Poslao: 20 Okt 2015 21:49
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 4920
|
Za žuti sa slike ne bih se usudio da se izjašnjavam ali GAZ 69 je znatno stariji model i mislim da je povučen posle nabavke UAZ-452T kako je Raketaš napisao. A izvesni broj UAZ-452 je stigao i u drugoj polovini osamdesetih ako se ne varam. Mislim da UAZ 469 ne postoji u varijanti topografskog vozila.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 20 Okt 2015 22:04
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24212
|
^
Da,sad gledam ,zaista nema tu topografsku varijantu .Postoje neke specijalizovane verzije ali ne i za topografiju .
A Orkan nam je ponovo `organ`
Citat:M87 Organ (YU)
Citat:Former Yugoslavia had three types of MLRS: M 63 Plamen(32 /128),M 77 Ogan(32/128) and M 87 Orkan(12/262) which was produced in cooperation with Iraq and army of Iraq used this system. The M87 Orkan (hurricane) is a MLRS, jointly developed by Yugoslavia and Iraq. Most of development was made in Yugoslavia and some manufacturing took place in Iraq. It was first publicly revealed in 1988 during defense exhibition in Iraq, labeled as the Ababil-50. The Orkan MLRS project was finished in the early 1990s due to collapse of the Yugoslavia and it is estimated that only few system were built.
https://arirusila.wordpress.com/tag/serbia/
|
|
|
|
|
Poslao: 20 Okt 2015 23:01
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24212
|
^
Steta sto nisu sve stranice citke/vidljive ali se na 197oj str. o R-262 vidi da pise da se moze lansirati iz citiram :jednocjevnog,četverocjevnog i dvanaesterocjevnog bacača raketa.
Ovo prvo je valjda greska ? `Dvocevac` nam je svakako opstepoznat .
|
|
|
|
Poslao: 21 Okt 2015 07:29
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5404
|
Pa na onom švapskom lafetu na Prevlaci je bila prvo jedna cijev , a dvocjevka je postao devedesetih godina
|
|
|
|
Poslao: 21 Okt 2015 08:29
|
offline
- ray ban11
- Legendarni građanin
- Pridružio: 17 Sep 2010
- Poruke: 24212
|
Na jednom malezijskom sajtu nadjem ovo
Citat:We don’t know where Avibras got their MLRS technology from, so we can’t assume it’s Israeli..:} The Israeli’s never placed much emphasis on MLRS’s. We do know however that for the Brazilian space programme, the technology was largely French. The same goes for their nuke programme. The South African Valkiris and Bateleur MLRS were based on captured Angolan Grads. And so was the ex-Yugoslav Orkan MLRS which was offered to us by a Bosnian/SME partnership years before the ASTROS was first ordered.
http://www.malaysiandefence.com/new-4x4-for-the-armed-forces/
Prva isporuka ASTROS II u Maleziju je stigla 2002
Citat:In August 2007, Malaysia placed an order for a second batch of 18 Astros II systems. The first batch of 18 systems was delivered from 2002.
http://www.army-technology.com/projects/astros/
Dakle u periodu SRJ je bio taj pokusaj zajednicke prodaje Orkana Maleziji
i ono sto je general pricao o ovome
Citat:Posle rata u Bosni, predloženo je, s obzirom na zahtev Malezije, da se ponovo uspostavi proizvodnja „Orkana”. Taj sistem je još jednom okupio sve proizvodjače koji su izrazili spremnost i sposobnost da ga i dalje proizvode. Kakva je bila sudbina tog projekta?
- Muslimanske zemlje bile su u prijateljskim odnosima sa bosanskim muslimanima, posebno Malezija i oni su im odobrili kredit od 100 miliona dolara, ali su želeli da za te pare kupe nešto od njih. Ponudjeni su im Orkani koji su ostali u fabrici „Bratstvo”. Malezijci su to prihvatili i uputili su vojnu delegaciju s namerom da kupi dvadesetak sistema, rakete i tehnologiju kako bi organizovali proizvodnju kod njih. Ta delegacija je došla u Novi Travnik, ali tamo nije bilo nijednog inženjera koji je mogao da im objasni kako sistem radi. Kako je automatika radjena u fabrici „Rudi Čajavec” u Banja Luci, Malezijci su tražili da i to pogledaju. Banjalučani su bolje stajali sa inženjerskim kadrom ali su znali da objasne samo upotrebne performanse elektronike. Pozvali su mene kako bih Malezijcima dao detaljna obaveštenja. Ja sam izneo podatke o čitavom sistemu i njih je to veoma zainteresovalo.
Onda su Malezijci obišlli još neke fabrike i preostalo je da se, eventualno, ode u njihovu zemlju kako bi se videle proizvodne mogućnosti i napravio ugovor o prenosu tehnologije i o osposobljavanju malezijske strane za proizvodnju. Medjutim, ugovor nije realizovan, jer je došlo do spora izmedju muslimanske i srpske strane o tome ko će biti nosilac posla i ko će voditi dalje pregovore. Malezija je bila muslimanska zemlja i ona je, logično, htela da to budu muslimani, ali oni nisu bili kadrovski jaki da vode čitav projekat.Pored toga, strancima se žurilo i hteli su da se posao završi za šest meseci a to je bilo nemoguće.
Sa Melezijcima ste razgovarali i o povećanju dometa na 120 kilometara. Da li je to bila druga verzija „Orkana” koja je ponudjena Iraku, pored one usvojene, od 50 kilometara?
- Da, ali je postojala i treća verzija, neusvojena – vodjena raketa dometa do 350 kilometara. Mi smo 1989. godine počeli da razvijamo raketni sistem dometa 120 kilometara. To je bio projekat vojne industrije koja je tada bila izuzetno jaka. U razvoj su bili uključeni „Unis“ Sarajevo, „Rudi Čajavec” Banja Luka, FAP Priboj, Industrija kablova Svetozarevo, „Prva Petoljetka” Trstenik. Date su pare, formiran je tim i mene su, iako penzionera, zamolili da vodim projekat. Imali smo projektni biro na Terazijama. Medjutim, rat je prekinuo i taj projekat.
intervju na ovom sajtu
http://www.scribd.com/doc/85205379/orkan-87#scribd
|
|
|
|
Poslao: 21 Okt 2015 08:36
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5404
|
Gargantua ::Što se tiče topovezaca mogu samo da ga definišem kao složen elektronski uređaj čiji su glavni delovi računar, žiroskop, žiro-kompas, pretvarači, izvori napajanja, kod nekih modela i radari. I tu bih stao da se ne petljam u usko stručnu materiju. Opisi principa rada postoje na Palubi, doduše samo jedna stranica no i tamo napisano se može koristiti za malo bližu informaciju.
http://www.paluba.info/smf/index.php?topic=18886.0
Nema dragovoljaca ni dobre vile pa ču ja pokušati skinuti veo tajne sa topovesca .
U biti se sve svodi na to da on preko kilometar sajle prati oketanje kotača na vozilu, i to okretanje preko zupčanika vodi na brojač kilometara kao što to ima na svakom automobilu Ako znamo promjer kotača i prijenosni omjer u zupčanicima možemo napraviti i pisač koji će okretati valjak i ostavljati trag olovke na papiru, karti.
Stvar se malo komplicira ako želimo dobiti put vozila u metar točno , potrebno je preko jednog složenog mehanizma sa tarnim prijenosnicima i zupčanicima izvršiti korekciju promjera kotača zbog istrošenosti ili smanjenog ili povačanog tlaka u gumama.
Moglo se izabrati nekoliko mjerila karte , stvar se mogla lako baždariti na ravnoj asfaltnoj cesti između dva kilometarska stupića .
E sad nastupa malo matematike ... ako auto skrene u desno za 5 stupnjeva onda je trebalo to skretanje izmjeriti i izračunati sinus i kosinus tog kuta i onda taj put po osi Y voditi na klizać koji pomjera olovku u desno , a put po osi X voditi na valjak koji nosi kartu
Tu matematiku je radio računar KP-4 zapravo hrpa kotačića koji su se stalo okretali sim tam i brojača koji su pokazivali kordinate u Gauso Kriger koordinatnom sustavu
Za mjerenje skretanja se koristio žiro-azimut ( GAK ) jedan složen žiroskopski mehanizam kardanski obješen tako da mu ne smeta naginjanje vozila
Bilo bi prejednostavno da se ostalo samo na tome , ha ha , kako se zemlja okreće 15 stupnjeva na sat žitokompas bi sam od sebe skretao po kursu 15 stupnjeva na sat , zato je trebalo izvršiti tu popravku , a osim toga ta popravka ovisi i o paraleli na kojoj se stvar nalazi , pa je trebalo prethodno postaviti geografsku širinu polazne točke topovesca .
Rekoh trebao je doktorarat iz fizike da bi to radilo, ali je radilo . Danas bi se koristile neke druge komponente , žiroskop ne bi bio mehanički već optički ( laserski ) a mjerenje puta bi išlo preko akcelerometra i inegratora puta , ali u principu je to isto samo u drugom pakovanju
|
|
|
|
|
Poslao: 21 Okt 2015 18:04
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5404
|
Tog smo krateža već imali , čak mislim da je bila i slika u boljoj rezolucijim, takva rampa zahtjeva zupčanike tako visoke točnosti i reduktor bez zazora da boli glava od toga.
Dobra stara Luna je zakon primitivno jednostavno i pouzdano .. samo ispade duga ta surla , a orkanske cevke kratke , pa je malo neugrapno
|
|
|
|
|