Livenje pod pritiskom, mada nije baš 100% precizno.
Za mnoge strane nazive od par reči kod nas je prevod nekad i ceo pasus. Danas na prostoru bivše SFRJ se sve više upotrebljaju strani nazivi u nasim tekstovima ili govoru. Jednostavno kasnimo sa terminologijom.
Možda je naša neurednost tu prepoznatljiva i da kalup nije pre ulivanja bio baš po PSu mislim čist ili su te nepravilnosti nastale usled naknadnog širenja po preranom vađenju iz kalupa(ni ovo nije isključeno).
To su sve aldehid-fenolni polimeri, najcesci u "narodu poznati" kao bakelit (bakelit je samo jedna podvrsta istih). Boja zavisi i od reagenasa i nacina katalizacije reakcije i pritiska na kome se radi reakcija. Na atmosferskom pritisku, klasicni formalin + fenol + sircetna kiselina + HCl daju roze varijantu. Pri vecem pritisku boja je tamnija.
Neravnine nastaju zbog nedovoljno materijala stavljenog u kalup ili nedovoljnog pritiska pri katalizaciji.
GOST kaže da je žuta svih nijansi prirodna boja, a isto tako kažu da ide ovisno o postupku (spominju i metalnu armaturu i više temperature prerade) do tamno smeđe boje.
Dopuna: 06 Okt 2018 15:52
Napravišmo mi od vojno-tehničkog foruma tehnološko-procesni
Evo ovdje su u kratko, ali dovoljno precizno opisani postupci izrade komponenti od fenolita (meni nekako taj naziv stalno prije AG-4). Presovanje, presanje iliti prešanje je očito ispravan naziv postupka, ali sad smo dodatno dobili i šnekovanje i tabletiranje.
Raketaš, u poglavlju koje se bavi namatanjem cijevi spominju testiranje na razaranje cijevi tamo u Pretisu namotane u kalibru 122mm, stijenke 3mm. Ali dužine 700mm što je kratko za Grad. Jesu to bile neke ideje za nešto drugo ili čisto test proba?
@ pukovnik To su bile neke probe spojeva mlaznice i danceta sa komorom , budem to malo detaljnije obradio , ulupano je u to dvadesetak godina istraživanja, i na kraju smo skontali da bez Kompozitnog raketnog goriva koje se nalije u motor nema ništa od kompozitne komore.
@solid ta krilca u toj formi su bila osuđena na propast već u startu , zbog štednje na materijalu krilca su rađena sa tankim profilom , nije tu bilo čvrstoće , a zbog uskog kanala, i velikog trenja , polimeri nisu baš htjeli samo tako popunjavati taj prostor , pogotovo masa AG 4 koja je vlaknasta zato je površina loša mreškasta .
Ranije sam opisao ukratko postupak koji garantira uspjeh ,,, znači izrada pojedinačnih krilaca u posebnim kalupima , to su one 4 cure u bijelim mantilima koje istovremeno važu prepreg i stavljaju svaka svoju izmjeru u kalup, zatvara kalup, stavlja ga pod prešu , čeka par minuta da se krilce formira , vruče krilce vadi iz preše , obrezuje višak materijala , i peti član posade ubacuje krilca u kalup te zagrijanu tabletu ili kobasu u centar kalupa . Preša ubrizgava rastaljenu masu i dolazi do spajanja centralne navlake sa krilcima . Tu dolazi do spajanja dviju masa , a kako polimerizacija na krilcima nije završena to se te dvije mase sjedinjuju u jedno tijelo, znači spajanje se vrši na "mokro"
U dvadesetak godina koliko su te rakete rađene bilo je raznih varijanti , pokušavalo se sa fenolitima koji su imali kratka vlakna 2-3 mm , bilo je tu i azbesta i stakla , pokušavalo se sa vrlo kratkim vlaknima azbesta , bezmalo sa prašinom azbesta. Ta su krilca bila lijepo glatka i svijetla , ali krta ko staklo .
Temperaturni uvjeti primjene su bili gadni , nepovoljni , za neke termoplastike koji bi se lakše radili postupcima brizganja, ABS je puno obećavao pokazao se dobar u nekoj normalnoj civilnoj uporabi ali na temperaturi od plus 75 C je gubio svojstva.
http://repozitorij.fsb.hr/451/1/15_01_2009_Diplomski_rad.pdf
Odlično, hajde da malo detaljnije popričamo o toj temi spojeva. Spoj stakloplastike i metala, tema meni interesantna, puno se može dobiti, ali more tehničkih problema.
Raketaš, ajd probajte započeti sa iskustvom tim dvodesetljetnim pa se onda budemo nadopunjavali koliko se bude znalo.
odlicna tema, mnogo hvala, za druga pukovnika da li mislis stvarno na stakloplastiku ili opcenito na kompozite, znaci nesto unutra sto drzi cvrstocu i nesto okolo sto to sve veze? (stakloplastika=staklena vlakna i poliesterske smole, beton=pijesak i cement i onda svi moguci aditivi ) Tema i meni interesantna.
