Samohodni višecevni raketni sistem 262mm M-87 "Orkan"

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::Napisano: 09 Feb 2014 7:29

U prethodnom postu sam zaboravio reći da je aluminijska legura od koje su ređeni plaš bojeve glave i općenito svi aluminijski dijelovi rađena od legure PD 33 koja je po licenci za te svrhe razvijena u firmi IMPOL Slovenska bistrica ( Slovenija )

Zaštita glave je rađena u PRETIS u posrupkom anodne oksidacije -eloksiranje

Nakon bojeve glave dolazimo do komora raketnog motora to su dvije tankozidne cjevi sa navojima , promjera 262 mm ukupno dugačke kad se spoje 2350 mm.

Čelik 4734 ( najbolji koji postoji, a da nije legiram sa niklom ) je rađen u željezari Ravne ( Slovenija )

Trupci su obrađivani u PRETIS u , prvo kovanje na toplo ( 1000 C ) na robotiziranoj preši od 1600 tona , a onda obrada valjanjem ( flow forming machine ) na strojevima LEIFELD kao na slici
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Izvaljane cjevi su dalje obrađivane na specijalno za tu svrhu nabavljenim strojevima sa CNC upravljanjem velikih dimenzija i velike točnosti obrade, toplinska obrada komora , i zaštita je također rađena u PRETISu.

Svaka komora je prolazila rigorozne kontrole na CNC mjernom stroju, a ko je dobra išla je na magnetsko i ultrazvučno ispitivanje, a ako je bila dobra onda je još išla na hidrotest tako da se u nju nabije voda pod tlakom od 250 atmosfera i pri tome se kompjuterskim sistemom mjere deformacije cijevi .

Zaštita cijevi kadminiziranjem ( zlatno žuta boja ) je rađena isto u PRETIS u.

Komore se sa prednje strane zatvaraju sa predbnjim dnom , dancetom, a sa stražnje strane nosačem krila.

U dancetu je montirana pripala rađene u Barutani Kamnik ( Slovenija )

U komore se montiralo raketno gorivo, dva trupca dvobaznog raketnog baruta rađeni u Slobodan Princip Seljo u Vitezu.

Dopuna: 09 Feb 2014 11:47

Tehnologija flow forminga je sam špic u proizvodnji komora raketnih motora i de fakto je firma LEIFILD na komori od rakete OGANJ učila zanat. Par godina su krv pišali u PRETISu zajedno švabe i tehnolozi iz preduzeća da ispune zahtjeve koje je postavio VTI odnosno glavni konstruktor Obrad Vučurović.

Možda kao primjer te složenosti i opsežnosti posla posluži podatak da je trn za stroj LEIFELD na kom se vršilo razvlačenje čelika na hladno bio vozan od tvornice do tvornice u 17 gradova diljem Jugoslavije jer nitko nije mogao sve napraviti. Više se ne sjećam detalja ipak je to bilo 1975-6 godine ali trupac je kovan u Ravnama , gruba obrada u Travniku , duboko bušenje u Travniku , termička obrada ???. tvrdo kromiranje i fino brušenje u Trsteniku , katastrofa od posla , a to je samo jedan bezvezni trn -komad željeza dugačak dva metra sa rupom i nekom flanđom na sebi.

Najsloženiji dio na ORKANU je bio nosač krila , tu u tom komadu se skoncentriralo svo znanje i sve tehnologije koje je imala vojna industrija Jugoslavije, a sve sa ciljem da se postigne potrebna preciznost ( grupiranje pogodaka ) na cilju.

Da bi to ostvario Vučur je u nosač krila ukomponirao booster raketni motor koji je služio da jednim kratkim ali snažnim impulsom pomogne merševskom motoru da izbaci reketu iz lansera , dovoljno brzo i dovoljno daleko da kad glavni motor izađe na režim ne spali pola vozila. Glavni motor je zbog svojih dimenzija , dužine i velikog volumena bio lijen i trebalo mu je par milisekundi da izađe na režim , a to bi značilo duplo duži lanser koji nebi stao na FAP a koji je za to bio razvijan.

Nosač krila je kovan kao debelozidna cjev u Ravnama , a sva je daljnja obrada bila u PRETIS u, zbog dugog rada marševskog motora korištena je termozaštitna obloga na bazi fenolnih smola koja je dolazila iz FENOLIT a Borovnica ( Slovenija ) , grlo mlaznice je bilo od grafita koji je rađen u TUP Dubrovnik .

Jedna od specifičnosti ORKAN a je i korištenje aerodinamičkih kočnica dvije mala i dvije velike kojima se moglo mijenjati balističke karakteristike rakete , kočnice su bile ukomponirane u nosač krila , a određeni mehanizam je kod lansiranja otvarao dvije male ili dvije velike ili sve zajedno ili ni jednu grupu kočnica. Time se formirala familija ubacnih putanja na manjim dometima od maksimalnog , što je opet dovodilo da boljeg grupiranja pogodaka svih raketa na cilju odnosno pojedinih bombica .

Raketa je sastavljana u objektu KOL u PRETISU to nije bio podzemni objekat, iako je tamo bilo puno toga pod zemljom. Dimenzije i težine pojedinih dijelova su zahtijevale izradu specijalnih uređaja za montažu ili demontažu sklopova ili cijele rakete. Kompletna bojeva raketa je statički i dinamički balansirana, kao što se balansira gumu na autu sa utezima , tako se kompletnu raketu sa otvorenim krilma vrtilo i balansiralo.

Evo nesto materijala o tom celiku 4734

EXPERIMENTAL DETERMINATION OF DYNAMIC FRACTURE TOUGHNESS KID WITH HIGH STRENGHT METALLIC MATERIALS

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, victoria
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Dobar rad , i dobra ekipa .

A i dva dobra čelika , vrlo sličnih osobina , s tim da ovaj koji počinje sa 5 ima 2,5 % Nikla , a taj nikal je uvijek bio malo kritičan za nabavku , uvijek su se vodili ratovi oko rudnika nikla , oni pravi i oni trgovački .

U vrijeme kad je rađen Orkan nikla je bilo dovoljno u feroniklu u Glogovcu , ali ipak su ti čelici koji počinju sa peticom bili i za Vučura nedostižni. Možda bi u nastavku projekta general izganjao dozvolu da koristi savezne rezerve feronikla u nekoj raketi izuzetno boljih osobina od R262.

Tih su godina u PRETIS u već bila neka iskustva u primjeni tih materijala kao licence , a na institutu Hasan Brkič u Zenici se već proizvodio Maraging [Link mogu videti samo ulogovani korisnici] ali od njegove cijene zbog 18 % nikla i 10 % cobalta boli glava

nešto o primjeni maraginga ima tu

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Kasnije kad je Irak ostao sam , pokušavali su na bazi zaliha marginga i osvojenih tehnologija napraviti super raketu , ali jednostavno su ostali bez daha.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš

Dakle za raketu tj motor se tada mogao nabaviti jos kvalitetniji materijal konkretno taj celik i ostalo .. ali i ono sto je bilo u ponudi je blo dovoljno za projektovane performanse ?


Ovo je vas komentar sa teme o Smerchu

Citat:Goddard hvala na detaljnom odgovoru, imam Gantmhera i poznata mi je ta priča ali nemam fotografija ili skica , a bilo bi lijepo to vidjeti, možda ne na ovom mjestu , možda tamo kod Orkana.

Poznata mi je i varijanta sa gasgeneratorom , odnosno ispucavanjem Orkana iz svojevrsnog bestrzajnog topa , možda je to bio i najveći bestrzajac u povjesti oruđa.

Možda griješim ali osječam da fali takvih fotki i podataka , mislim da mladi ljudi ni ne slute na kom stupnju razvoja i inovativnosti je bilo to čudo prije 30 godina , koliko ispred svog vremena.

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Nastavite da `raketirate` sa detaljnim i korisnim podacima o raketi tj. motoru i gorivu uz skice i prikaze ...

• 2Ovo se svidja korisnicima: Metanoja, ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ma ja sve čekam da se netko u Beogradu smiluje i da kaže" raketaš nemoj više trošiti bojice unucima bolje odi s njima na kolače" i da objavi prave skice , ne onu tvorničku dokumentaciju nego skice iz prethodne analize.

Ovako ja crtam bojanke po sjećanju.

Što se tiče materijala za komoru Orkana , naravno da smo mogli koristiti i čelik sa 2,5 % nikla , to nije neka nemoguća razlika u cijeni , to su dva vrlo slična čelika , ali već u fazi probnih komada ( 84-85 godina ) se radila i varijanta komore motora od stakloplastike ili karbona. PRETIS je imao i te mogućnosti , i zapravo smo mi sjedili na dvije stolice ha ha . Bili smo spremni krenuti i u smjeru Maraging i u smjeru Karbonskih struktura. Tehnologija kojom smo radili komore Orkana nije za nas bila nešto novo , to smo mi savladali deset godina ranije na Ognju i u tom trenutku pucali seriju komora za GRAD .

A ovo što je napravljeno kao M87 to je da se uzmu pare i skine s vrata ugovor sa Huseinom.

Tih godina je pukovnik Divac realnim raketnim motorima dokazao da je kompozitna komora uvijek bolja od najbolje čelične. Imam negdje elaborat o tome budem ga skenirao i postavio , toliko da se vidi i ne zaboravi na kom stupnju razvoja smo bili tada , i da se usporedi sa stupnjem razvoja danas.

Kasnije kad su ameri ušli u Irak otkriveno je da su i oni sjedili na tri stolice ha ha . Linija za proizvodnja Orkana je imala iste strojeve kao i PRETIS , ali su nađeni i strojevi za izradu komora od Maraginga i Carbona .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Vi ste na jednoj temi pomenuli neku slovenacku firmu koja je radila nekakve kompozitne komponente da li komore ili slicno ne mogu sad da povezem to .. i to nesto bas veliko po duzini i precniku .. Da li je to bilo 80-tih mozda u periodu razvoja i kasnije proizvodnje Orkana ?

Moracu malo da procesljam ovu ili temu o `VBR` u svetu tako nesto cini mi se ...

Neki vasi komentari o motoru rakete R 262 na

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš


Ovo je vas komentar na temi o VBR u svetu

Na ovo sam slovenacku firmu mislio .. ( predhodno je pomenuo )

Citat:Tako da se od 1977 od te početne studije mogu pratiti dva pravca sa istim ciljem Vučur i dio ekipe fura svoj film i nas u PRETISU naganja sa čeličnim komorama i dijelovima za KOL-15 kako se zvao projekat , a pukovnik Slavko Divac naganja slovence u DONIT u koji motaju neke cijevi od stakloplastike , a baš i ne kuže čemu to služi. Mr. Green

Taj DONIT jer zanimljiva firma i o njima ču još pisati kad uhvatim vremena ali za sada ostanimo na konstataciji da su oni pred raspad države imali u rukama tehnologiju izrade izotenzoidne komore raketnog motora promjera 500 mm dužine 2,5 metara u koju stane 300 kilograma kompozitnog raketnog goriva .

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::

Kasnije kad su ameri ušli u Irak otkriveno je da su i oni sjedili na tri stolice ha ha . Linija za proizvodnja Orkana je imala iste strojeve kao i PRETIS , ali su nađeni i strojevi za izradu komora od Maraginga i Carbona .

Kolega pa jel ovo znaci da su Iracani ipak proizvodili rakete za sebe tj one Al` Nida kako su ih zvali ?

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, victoria
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 29 Nov 2014 9:28

Bile su dvije " civilne " firme u Sloveniji s kojima smo surađivali , do te mjere da su naši inženjeri tamo radili , isto kao što je Divac radio , dođe napravi pokuse plati i ode.

Unutar vojne industrije su bili drugi odnosi , mi smo si u Sarajevskom bazenu pomagali maksimalno , nije bilo upitno da netko iz firme A radi za firmu B , tako smo mogli pokriti većinu potreba , da ne idemo van.

Izlazak van je značio peripetije sa službom sigurnosti , petljanciju sa dokumentacijom , koja nije smjela izaći iz tvornice i slično.

Te dvije tehnologije termoizolacije na bazi AG-4 mase i carbonske komore su bile najdalje otišle u dvije civilne tvornice u sloveniji koje su radile u sklopu koncerna DONIT... Fenolit u Borovnici i Trival u Kamniku, i ako spomenem još grafitne materijale u Dubrovniku ( TUP Nikola Mašanović ) i wolfram implatiran srebrom u SINTAL u u Zagrebu, dobijamo situaciju da za jednu modernu raketu PRETIS ne treba ha ha , Vodili smo o tome računa i imali smo te tvornice pod kontrolom ha ha.

Dopuna: 29 Nov 2014 9:32

ray ban11 ::raketaš ::

Kasnije kad su ameri ušli u Irak otkriveno je da su i oni sjedili na tri stolice ha ha . Linija za proizvodnja Orkana je imala iste strojeve kao i PRETIS , ali su nađeni i strojevi za izradu komora od Maraginga i Carbona .

Kolega pa jel ovo znaci da su Iracani ipak proizvodili rakete za sebe tj one Al` Nida kako su ih zvali ?

Imali su svu potrebnu opremu , sve im je bilo pušteno u pogon , i njihovi ljudi su bili obučeni za to , ali nisu proizvodili ... ne znam zašto .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Sa sajta VTI-ja,ne izgleda kao nista!
Iz ovog materijala mogu se izvuci neki zakljucci,po pitanju kompozitnih goriva/ukljucujuci Orkan/.Postoji negde studija VTI-ja o potrebi nabavke masina za izvlacenje otpresaka vece duzine i precnika/obrisano mi je/
I definitivno NE ZNAM je li mi odgovoreno na pitanje..MOZE li ZIL,ispaljivati postojece rakete Orkana 262mm,ili ne/ako zanemarimo preparkiravanje zbog zanemarljive elevacije,u odnosu na originalni lanser/DAili NE..

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Na tom prvom sajtu pise ...

Citat:У току дугогодишњег рада освојени су

Citat:Погонска пуњења избацивог и маршевског ракетног мотора и гасогенератора за: СТРЕЛУ 2М, ГРОМ, ПЛАМЕН, ЗОЉУ, ОСУ, ОГАЊ, ОРКАН, МАЉУТКУ, СТРЕЛУ 10, БУМБАР,

Ovo se mislilo na proizvodnju ( dakle ne samo istrazivanje u VTI ) i kako sam shvatio u `Prva iskra` u Baricu ?