Protivgradne rakete kao alternativna artiljerija

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Metanoja
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 10 Okt 2018 21:22

Super hvala Pukovniku i Raketašu što vidim da misle na mene
Stvarno nisam tako detaljno upoznat s brojem grudnjaka mladih kemijskih tehničarki s kojima ste surađivali i koje tako veselo spominjete, pa mi ni mnogo tih materijala koje stavljate nisu skroz jasni, ovisno o orijentaciji X-Y koordinata na grafikonima mogao bih zamisliti profil kemičarki al o raketnim motorima teže da bih mogao shvatiti o čemu se radi al ajd...nek se nađe

Stoga ću probati s nekim konkretnim podacima o raketama:

Tunguska, namatanje stakla i epoxyja:



SAKO, namatanje stakla i epoxyja - tu su očito Pukovnik i Raketaš imali prste pa se više pažnje posvećivalo onim kemičarkama a ono motor...ko ga ebe...će se zalit epoxyjem poslije



Tehnologija izrade:
Raketaš: Druže Pukovniče, oće ova kod kutem ili...?
Drug Pukovnik: Vrti ko i do sada, čekaj imam savjetovanje s kemijskim tehničarima...
Raketaš: Ne stane više, sve sam namotao...
Drug Pukovnik: Aj možeš sad malo pod kutem, ni meni više ne stoji pod 90

Dopuna: 10 Okt 2018 22:47

Jer, znate, to vam je otprilike kao i ovo:



Meni je tu sve jasno, ali da li ima i ostalih junaka koji viču DA DA DA....?
A niti o tome zašto je AC u odnosu na CG tamo gdje je ili nešto slično. A i koji je Re penjanja i koliko traje a i koji je Re leta...

Drugim riječima...sve je OK samo budiite malo jasniji oko dijagrama i grafikona, pojasnite i nama običnima ako već objašnjavate.

Sve pet, nema nervoze, ali samo da usporedim stvari, će ko šta popit?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

lako mi malo usporimo tempo ako ima nejasnoća i pitanja, ove dvije zadnje fotke dovoljno govore o razlici u kvliteti dviju raketa iz približno istog perioda, kod ruja su se tim poslom osim kemičarki bavili i čitavi timovi matematičara , ja sam u ekipi imao jednog matematičara i to sam ga teškom mukom dobio , a dečki iz SaKo vjerojatno nisu ni slutili da im treba.

Ako bude zdravlja i vremena budemo došli i do te matematike , nije to nešto komplicirano samo treba podijeliti dva broja , ali eto nismo ih znali podijeliti dovoljno točno.

Da bi se niti složile tako lijepo kao na Tunguskoj trebalo je sinkronizirati rotaciju sa kretanjem vodiča niti lijevo desno. Kad pogledamo špulu za konac vidimo tu savršenu sinkronizaciju i samo nam to treba .. ništa više. A špule su se motale i prije 200 godina kad nije bilo kompjutera i servomotora ,, bila je to čista mehanika jer samo ona može osigurarti tu točnost i brzinu namotavanja .

Ovo što vidimo na netu , to je lijepo ali je to tako sporo da nema šanse sa time namotati komoru raketnog motora u seriji. Strojevi koji su brzi se ne prodaju oni su na embargo listi isto kao Plutonij i ne samo strojevi već i komponente servomotori i brza interpolacijska računala.

Problem se u mehanici svodi na to da treba postaviti nekoliko zupčanika koji će dati potreban prijenosni odnos između rotacije i pomaka suporta, recimo da želimo motati neki kut i neku dužinu komore sa nekom širinom trake i da nam se trakice tako lijepo slažu kao što je na motoru Tunguske, recimo da je taj prijenos 1 prema 2 odnosno 0,5 .. jasno je da to mogu napraviti bilo koja dva zupčanika koji daju taj odnos, recimo da je to 40 prema 80 zuba.Kod pokusa namotavanja može se dogoditi da nam se među nitima javi mali zazor ili preklapanje , što osim estetike djeluje i na čvrstoću komore.. recimo da bi nam bilo sve bolje sa prijenosom 0,501 pitam se pitam koja dva broja treba podijeliti da se dobije taj broj.

Zadatak je nerješiv u direktnom hodu već treba igrati igru sa brojevima , treba povećavati ili smanjivati brojnik i nazivnik dok se ne dođe to dva broja koji podijeljeni daju taj odnos.

U konkretnom slučaju su to brojevi 507 prema 1012 što daje odnos od 0,500988, ili 497 prema 992 što daje odnos od 0,501008.

Kad bi imali zupčanik od 507 zuba i nasuprot njega stavili zupčanik od 1012 zuba mogli bi namotati naš proizvod , ali u garniturama zupčanika nemamo 507 zuba već to moramo nadomjestiti sa neka dva druga.

broj 507 možemo napisati kao 3x 13x13, ili kao 39 x13 a broj 1012 kao 2x2x11x23 ili kao 22x 46, to su već razumni brojevi zuba zupčanika , iako je ovih 13 malo premalo i izbjegava se sve ispod 17 zuba. Mžemo složiti dva zupčasta para i napisati 39/22 puta 13/46, a ne bude se ništa loše dogodilo ako prvi par pomnožimo sa dva pa dobijemo 78/ 44 i da drugi par pomnožimo sa tri pa dobijemo 39/138 .. rezultat mora biti 78/44=1.7727272727, a za drugi par 0,2826086957.. i kad to pomnožimo moramo dobiti 0,5009881423, a sa time smo i počeli .




Otišao sam predaleko jelda , a da bi se namotala Tunguska onako kvalitetno i na videz lijepo i moćno trebalo je baratati sa devetom desimalom i sa tablicama u kojima je bilo više od dva miliona prenosnih odnosa

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::...
Da bi se niti složile tako lijepo kao na Tunguskoj trebalo je sinkronizirati rotaciju sa kretanjem vodiča niti lijevo desno. Kad pogledamo špulu za konac vidimo tu savršenu sinkronizaciju i samo nam to treba .. ništa više. A špule su se motale i prije 200 godina kad nije bilo kompjutera i servomotora ,, bila je to čista mehanika jer samo ona može osigurarti tu točnost i brzinu namotavanja .

Kao rezanje srafa na strugu - ako ti neko pokaze kako ti posle mislis "kakva sam bio budala kada nisam to shvatao", a pre toga si upropastio 100 srafova i dva alata za secenje i nisi nista napravio...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@Solid nisam znao da se u modelarstvu otišlo tako daleko u pogledu aerodinamike i primjene materijala, svaka ti čast, Iza nas je uvijek stajala država sa debelim buđetom i sedamdesetih kad smo namotavali špule konca i od devedesetih do nedavno kad smo pravili bespilotne letjelice.

@Bojank u pravu si ima velika sličnost između narezivanja navoja na tokarilici i namotavanja raketnih motora , moderni CNC stojevi za namotavanje imaju kuglična navojna vretena za pogon posmaka lijevo desno , sve to ide bez zazora i sa minimalnim trenjem . Ali ima tu jedna kvaka , standardna navojna vretena se proizvode sa korakom 10 mm i to je moguće obiti u dužinama oko 3 m sve preko toga je jako nedostižno i skupo. E sad ako pomnožimo tih 10 mm koraka navoja sa 2000 okretaja koliko se obično vrte servomotori dobijemo brzinu cca 20 m /minutu , što je lijepa brzina za jednu tokarilicu , ali skoro pa pet puta sporije od onoga što treba jednoj brzoj mašini za namotavanje niti. Drugi problem je kritična brzina vrtnje navojnog vretena dugačkog par metara , sve bi se to razletilo kod 2000 rpm. Treći problem je ogromna inercija tako dugačkog vretena , i motor se ubi da zavrti to vreteno da bi onda sekundu kasnije to sve morao zakočiti do nule.

Svi ti stojevi koje vidimo na filimićima su zapravo neki demo modeli za sajmove i za šminku u laboratorijama i institutima , a pravo namotavanje raketnih motora je pojednostavljeno do daske.

Rusi si kompletnu tehnologiju lansera i velikog dijela raketa rješavali namotavanjem trake na običnim tokarilicama kojh su imali na tisuče komada , Lanseri za STREL 2 M i ZOLJU odnosno Muhu i cijelu familiju raketa tog tipa su rađeni iz platnene trake široke 80 mm koja se motala sa korakom od 20 mm. Ta je traka bila predimpregnirana negdje u" pravoj" tvornici sa valjcima i vakum uređajima , traka je bila između slojeva celofana , čuvala se na minus temperaturi i prije uporabe bi se dan i noć temperirala na plus 20 C , a onda u toku namotavanja bi se zagrijala na vrućem valjku ili u novije doba nekim mikrovalnim grijačem ili laserom i tako zagrijana na 80 C namatala na trn.

Ovo što vidimo na Tunguski odnosno Panciru jer ih još uvijek teško razlikujem je sam vrh tehnologije. Tu se netko ponašao vrlo bahato , motori su motani sa uskom trakicom širine cca 6 mm , sa jednom vrlo kompliciranom mustrom gdje se ne mota navoj do navoja već se plete mreža koja u osnovi ima 6 polja koja se onda popunjavaju , to je jedan ako dugotrajan proces namotavanja , i ako stroj nije super brz onda se to otegne satima , a dotle polimer već počinje otvrdnjavati.

Velika je vjerojatnost da je to sve motano sa prepregom zagrijanim na 80 C , a onda u vakuumu zapečeno na 160 C .

I sve je to ok , ako u tom namotu kao trn za motanje nije neki raketni barut , ta kombinacija raketni barut i kompozit na 160 C su dobitna kombinacija za svekodnevne nesreće, znači kompletni pogoni ud ulaza pa do pišaone su exspozivno opasni , svi se radnici moraju pridržavati ekstremno strogih pravila, dijelovi pogona su odvojeni protuekspolzivnim štitovima , duplim čeličnim vratima sa međuprostorom, sve to djeluje klaustofobično ili je nalik na filmove agenta 007.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš :: Lanseri za STREL 2 M i ZOLJU odnosno Muhu i cijelu familiju raketa tog tipa su rađeni iz platnene trake široke 80 mm koja se motala sa korakom od 20 mm. Ta je traka bila predimpregnirana negdje u" pravoj" tvornici sa valjcima i vakum uređajima , traka je bila između slojeva celofana , čuvala se na minus temperaturi i prije uporabe bi se dan i noć temperirala na plus 20 C , a onda u toku namotavanja bi se zagrijala na vrućem valjku ili u novije doba nekim mikrovalnim grijačem ili laserom i tako zagrijana na 80 C namatala na trn.

To bi bilo valjda ovo?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

vrlo slično , samo se kod motanja tkanine vidi tekstura tkanine , tako je motan i toplinski štit od marševskog motora Strela 2m , samo što tu nije tkanina već usmjerene niti stakla sa fenolnom smolom AG4 S masa

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Raketaš se buni da ne razlikuje Tungusku od Pancira , a onda još kad dodamo i Hermes i podvrste svakih od pojedino...hehe pa to ni oni što su ih pravili više ne razlikuju.

Ovo je 9M311 (Tunguska) i neka za Pancir



Onda je nastala nabrijana 95Я6



Pa onda pored te nabrijane još nabrijanija za Hermes (zemlja-zemlja)



Hermesova ima drugačiju ''šaru''



I onda kad pomisliš da si skontao vidiš ovu sliku gdje je sve nešto naopako, kao da su pomješali pa na Pancir nakeljili Hermesov motor, na Hermes Pancirov. I plus ovdje Hermesov opet ima gustu šaru.



U međuvremenu su na 95Я6 dodali metalni naglavak, kako je brzina rasla, trenje, otpor, površinske temperature.



Ovo je sigurno 95Я6 tu nemamo sumnje, korištena u sukobu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nakon ovog niza pukovniče nedostaje još poslednja 95я6см, ova sa najsvetlijim busterom.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ima ih još, 57Э6 (to bi mogla biti ona gore uz Tungusku) pa onda neka 9M335.
A šta je u svima njima možemo samo nagađati, inače kad se gledaju snimci lansiranja isto ima čudo jedno varijacija. Negdje jako vuče na to da je u motoru dvobazno gorivo, negdje gotovo sigurno da je kompozit. Onda ima snimaka gdje raketa kao da ima neki mali gasgenerator koji je izbaci iz cijevi pa motor kresne par metara ispred-Tunguska u pitanju. U opisu uz presjek te rakete i pišu o tome da plinovi prvo opstruje oko bloka goriva pa se kroz rupu u bloku vrate nazad i onda ona opruga natiska gorivo prema mlaznici, dalje se dole upire uslijed inercije. Sad sam malo zakomplicirao, ali hoću reći da motor izlazi na puni režim sa malom zadrškom jer plinovi u komori piče dvosmjerno

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

9M335 je valjda ona prva, izvedena iz 9M331.