Samohodni višecevni raketni sistem 262mm M-87 "Orkan"

• 6Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, ruma, MB120mm, voja64, Gargantua, Vl veliki
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Pa naravno da je bilo više varijanti , od toga su neke bile dovedene do faze probnih komada i letenja , a neke su bile u fazi prethodne studije.

U trenutku zvaničnog uvođenja sustava u naoružanje kao ORKAN M-87, general je već bio u penziji, ali je honorarno radio za nas , imao je ured na Terazijama iznad hotela Moskva i u toj situaciji dva ljuta rivala UNIS institut i VTI , odnosno Dr Zečević i ekipa iz PRETIS a i Dr Vučurović bez ekipe surađuju na raketi dometa 120 km , a tu je negdje i Energoinvest IRCA sa projektom balističke rakete koja bi se radila u Pretisu .

Dovoljno je pogledati lanser Orkana sa zadnje strane i vidjeti koje se mogućnosti otvaraju korištenjem maksimalnih gabarita sanduka, sa manipulatorom i bez manipulatora. Ako ostanemo u tim gabaritima( a moramo) koji su definirani širinom dvije konjske guzice ( razmak kotača i širina cestovnih i šinskih vozila je definiran razmakom dvije konjske guzice još iz doba rimskih bornih kola ), vidimo da lijevo i desno od manipulatora ima mjesta za jednu raketu promjera 800 mm ili dvije promjera 400 mm , i ako znamo da je neki maksimalni gabarit po dužini 6 m ispada lijepi prostor.


Tih godina je već bilo definitivno jasno da su komore raketnih motora od bilo kojeg kompozita bolje od najboljeg čelika i Dr Divac je u Kamniku već motao komore premjera 400 mm , naravno da bi i novi hipotetski lanser , barem cijev bila napravljena od kompozita i lakša .

Isto tako je bilo jasno da bez kompozitnih raketnih goriva nema daljnjeg razvoja , i u Vitezu je bila postavljena puna industrijska linija za proizvodnju goriva na bazi HTPB .

Problem trošenja , erozije mlaznice , se intenzivno istraživao na svim institutima vezanim uz JNA , UNIS je tada " kupio" Zagrebački SINTAL koji je uz Prvi Partizan Iz Užica imao tehnologiju implatiranja volframa bakrom ili srebrom , tehnologiju koja je obećavala mlaznice koje traju petnajstak sekundi .

Problem vođenja raketa se neovisno od VTI a intenzivno proučavao u Energoinvestu , a ako znamo da je fabrika 11 Oktobar ( sada Eurokompozit ) iz Prilepa , koja je proizvodile dijelove - lansere i slično od kompozita bila zapravo Energoinvest, onda je jasno od čega bi bila napravljena ta nova raketa.

Treba imati na umu da i i taj nesretni FAP iz Priboja bio u sastavu koncerna FAMOS i da je ta " osovina " FAMOS- UNIS- ENERGOINVEST -BNT- ČAJEVEC .. završavala u Zagrebu na Vojno Tehničkom Fakultetu .

Nije to bilo baš idilično doba , bilo je tu šamaranja i niskih udaraca i s lijeva i s desna , ali je sve bilo po ustavu iz 1974 godine i odluka partijskog plenuma na Bledu, o razvoju vojne industrije i znanosti.

Dakle već tada kad je uveden u naoružanje , na tajnim sastancima da Iračani ne znaju pljuštale su kritike , i danas vjerojatno taj sustav ne bi bio operativan, već neki izmijenjeni, u tom kalibru ali sa bitno drukčije koncipiranim motorom i bojevom glavom .

Vjerojatno bi se radilo o kontejnerskom lanseru od kompozita , vjerojatno bi bio izbačen buster , a uveden gas generator koji bi davao još veću početnu brzinu i još veću preciznost bez navođenja , vjerojatno bi bojeva glava pretrpila korjenite promjene , bombice bi se pakirale u kontejnere koji bi se onda odbacili .. kao što je napravljeno na protuoklopnim. Vjerojatno bi se i taj mehanizam sa rukom za tempiranje izbacio i uvela komunikacija lanser upaljač kroz paljbeni krug. Pitanje je da li bi pila vodu i priča sa aerodinamičkim kočnicama , vjerojatno ne bi .. jer i tada je bilo ozbiljnih kritika na račun toga ..

Puno je tih Vjerojatno ... možda bi taktički nosioc rekao ok dečki ovo me zadovoljava za slijedećih 5- 10 godina , a dotle želim vođenu raketu koja na 100km pogađa šesnajterac , a ne nogometni stadion, ili bi imao obje varijante i još pride koju raketu dometa 300 km, ili bar seftversku mogućnost da se stavi.

Vidimo kolika se prašina digla oko toga da bi ovi moji dobili MLRS i to bi samo 4 komada od 16 imali tu mogućnost , a tada kad je MLRS uveden u naoružanje Orkan je bio u fazi probnih partija i tri kolja ispred

• 2Ovo se svidja korisnicima: MB120mm, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

^

Pa dovoljno je samo pogledati kako su Turci za potrebe probih lansiranja svojih raketa SAGE 230 i 260 sistema TOROS ugradili onu paletu ( moguce da je ono uradjeno u BNT krajem 90tih ) .Onda se vidi kakve su tu mogucnosti bile ugradnje nekog veceg kontejnera

FAP 3232 u BNT i Turskoj sa paletom na postolju lansera




Lanserna kutija sa 4 kontejnera za R-400/Ababeel-100 u Iraku (sajam NVO u Bagdadu 1989 ) za poredjenje



Dosta je tu bilo opcija sigurno jos tih 80tih ... Problem je kako rekose bio u kamionu, vise nego u raketama i lanserima/kontejnerima . FAP izgleda nije prosao ni za NORA 152/155mm( sasija onog prvog osmotockasa `2632` ) vec je trazen onaj KAMAZ ...

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kada se pominje TOROS mala digresija u vezi sa njim. Na neki način deli sličnu sudbinu sa Orkanom tj. možda i goru. Nikada nije ušao u operativnu upotrebu, zvanično je postojao jedan primerak a videli smo gde je lansirno vozilo na kraju završilo.
E, ima dosta stranica pa ne znam da li je postavljano no izvor dezinformacija, Vikipedija na engleskoj stranici o naoružanju Turske armije o TOROS-u iznosi sledeću tvrdnju:
Citat:TOROS is a reverse engineered Yugoslavian M-87 Orkan with Turkish designed missiles which have a maximum range of 110km. A single unit was produced in 1997 and underwent evaluation, however no contract followed since then

• 1Ovo se svidja korisniku: Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

^

Da, to je ovaj sajt

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Hm ,cak je naveden valjda kao kooperant SRJ (sudeci po zastavi u tabeli ) ???

Na sajtu bas za TOROS stoji ovo

Citat:It is developed through reverse engineering and plans is developed indigeneously by Turkish Defense Industry and all Us and russian rocket systems are an exact copy of this indigeous system.

a onda zanimljivo u odeljku za linkove/sajtove prvo stoji link sajta BNT

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Na jednom drugom sajtu nadjem 2 dobre i zanimljive fotke

Lanser sa paletom na FAP 3232



i jedna od turskih raketa koja po konusu tj onom cilindru za navijanje upaljaca neodoljivo podseca upravo na R-262 ( precnik cilindra je reklo bi se isti za UTE M-85B/87 )



Oni su meni se cini pored kamiona te 1997 dobili i koju raketu R-262 ??? Pogledajmo na desnoj slici na paleti lansera je izgleda onaj cilindricni kontejner od R-262 ... Sta su radili Turci ? Lansirali R-262 iz kontejnera ??? Oni su jos gori od onih surduklija .. ...sala mala ...


sa:

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Pa evo još dve sa sajta koji je Ray linkovao:


Očinstvo?




A može i bez vozila...

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

^

Posto smo i ranije komentarisali neke slike ,recimo tu sa raketom na `stolu` da prokomentarisemo tu donju sliku . Ustvari sigurno su se i R-262 tako probale na Prevlaci ranije nego su lansirane iz lansera prvog vozila prototipa JNA .Valjda je morao biti neki takav lanser /lanserni sklop u TOC na prevlaci iz kojeg su se lansirale rakete ,mozda jedna cevka ,nesto slicno onom lafetu od Flak na kojeg su stavljene one 4 sa krajiskog tada ( jan 1994 ) ...

I to je onda trebalo biti do 1985g kad se i pojavilo ono prvo lanserno prototipno vozilo ..

• 6Ovo se svidja korisnicima: Metanoja, ray ban11, mikrimaus, Gargantua, Vl veliki, voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

O Torosu smo već pisali , i bilo je fotki raketa na probnom stolu i balansirki, s tim da se nije moglo odrediti da li su to fotke rakete kalibra 260 ili 230 mm , tada nije bilo ove tablice , ili je je nisam primjetio , a ona nam daje puno podataka


Puna raketa ..........485 Kg
Prazna raketa .......280 Kg iz toga ispada količina kompozitnog raketnog goriva ..
Raketno gorivo ..... 205 Kg

Iz onog da je prazna teška 280 Kg , i da je bojeva glava teška 144 Kg dobijamo

Komora i mlaznica ..136 Kg
Bojeva glava ...........144Kg

4 rakete u kontejneru su teške 1940 Kg , a piše da je masa punog kontejnera 2441 kg , znači prazan kontejner je težak cca 500 Kg što podijeljeno na 4 rakete iznosi po jednoj solidnih 125 Kg.

Zašto to sve zbrajam i dijelim pa zbog toga što je kod Orkana težina cijevi lansera bila veće od težine rakete, i to je na kraju prčilo konstrukciju vozila , i zato su pravili vozilo 8x8 kojem je zbog štednje deviza i štednje prostora ugrađena neprimjerene transmisija .

Dva tako lagana kontejnera sa raketama su ispod 5 tona za i to lijepo ide na tro osovinca koji je i prikazan na crtežima u prospektu, i koji čak može biti u konfiguraciji 6x4. Tako da mi baš i nije jasna ta zavrzlama sa preradom FAP a 8x8 odnosno vozila za lanser Orkana u lanser za Toros i povratak tog lansera u BNT .

Jedini mi smisao ima varijanta da su Turci imali raketa R 262 i da su željeli sa originalnog lansera ispitati preciznost na cilju same rakete , za što im je bila dovoljna i jedna cijev od lansera i recimo sedam raketa R262 . Zatim su pod istim uvjetima mogli staviti jednu svoju cijev i sa tog lansera ispitati preciznost odnosno rasturanje svojih raketa.

Sve mi je to jako nategnuto jer od one sile elektronike , žiroskopa i servosustava , te kamere za korekciju na lanseru nisu imali ništa , odnosno za pojedinačno lansiranje im nije ni trebalo , mogli su preciznost R 262 snimiti i sa onog fiksnog obalnog lansera.

Na ovoj slici vidimo dvije rakete 230 i 260 mm obratite pažnju na lanser .. 4 ručice za nošenje , da je više od 100 kila bilo bi više ručica .. ima neka norma po kojoj ni vreća cementa nije teška 50 kg.






A vidim, prepoznajem žutu boju stakloplastike u lanseru , po svemu sudeći rakete nemaju rotaciju u cijevi , nema nikakvih kanala ni žljebova , nema ono čudo od elektrokemije koja je trebala za lanser Orkana , a ako nema rotacije i nema bustera usprkos velikom potisku kojeg daje motor nema ni preciznosti .

Kompozitna raketna goriva daju veliki dijapazon brzina izgaranja i veliki izbor oblika šupljine u gorivu ( zvijezde) moguće je da su turci sa tako velikom mlaznicom mogli nagurati i 15 tona potiska kod nižeg tlaka nego što je to imala R 262 i mogli su to sve završiti unutar 3-4 sekunde koliko trpi grafitna mlaznica i kad je AP i HTPB u pitanju, na slici vidim dosta veliki grafitni uložak , a kako nema onih malih mlaznica od bustera cijela zadnja površina rakete je slobodna i zato je mlaznica ko manje crkveno zvono , a to je znak dva put većeg potiska od onog na R 262 , ali opet dva put manjeg potiska od bustera na R- 262 ..

Sve u svemu rasturanje od 2 % je previše za bojevu glavu koja ima ubitačni radijus od cca 100m , možda bi pomogao neki blizinac , ili bi u perspektivi stavili neko vođenje ili kasetnu BG.

Gledajući fotke lansiranja uočavam visoke elevacije , i lansiranje u pravcu kabine FAP a što je ok, stvar je stabilnija.. manje se ljulja. Za razliku od Orkana koji je sanduk imao vrlo nisko i donje rakete su orale po lanseru u tom zadnjem položaju kod visokih elevacija ili spaljivale ceradu kod niskih elevacuija , pa se uvijek lansiralo s boka , što je nepovoljno radi stabilnosti lansera, koji stoji na malo razmaknutim nogama cca 2,5m širine.

Sve su te fotke stare i informacije su stare .. ja bih rekao da je to neki studentski rad .. doktorat ili tako nešto jer nema šanse da bi ameri dozvolili da nešto uđe u NATO , a da nije njihovo , čak nigdje nisam vidio fotku dva kontejnera za kalibar 260 mm iako na crtežima postoji , a za kalibar 230 koji odgovara MLRS u ima fotka dva kontejnera na FAP u i jedan kontejner na zemlji

Ima još puno toga , ali i ovo je već previše

• 2Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Gargantua
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Raketaš,pošto ste nam u tako temeljno i razumljivim jezikom za nas koji nismo inženjeri,objasnili koliko je u suštini komplikovan lanser Orkana,imate li možda neku računicu,koliko je odstupanje na krajnjem dometu sa ovim uprošćenim lansiranjem sa Luninog lansera?

• 6Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, voja64, Gargantua, gavrilon, Metanoja, Vl veliki
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Metanoja ::Raketaš,pošto ste nam u tako temeljno i razumljivim jezikom za nas koji nismo inženjeri,objasnili koliko je u suštini komplikovan lanser Orkana,imate li možda neku računicu,koliko je odstupanje na krajnjem dometu sa ovim uprošćenim lansiranjem sa Luninog lansera?

Nemam te podatke, to se ipak čuva kao povjerljiva informacija VS, ali na bazi onoga što znam sa ispitivanja R 262 kad je pucana jedna po jedna sa onog njemačkog lafeta , moguće je nakon ispaljivanja izvršiti korekturu , dovođenje libela na nulu i pravca po piketu na panorami i na taj način postići točnost veću od one koju ima automatizirani lanser Orkana , ali tada treba prije svakog lansiranja okretati one kurble i sačekati da se libele smire . Za takva gađanja treba i netko postaviti pikete i orijentirati lanser, a to sve traje 15-20 minuta minimum.

Kod Orkana se moglo sve obaviti unutar tri minute izaći iz šume lansirati i dići stabilizatore i begati natrag u šumu.

Te tri minute su presudne .. Orkan već bježi sa položaja , a prva raketa još nije pala na cilj , i protivnik jednostavno nema vremena . fizički ne može ragirati .. jer i njegova granata ili raketa do cilja leti dvije tri minute.

• 5Ovo se svidja korisnicima: ray ban11, Cranium, voja64, Gargantua, miodrag
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citam sve ovo i stvarno se divim. Iz svega ovog se da zakljuciti da je General sa Orkanom, uveo temeljne smjernice za konstrukcije svih buducih sistema koji imaju namjeru da nesto ucine i cak i prezive na bojisnici. Sama postavka da se orudje koristi u uslovima potpune elektronske i vazdusne nadmoci neprijatelja bi danas trebala vaziti za sve art-raketne sisteme malih i neutralnih zemalja. Automatska stabilizacija tj nivelisanje sistema uveliko povecava ubitacnu vatrenu moc samog orudja i trebala bi isto tako postati trend danasnjce. Tzv kocnice, iako u tom trenutku nezahvalno rjesene mehanickim karafekama, pokazale su da uticu na preciznost i ucinkovitost na cilju i samim tim bi se i danas trebale ugradjivati, mozda u nekom drugacijem elektronski kontrolisanom sistemu. Zatim autopunjac ili kako god da se zvao bi isto tako trebao biti sastavni dio svakog art raketnog sistema. Sta bi falilo da na lafetu topa postoji integrisana "ruka" koja donosi granatu umjesto silnih poluzilaca. Itd itd.....