Protivgradne rakete kao alternativna artiljerija

• 1Ovo se svidja korisniku: solid fluid
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

i konačno jedna protugradna iz iste kuhinje


teško je pratiti to šarenilo mustre motanja boja polimera i veličina i oblika.

Generalno što mogu reći o bojama , polimerizacija na višim temperaturama dovodi do tamnije boje, tu se vjerojatno radi o nekim polimerima bliskim fenolima i to bi morale biti rakete iz prvih godina razvoja i proizvodnje. Svijetlija boja upučuje na epoxide i na niže čak sobne temperature polimerizacije.

Promjena mustre me upučuje na to da su kod prvih modela Tunguske konstruktor motora i tehnolog sjedili zajedno i da su u pogonu imali mehaničku mašinu za namotavanje, a ona ne može namotati svaku proizvoljnu dužinu i proizvoljni kut , mislim da je tehnolog rekao evo ovo mogu namotati da bude dobro jako i da jebački dobro izgleda to je ona komplicirana mreža sa 6 polja i 8 rovinga u svakom polju.

Kasnije je došlo do promjene dužine , i tehnolog nije mogao osigurati tu šminkersku mrežu već je prešao na jednostavniju , u biti ne bi trebalo biti razlike u čvrstoći osim što je sve malo manje fensi i ta mreža prikriva greške motanja , dok je ona prva nemilosrdna , vidi se svaka dlaka.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ne vidi se šta piše, čiji je to štand? Alazanj je tu, ova bikalibarna zaista vuče na Pancir.

Čitam malo naučnu, i sad sam malo zbunjen. Ove komore, recimo i Pancir i Sako, jel to nakraju namatanje rovinga ili traka?

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ova dvostepena tuče Cumulonimbuse u susednoj guberniji

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kakve su trenutne mogućnosti naše industrije da proizvede ove rakete iznad, kao i sistem vođenja?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

aramis s ::Ova dvostepena tuče Cumulonimbuse u susednoj guberniji

u svakom slučaju je u visinama i malo iznad zone civilnog zračnog prometa.
Sad mi nije pri ruci, ali objavim i to iz teme, tablica pokrivanja, zasićenja područja.

Ova dodatna što je aramis okačio ima svijetliju boju, a vjerovatno je i novijeg datuma. Moguće da je ta sa dvobaznim barutom i namatanjem preko goriva. Inače ako se sjećam postupak su nazivali hladna polimerizacija na temperaturama 35-40 stupnjeva.

• 1Ovo se svidja korisniku: solid fluid
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@pukovnik , ona lijevo je standardni alazanj ona desno je kristal , srednja mi je nepoznata , to j stranica iz nekog časopisa iz devedesetih godina, budem potražio tu stranicu i ponovno malo bolje skenirao sličica je mala ali je tekst o protugradnim raketama .

Mi smo u Pretisu imali osvojeno licencnu tehnologiju motanja trake od preprega za lanser Strele i Zolje , ali su odlukom Savezne direkcije investicije za to , za seriju otišle u 11 Oktomvri iz Prilepa , tako da se stalo sa time , a kako je to bilo područje Krušika nismo se dalje petljali u to.

P aralelno sa time smo vlastitim snagama , krađom i špijunažom osvojili tehnologoju mokrog spiralnog motanja rovinga za lansera OSA , prve su cijevi bile kalibra 89 mm što upućuje da su probni komadi bili identični francuskom STRIM u , mislim da je u rujnu 1976 donešena odluka da se pređe na kalibar 90 mm, mislim da je do kraja te godine donešena odlika da i ta proizvodnja ide u Prilep i da su oni iz saveznih fondova dobili lovu za opremanje pogona za serijsku proizvodnju lansera i kontejnera za Osu, nama je bio interes da oni to što prije i što lakše osvoje te im je pružena sva tehnološka podrška.

U naučnoj temi je bilo predviđeno motanje komore sa rovingom , a ostatak tijela iz prepreg trake. Ostali dijelovi bi se prešali iz AG 4 V mase koja je već bila osvojena u Slavku Rodiču u Bugojnu , tako da se mi nismo prčili sa time.

Mi smo u biti zaglavili na termozaštitnoj masi koju nismo mogli dobiti sa zapada ni kao licencu niti kao sirovinu ali nam je Dinamit Nobel garantirao isporuke termozaštite u količinama od 10000 koamada godišnje ali za protugradnu raketu , ali ne za raketu ala Oganj .

Termozaštitna masa za Strelu 2 je bila kupljena kao licenca 1973 godine , ali je to sve sa strelom išlo jako kilavo , tako da su goriva i motori kupovani od Čeha do sredine osamdesetih godina -

Motanje na blok raketnog goriva je vrlo praktično samo je problem ta EX zaštita cijelog pogona i vrlo čvrsta discilina i tehnologija . Ako se vrši polimerizacija na 40-50 C što je normalna temperatura skladištenja ili uporabe raketa dobiju se dobri rezultati , ali se tada koristi epoxid koji ima pot life pola sata i u tom vremenu mora biti sve gotovo i svi pribori oprani. To traži posebno brze mašine za namatanje kod kojih je brzina niti kod motanja iznad 50 m / min.

SAKO je motan iz plahte tkanine široke koliko je i motor dugačak , nakon nekoliko namotaja bi se ubacio štapin i onda sve još namacalo sa mokrikm plahtama sa jako puno poliestera, na kraju se sve stabilo u kalup iz dva dijela koji je formirao vanjsku površinu. Niti rovinga koje se vide u strukturi s zapravo držale štapin da ne lamata lijevo desno, dok se sve obilno natapalo sa poliesterom

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Još samo jedno pitanje, u temi je dano dosta dijagrama čvrstoća-istezanje, Hooke dijagrama za razne kombinacije. Poliester ili Epoxy sa rovingom cca 70% zaista ima veću naponsku čvrstoću i istezanje od čelika na granici razvlačenja ?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ja sam na prezentacijama ili studentima znao reći da je najlošije napravljena cijev od stakla i epoxi mase bolja od najboljeg Maraging čelika , problem je mali modul elastićnosti i anizotropija , te spojevi sa metalom .

dok nađem dijagrame rađene na VTI za projekat VERA bude sve jasnije

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Oluj2.1
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik ::
Ova dodatna što je aramis okačio ima svijetliju boju, a vjerovatno je i novijeg datuma. Moguće da je ta sa dvobaznim barutom i namatanjem preko goriva.
To je raketa 95Я6СМ za Pancir-SM za koju tvrde da može da gađa ciljeve na 40km.

• 1Ovo se svidja korisniku: Oluj2.1
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 13 Okt 2018 7:24

Nemojmo da nas zavara to što neki motor dimi a neki ne dimi pa pomislimo da je u bezdimnom nitroglicerinski barut. Postoje i bezdimna kompozitna raketna goriva vrlo velikog specifičnog impulsa , Ima već tridesetak godina kako su u strateškoj dežuri takve rakete , tako da me ništa ne bi čudilo da kad su ruje napunili silose sa tim bezdimnim raketama počnu puniti Pancire sa bezdimnim , a one dimne im dođu za zabavu ili prodaju.

Ova treća svijetlije boje očito ima duži buster od prethodnica , koplje je manajeg promjera i manje po dužini , ali imam utisak i da je buster većeg kalibra , možda zbog perspektive ??

Dopuna: 13 Okt 2018 8:07

Pikac-47 ::Kakve su trenutne mogućnosti naše industrije da proizvede ove rakete iznad, kao i sistem vođenja?


Pretpostavljam da se to naše industrije odnosi na Srbiju.

Po onom kako ja vidim stvari u perspektivi bi neka firma u suradnji sa VTI mogla imati tehnologiju namotavanja niti, VTI u srednjoročnom razdoblju ima u planu razvoj te tehnologije . Komore tog nivoa se mogu namotati u Prilepu i Kamniku .

Dvobazni blok goriva tog nivoa tehnologije ( velika brzina izgaranja i plato efekat u zakonu gorenja ) i dimenzija bi bio problem i za SPS u Vitezu, Lučani za sada to ne mogu napraviti . Kompozitno raketno gorivo tih dimenzija je mogao napraviti SPS ali je devastirana ta linija, a i da nije problem ostaje .. velika brzina izgaranja . Nakon eksplozije u Bariću nema ništa od linije kompozita u Tehnikumu . Plastizol kojeg fura EDEPRo nije bog zna kakvo raketno gorivo , ne može se postići brzine izgaranja potrebne za takvu busterćinu. Priča se priča o novoj tvornici kompozitnih goriva , ali i kad se pokrene, to ne bude gorivo sa brzinom od 40 mm /s na tlaku od 40 bara .

Elektronika i upravljanje kupolom ?? tu čak ni rusi nisu bili sami sebi dovoljni morali su umrežiti sve važnije firme iz Evrope da realiziraju radar i balistićko računalo, i servo koji upravlja sa kupolom .

Sama raketica , ono koplje na vrhu , volio bih prije no što umrem zaviriti malo u crevca te rakete , jednostavno ne mogu zamisliti taj servo koji mrda kanare kod tih hipersoničnih brzina , jednostavno ne mogu zamisliti ništa smisleno što bi stalo u to malo koplje i još bojevu glavu pride