Samohodni višecevni raketni sistem 262mm M-87 "Orkan"

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Dakle ipak je bilo probnih gadjanja na Krivolaku ..

Da prenesem na temu podatak naseg kolege `ekser222`.Znaci u pitanju je 1989g ,ne `88 i probe Orkana na Manjaci .

Za Prevlaku znamo i tu smo 100% sigurni sto zbog snimaka ,sto zbog slika /kadrova .Ostaje da vidimo sta je zapravo sa onim poligonom kod BNT kojeg je `raketas` vec pominjao i ovo za Manjacu .

General je pominjao i pokazna gadjanja obavljena pred Kuvajcanima valjda `90te ,pitanje je je li na Manjaci ili na Krivolaku ...

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ove slike koje je Ray postavio su sa jedne foto sesije prvog zvaničnog prototipa. I napravljene su na jednom mestu. Razlika u nijansama i kvalitetu postoje jer su na različite načine i u različito vreme stigle u javnost. Ovo je sve jedno te isto vozilo fotografisano na jednoj lokaciji










Ostaje eventualno problem mesta i vremena nastanka ove fotografije punjenja.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Ta slika punjenja se nalazi i na poznatom katalogu J-SDPR ...




...vidi se na gornjoj slici isti taj ambijent sa predhodnih slika i probno gadjanje uz prisustvo telemetrijske opreme pored lans. vozila


Koliko je zapravo moguce da su neka probna gadjanja vrsena sa tog poligona kod BNT kojeg je raketas ranije pominjao a da su gadjani ciljevi upravo na poligonu Manjaca ? Kolika je udaljenost ,da li moze neka analiza da se izvrsi ?

• 4Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, ray ban11, voja64, Mercury
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Veliki problem kod Orkana je bila distribucija zvončića , a to se moglo snimiti jedino realnim pucanjem inertnih zvončića na neku livadu i onda geometarskim metodama premjera zemljišta snimiti pogodak svakog zvončića i to obraditi u nekom matematičkom modelu .

Zbog nedostatka vremena sve je to napravljeno zbrda s dola , bila je loša slika pogodaka i veliki broj ne aktiviranih zvončića .

Nemam pojma da je nešto pucano na Manjači , isključivo Prevlaka i Krivolak

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Kolega `ekser222` je pomenuo ispitivanje rute puta na Manjaci ,mozda nije bilo probno gadjanje vec probne voznje lansernog vozila sa praznim ili punim lanserom ??? Znamo da je tamo poligon tj SC OMJ bio u JNA i to najbolji valjda .Terenski uslovi idealni za takve probe ...

• 5Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, voja64, _commandos_, Vl veliki, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

a toga je bilo na tisuće kilometara , naravno da je trebalo cijeli lanser i onu elektroniku iz Čajevca truckati tisuće kilometara i onda doči na poligon , njihov interni , i dovesti vozilo na pistu sa oznakama , i onda uključiti stabilizaciju lansera i pokazivač sjevera i dati komandu elevacija 0.oo azimut 8.oo.

A onda se u cijev broj jedan stavi kolimator i pogleda na zgradu koja je tamo negdje 3 kilometra dalje , ako se potrefe končanica na kolimatoru i križ na zgradi onda je sve ok , a ko se ne potrefe ajmo ispočetka .

Ova slika dobro to pokazuje , stavi se kolimator u cijev topa usmjeri na neki crkveni toranj ( ima križ ) i po tome se podesi nišanska sprava za neposredno gađanje topom




Prst dolje ili gore je komanda nišanđiji da podesi svoju "nulu " svoju končanicu , sa onim što vidi zapovjednik tenka na kolimatoru .

Ovo na tenku je mila majka s onim što čeka zapovjednika Orkana , ili nekog elektroničara iz Čajevca . On mora nakon 1000 kilometara makadama dovesti lanser na pistu i stabilizirati lanser i pogoditi kolimatorom i azimut i elevaciju.

Kolimator ima svoju optičku osu , koja se produžava preko mahaničkih dijelova na cijev oruđa , ima tu cijela nauka o tome , ali možemo zamisliti da se nakon umetanje kolimatora u cijev topa ili lansera pravac lansera projecira u optičku osu i onda se na par kilomatara daljine vrlo lako vide sve greške lansera


Evo jedna slika iz moje kolekcije , metalni tuljak je promjera 20 mm u stotinku točno urađen i njegova osa je isto tako u tisučinku i manje uštimana sa optičkom osom , i sad kad se tuljak ugura u cijev topa oprugice još stisnu tuljak na bok cijevi tako da nema zazora , i na taj način se osigura potpuna paralelnost ose cijevi sa osom kolimatora.
.

Isto se tako radi i sa cijevima Orkana kod montaže u BNT u, ili kod podešavanja u Čajevcu , otvore se vrata ili prozor na hali i kolimatorom nanišani na drugu zgradu par kiliometara daleko , a na njoj na zidu ima nacrtano niz križića i svaki ima svoj broj , kad se cijev broj jedan uštima na svoj križić i kad pri tome sve "libele" vrhune prelazi se na cijev dva , i tako redom . Usput se mora i platforma za panoranu uštimati tako da i njena libele vrhuni i da je njena 0 azimuta u pravcu cijevi broj 1.

Govorim o libelama pod navodnicima , to ne moraju uvijek biti libele , može biti i visak koji preko optike ili elektronike daje podatak o vertikalnosti ,može biti i razina žive u posudi koja se ponaša kao zrcalo , znači neki takav elektro mehanički sklop daje informaciju o nagibu vozila i onda se preko nogu za stabilizaciju vozila, ono ravna u horizontalu . I kad kompjuter javi " gazda ja gotov" gazda uzme kvadrant i po njemu vrlo jednostavno provjeri da li je kompjutor zaista gotov.


Na slici je običan artiljerijski kvadrant kome se lako očitavaju i postavljaju kutevi , a razmak između podioka na libeli je 0,1 hiljaditi , odnosno 0,1 mm na letvi od metra , dok obična zidarska libela nema tih podioka , ali se za usporedbu može uzeti da pomak mjehura zraka od 2 mm na njoj odgovara nagibu od 10 mm na letvi od metra .

Kvadrant sa fotke je u normalnom priboru topa ili lansera , a kod montaže i ispitivanja se koriste libele povišene točnosti pa je tako ova sa fotke etalonska libela i razmak između dvije crtice ( to se inače zove Pars ) odgovara nagibu od 0,01 mm na letvi od metra , ona ne može mjeriti kuteve već samo horizontalnost i to reda dva tri Parsa.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Upravo ovo sto ste ranije napisali u vezi stabilizacije npr .

raketaš ::

Na drugom forumu vezano za tenkove bio je jedan komentar , mislim od" Eksera" kako na teritoriji Juge nije bilo tri čovjeka u stanju da podese SUV odnosno stabilizator topa na tenku , i posade su pucale iz kratkih stanki , a ne u hodu tenka, a tenkovski stabilizator je mila majka prema Orkanu.



raketaš ::

Zbog nedostatka vremena sve je to napravljeno zbrda s dola , bila je loša slika pogodaka i veliki broj ne aktiviranih zvončića .



Izgleda da je taj problem ostao i dalje jer su 90te pokazale da u dosta slucajeva KB-1 ostaju neaktivirani .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ray ban11 ::^





..

Jel su to rakete u cevima Orkana 2 (na slici levo)? Vide se crveni poklopci, isti kao na slici rakete pored

• 1Ovo se svidja korisniku: Mercury
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Nisu .. imamo tu sliku u vecem formatu na temi ,praznina je ,samo ti se cini .Cak i da su rakete u pitanju onog plasticnog poklopca mislim da ne bi ni bilo .

• 2Ovo se svidja korisnicima: voja64, Zmaj Tolak
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

raketaš ::General Vučurović je bio jako dobro obrazovan i informiran, i sigurno je predvidio tu komunikaciju između lansera za neku budućnost , za neku novu raketu sa više senzorike, neku raketu koja će par sekundi prije udara o tlo poslati sliku onoga što vidi ispred sebe , u tom slučaju lanser koji je tu raketu ispalio može poslati sve svoje parametre ostatku baterije , i taj čas begati , jer je njegov životni resurs na tom položaju istekao .


Orkan je bio ispred svog vremena desetak godina, nije bilo vremena za obuku ljudi ni u Školama ni u industriji , a pogotovo ne u Iraku. Pa dovoljno je pogledati biografiju "eksperta" kojeg je uzeo Hag u slučaju Martić , pa čovjek nema pojma , držao je nastavu gađanja u Zadru na minobacačima kaklibra 120 mm , da je bar bio na topu 130 mm ili na Nori , i da je proveo deset godina u tenku , pa ajede nekako bi se skrpio sa znanjem.

i sad ovo sa `forum hr`

Citat:Izraelska tvrtka IMI razvila je novi sustav za korekciju putanje raketnih projektila pod nazivom TCS (Trajectory Correction System). Razvijen je za višecijevni bacač raketa (VBR) MLRS, kalibra 227 mm, američke proizvodnje koji rabi izraelska vojska.

Završna paljbena ispitivanja obavljena su koncem prošle godine i značila su okončanje programa koji je trajao 10 godina i stajao 170 milijuna USD. TCS se bazira na zemaljskom pozicijsko-lokacijskom sustavu omogućavajući sustavu MLRS preciznost cijevnog topništva po bitno nižoj cijeni nego uporabom sustava baziranog na GPS (satelitskom) vođenju. GPS sustavi korigiranja putanje moraju u projektilu nositi poseban GPS prijamnik, koji je skup i što je još gore rabi se samo jednom. Nekorigirani projektil sustava MLRS ima preciznost (CEP - Circular Error Probability, odnosno kružni promjer oko cilja unutar kojeg će projektil pasti) od stotinjak metara. Sustav TSC omogućava 3 do 4 puta veću preciznost i, prema tvrdnji tvrtke, smanjuje za 95% broj projektila potreban za uništavanje odabranog cilja u usporedbni s nekorigiranim projektilima.
TCS je zamišljen kao komplet koji se naknadno dodaje sustavu i sastoji se od odašiljača koji šalje signal triangulacijskom sustavu na lanseru te od navigacijskog uređaja koji korigira putanju raketnog projektila u skladu s podacima dobivenim s lansera. Na projektilu je postavljen samo jeftini prijamnik i nadzorna elektronika koja je zadužena za korigiranje putanje. Domet TCS-a je veći od 40 km i neovisan je o vremenskim uvjetima.
Sustav je zamišljen i izveden modularno te se može postaviti i na druge VBR-ove povećavajući tako njihovu paljbenu moć. Kao i većina ostalog izraelskog oružja vjerojatno će biti ponuđen na međunarodnom tržištu. Prema tvrtki, već postoji interes stranih vojski, neke rabe MLRS pa ge žele učiniti preciznijim, a neke se zanimaju za instaliranje TCS-a na druge sustave.

iz HV-a 2005. god

Izraelska tvrtka IMI (Israel Military Industries) u suradnji s, također izraelskom, tvrtkom Elisra uspješnim je testom okončala razvoj novog sustava TCS (Trajectory Correction System) za uporabu na projektilima za višecijevni bacač raketa (VBR). Tijekom testa je ispaljeno 12 projektila opremljenih sustavom TCS. Ispaljivanje je obavljeno s VBR-a MLRS američke proizvodnje, s dvanaest cijevi kalibra 227 mm.
TCS je razvijen kako bi raketama koje se ispaljuju iz VBR-a omogućio preciznost cijevnog topništva, pa čak i veću. Sustav je osim za VBR MLRS kalibra 227 mm dostupan i za VBR LAR kalibra 160 mm. Može se prilagoditi i bilo kojem drugom VBR-u i projektilima drugog kalibra.
Tijekom testiranja sustav je pokazao mogućnost simultanog nadzora svih dvanaest projektila tijekom leta. Povećana preciznost znači učinkovitije borbeno djelovanje, brže uništenje cilja i manji utrošak streljiva. Sustav je autonoman, ne ovisi o skupom GPS navođenju nego se tijekom leta proračunava idealna putanja i projektili se u letu prilagođavaju.
Na grafičkom prikazu koji je tvrtka IMI objavila vidi se prikaz djelovanja VBR-a bez korekcije putanje i s korekcijom putanje na udaljenosti od 40 kilometara. Kad nema korekcije putanje, projektili pokrivaju područje od oko 1,5 x 1,5 kilometara. No, kad se rabi korekcija putanje, područje se smanjuje na 200 x 200 metara. Ukoliko su to točni podaci, može se vidjeti kako je postignuta znatno veća preciznost koja zapovjednicima pruža nove mogućnsoti planiranja i provedbe borbenih zadaća.

iz HV-a 2006. god

Hehe a nas general je jos 80tih sa ekipom projektovao i razvio raketu koja na 50 km ima isto rasturanje bez ikakvih cuda tehnike tipa ovaj TCS te GPS i dr.Pogledajmo podatak o rasturanju kod raketa M26 227mm bez ovog TCS.

Orkan je bio ispred svog vremena i dvadesetak godina moze se reci ,makar u ovom slucaju .