatorom kao auto kit i napuni bojava flava.

Uvedene su tehnologije prešanja eksploziva na toplo , uvedeni su postupci prešanja u vakuumu , čak se išlo dotle da se razviju specijalno dizajnirane preše za prešanje eksploziva za kumulativke.

U tehnologiji izrade kumulativnog lijevka se prešlo sa dubokog izvlačenja bakrenih rondela , na tehnologiju hladnog rotacionog izvlačenja bakrenih legura.

Masovna je primjena metalurgije praha za izradu kumulativnog lijevka od bakra molibdena volframa ili urana . pojavile su se nove parabolične forme lijevka , počelo se koristiti staklo za izradu lijevka.

U području devijatora ostvareni su strahoviti iskoraci u teoriji i razumijevanju tih procesa, koriste se novi polimerni materijali za izradu devijataora .

U području inicijacije sve je više primjena laseskih upaljača koji putem svjetlovoda iniciraju eksploziv po obodu bojeve glave u više točaka .

Često puta su u proizvodnji potrebne neke vrlo male promjene u ciklusu pa da se kvaliteta prešanog eksploziva digne ili padne. Znalo nam se dogoditi da čak promjena radnice koja sipa eksploziv u kalup za prešanje dovodi do pada serije , a o efektima ponedjeljka , pogotovo produženih vikenda da ne govorim ., ili nogometnih utakmica srijedom navečer ... kupio sam svojim novcima televizor da radnici u miru pogledaju utakmicu i da nakon toga nastave raditi , sve kako ne bi pala serija na poligonu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

@bojank
Moram priznati da mi nije jasno na koja odstupanja misliš, odnosno koje vrijednosti uspoređuješ s kojim.
Sve minimalne vrijednosti pri 0 deg su manje od prosječne pri 0 deg. Sve minimalne vrijednosti pri 60 deg su manje od prosječne pri 60 deg.
Ako uspoređuješ procentne odnose 0/60 sa 0/60 za isti model, rekao bih da to nije referentno.

Inače sve te podatke treba uzeti sa određenom rezervom. Recimo model 9M111 i model 9M111-2 (9M111-1 ne postoji) imaju istu b/g i parametre leta koji bi mogli utjecati na probojnost tako da nikako ne mogu biti različite vrijednosti probojnosti.
Od podataka koje imam i koje bih uzeo kao donekle službene:
9M111 (9M111-2)...200mm pri 60 deg
9M111M...230mm pri 60 deg
9M113...250mm pri 60 deg

Nego imam ja pitanje ( pravo pitanje kao pitanje ). Kad se kaže probojnost pri 60 stupnjeva, na šta se misli, otklon pregrade od 60 stupnjeva ili kut koji zatvara os rakete i površina pregrade ?

Evo recimo fagot 9M111...


Po teoriji kad se brzina mlaza, temperature, tlakovi i ostalo iskombinira dođe se do neke formule za veličinu probojnosti monobloka:
b = Lef * SQR (Ps / Pp) gdje je
Lef...efektivna duljina mlaza
Ps...gustoća materijala kumulativnog ljevka
Pp...gustoća materijala pregrade

Jasno mi je da kad je raketa pod nekim kutem i kad je aktiviranje upaljača kontaktno, efektivna duljina mlaza koja ''ulazi'' u pregradu nije ista pri 0 i pri 60 stupnjeva. Ali opet kad ovako nacrtam u mjerilu, ako pri 0 stupnjeva probija 400mm, ovih 200mm mi se čini ispod onoga što bih očekivao. Naravno sve je pretpostavka bez uzimanja u obzir bilo kojeg faktora već samo sinus, kosinus.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Drug pukovnik, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uvijek se gleda upadni kut , odnosno kut uzdužne osi projektila i oklopa , ti si dobro označio kut na svojim skicama.

Tu ne važi geometrija odnosno sinus i slično , već hidro- dinamička teorija. Genijalan ruski matematičar, Lav landau je u svojoj knjizi Mehanika neprekidnih sredina ( često se prevodi i kao Mehanika konrtiniuma) dao osnove za razumijevanje tih procesa i stvar se može pojednostaviti tako da zamislimo mlaz vode iz šlaufa koji udara u bazen sa vodom . Ako je šlauf okomit na površinu vode onda mlaz gura na sve strane simetrično vodu iz bazena , a kako je iznad vode zrak hiljadu puta manje gustoće od vode onda je logično da voda iz bazena bježi tamo gdi je lakše u zrak.

Kad se šlauf postavi pod kutem od 30 stupnjeva u odnosu na vodu u bazenu onda se dogodi da i mlaz iz šlaufa i dio vode iz bazena koju je mlaz pokrenuo šprica na sve strane samo mlaz nikako da krene u dubinu .

Taj munjoz stavlja pancir čelik i vodu ili maslac u istu kategoriju , i kad se počne svijet gledati njegovim očima onda i je i nastajanje Himalaje i Marijanske brazde jedna obična hidrodinamička pojava, kod koje se dva fluida , dva kontinenta , sudaraju pod nekim kutem i teku svaki na svoju stranu.

Jedna anegdota uz njega , kad su došli agenti KGB a da ga apse i vode u Sibir bio je u labosu i završavao neki pokus sa helijem , kako se agentima žurilo nisu mogli sačekati kraj pokusa nego su ga vezali i strpali u maricu . Ali ipak je taj munjoz imao dovoljno vremena da svom asistentu da instrukcije kako da završi pokus. Asistent je završio taj pokus i rezultate objavio u nekom zapadnom znanstvenom listu stavljajući Lava na prvo mjesto , a sebe kao suradnika na drugo mjesto. Nakon par godina landau je dobio Nobela za ta istraživanja , mislim da ga nisu pustili iz Sibira po nagradu , dobio je voljno , tek kad je sa raketom R -7 1958 pogodio mjesec, a da bi pogodio Mjesec postavio je temelje nove geometrije , takozvane ne Euklidske geometrije , kod koje najkraći put između dvije točke nije pravac .

Toliko o hidrodinamičkom efektu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik:
60 stepeni po sovjetskom/britanskom/americkom odnosno 30 po nasem/nemackom. Nagnutost oklopa u odnosu na vertikalu. Vertikalni oklop = 0.
Mnozilac debljine oklopa za 60 stepeni je 2 - (1/cos 60)

Odstupanja:
mislim na ovo:
9M111 - 400mm pod 0, 200mm pod 60 (30 po nasem) - mnozilac/delilac je 2, znaci 400/2=200, sve se poklapa
9M113 - 560mm pod 0. 250mm pod 60 (30 po nasem) - mnozilac/delilac je 2, znaci 560/2=280 a zvanicni podatak je 250mm... Zasto se ovde javlja odstupanje od teorije a kod 9M111 se ne javlja?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Napisano: 03 Feb 2017 15:16

Izgleda zato što je teoriju sročio taj munjoz Landau gdje Pitagora nema pristup

Dopuna: 03 Feb 2017 18:58

Će da se vratimo na nišanovanje...s obzirom da drugog izvora nemamo, uzimamo da je frekvencija 15 kHz i da je onih 1500 Hz tiskarska greška jer stvarno nema smisla niti po broju polja sa brzinom vrtnje niti da u takvom brzom sistemu širina pojasa za frekvenciju od 1500 Hz bude 1100 Hz. Budem pisao protestnu notu

Ovo do sada je jasno, osim što smo preskočili ili ja nisam uhvatio pitanje vrijeme-daljina. Sve nekako povezuju sa terminom vremena, sekunda druga, četvrta, osma, a mozak sistema položaj rakete određuje preko kuta.
Spomenuta je brzina leta zavisno o temperaturi, u teoriji i namjerno gađanje ''iznad'' ima nekog efekta ako se distanca mjeri isključivo preko normirana brzina *vrijeme.

Ali stvarno pitanje je...koji je to kut ?
Prvo sam mislio kut koji zatvaraju linija viziranja i linija raketa-lanser, ali to uopće nema smisla, nije mjerljivo.
Kut je otklon rakete od x,y osi u trenutnoj zoni viziranja znači opet preko frekvencije, a ne kako su naveli preko udaljenosti rakete od lansera.



Bolje da su napisal kut u ovisnosti linearnog otklona i vremena.