SVLR Grad 122 mm

• 3Ovo se svidja korisnicima: Mercury, sekretar, Atomski čoban
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

dule_pacov ::hrvati prze ove rakete u poljskoj ko da su za djaba, ovo im je druga tura. inetresanto da su vbr-ovi na fapu a man kamioni donose rakete
Jeste mnooogo prže. Svi zajedno ispališe 20 raketa.

• 1Ovo se svidja korisniku: MB120mm
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pogledaj vežbu resava 2013 ispaljeno oko 150 raketa

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mada je i tu bese rokao Grad Nema stednja bato

• 2Ovo se svidja korisnicima: MB120mm, Mercury
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pa jeste 122 ,ali raketa je raketa

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Geometrija goriva



i kritično mjesto loma rakete kod feleričnog goriva

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniče ova zadnja slika mi baš nije jasna , da li je ta linija loma predviđena konstruktivno , ili je tu došlo do loma kod tog falš motora .

Naime mi smo imali predviđene linije loma , ali su to bili navojni spojevi komore sa mlaznicom ili slično , a ova linija loma me ćudi , rekao bih da je bila greška u materijalu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da, malo sam bio štur i nedorečen. Nije u pitanju konstrukcijsko oslabljenje (ciljano) niti isključivo mjesto loma već jedno od evidentiranih mjesta.
Pišu da je provedeno dosta kontrolnih ispitivanja raketa, prevodim ih kao ispitivanje raketa uvedenih u službu, a ne kao ispitivanja u fazi projekta i da je bilo jako malo slučajeva havarija.
Evidentirani su slijedeći slučajevi, dva na ispitnom stolu i jedan na stvarnom gađanju i ujedno ispitivanju.
U martu 1972. raketa se razletila nakon 0,1 sekunde rada motora, tlak je zabilježen ogromnih 463 bara. Ne navode mjesto inicalnog loma, ali s obzirom na tlak vjerovatno se raspala ko kokica.
Kao i u svim drugim slučajevima (svi sa šaškama prve konstrukcije i tipa goriva) navode samo eventualne uzroke, pucanje zadnje dijafragme, tolerancije izrade elemenata motora i šaški i u ovom slučaju odsustvo gumene podloške između šaške i dijafragme.

Slučaj sa skice je datiran juna 1984., isto na ispitnom stolu, pucanje nastupa nakon 1,1 sekunde pri tlaku 135 bara. Po tlaku ide na vašu tvrdnju o feleru materijala jer to je pola vrijednosti ispitnog tlaka komore. I manje od pola.

Treći slučaj, marta 1984. je doveo do razletanja prednje cijevi komore, zadnja je ostala čitava. Ako dobro razumijem tekst, raketa je fino krenula, pokidala stoper, otklizala 1,4 metra po lanseru i tu stala. Šest raketa je naknadno uredno izletilo i fino pogodilo poligonski plato na 10 km, a u međuvremenu ova prva je pukla.

Sva tri slučaja su zabilježena na gornjim limes temperaturama, prvi i treći na 50 deg, slučaj sa skice na specijalnom testiranju na 55 stupnjeva.

Još su dva slučaja evidentirana, u srpnju i oktobru 1971. ali u oba slučaja u pasivnoj fazi leta. Tu nisu mogli ništa jednoznačno napisati, ide se do mjere da se raketa mogla aktivirati i preko upaljača prilikom udara u pticu u letu. Sve moguće.

Znači nema nekog pravila gdje i na kojem mjestu će se raketa razletiti. Vjerujem da je bilo još dosta slučajeva, u fazi projekta sigurno, a u ratnim uvjetima kad su kojekakvi šalabazani izigravali debile tu broja vjerovatno nema.

• 2Ovo se svidja korisnicima: Metanoja, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Mi smo imali dosta strogu kontrolu dijelova za raketu Grad .

Svaka potpuno završena komora se ispitala prvo na magnetofluksu , u jakom magnetskom polju bi se premazala sa mješavinom petroleja i fine željezne pašine , te bi tragovi te prašine pokazali eventualne pukotine u materijalu ili dvoslojnu strukturu materijala .

Komora koja prođe taj test dobija žig i ide na ispitivanje tlakom . U svaku bi se komoru stavio dihtung i našarafio odgovarajući čep , komora bi se napunila sa vodom i onda nabilo tlak od 400 bara . Pod tim tlakom bi komora bila pola minute . sbvaka komora je nakon tog testa dobila žig .

Povremeno bi se iz serije uzelo par komora i išlo na razaranje obično je to bio tlak od 700-800 bara , ne sjećam se više ali mislim da je morala svaka izdržati 700 bara. Kod pucanja je morao popustiti navoj i to u kanalu za izlaz noža.

Na slici sam označio namjerno oslabljeno mjesto na spoju dijelova uvodnika , taj se pojas relativno lako mogao napraviti vrlo točno i lom po tom pojasu je garantirao izletavanje rakete van lansera i zabijanje mlaznice u zemlju , a da se lanseru ne dogodi oštećenje ili opaljenje drugih raketa.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

A gdje se radilo kompletiranje motora i kakvi su testovi rađeni na takvom gotovom proizvodu? Ako su rađeni.

Rus piše o jednoj vrlo rigoroznoj provjeri koja je uključivala vozikanje raketa 1500 kilometara, držanje raketa na temperaturama od -60 do +60 sa intervalom 24 sata po jednom stupnju. Pa onda osciliranje u istom dijapazonu temperatura, ispuštanje u sanduku upakiranih raketa sa 3 metra visine itd. Tek onda u lanser i agonj.

Ali rekao bih da je ovo opseg ispitivanja u fazi projekta prije uvođenja u službu. Ne vjerujem da se ovako šta radi i da ima potrebe kada je proizvod usvojen, ili griješim.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Vozikanje po makadamu pa treskanje ,padovi i temperaturna šokiranja su redoviti postupci za provjeru u fazi razvoja, do O serije.Obično bi se raketu rastavilo nakon tih tretmana snimila bi se oštećenja i ako je sve bilo u dozvoljenim granicama išlo se na poligon ( Prevlaka ili Nikinci ) . Ako su neka oštećenja bila sumnjivog karaktera onda se u dogovoru sa konstruktorom išlo na naš interni poligon , ili poligon VTI u Kumodražu gdi bi se motor opalio na zemlji u bunkeru.

U seriji bi se povremeno uzimale rakete za kontrolna gadanja ili statička ispitivanja motora, pogotovo se o tome vodilo računa kod motora sa termozaštitom , jer je ispaljivanje motora najbolja kontrola termozaštitnog sloja.