Hidraulika je ČUDO ako se pravilno iskoristi a to pogotovo važi na sklopovima oruđa za ublažavanje posledica trzaja cevi da se manje ripa.
Samim tim ublažavanjem se valda eliminišu i dobrim delom vibracije kakve su ovde vidljive na gornjem snimku...
Na topčetu od 100 i još 30mm pride su taj sklop po meni pametno uklopili da se sa odvajanjem istog cev mogla u transportu povlačiti u nazad i tako se dobija kraće sredstvo u transportnom položaju što nimalo nije za podcenjivanje sa podužom cevkom kakvu su mu podarili..
Da se nakratko ubacim u diskusiju što se tiče trzaja, oscilacija i sličnih trica i kučina kojih ne bi smelo da bude kao kod mutant varijante, evo dela emisije Dozvolite radi poređenja sa ripanjem onog mutanta. Nadam se da sam dobro odredio vreme jer emisija je poduža.
P.S. iz nekog razloga se ne prikazuje direktno link u poruci iako sam koristio kućicu za ubacivanje YouTube linka.
Odličan prilog a i major Mišić je ovo sve lepo izdeklamovao samo me čudi koliko ovi glancaju projektil da ne opali od zagrevanja..
Šalu na stranu na snimku naš M46 nema tolike vibracije cevi kao onaj kinesko-rumunski bastard...
Baška što majoru nisu našli odelo po meri pa mu nestale šake u jakni...ili su mu jaknu pozajmili za snimanje.
Drug pukovnik ::Čini se da je tako. Fali ipak ovom topčetu ova šklopocija sa M-46.
Još kad bi nabacio sliku cijevi sa lajnerom i neki opis svega toga . ja imam na stolu neku teoriju kako radi taj amortizer i kako radi cijev sa lajnerom , ali te nema smisla davati na forum .
Baš sam danas pokušao naći nešto o toj cijevi, i tom lajneru. Dosta šturo i uopćeno, u stilu trošenje nareza i ekonomičnosti takvog rješenja.
Dok ne bude kvalitetnija slika, za početak ova mutna.
I ova jer je isto bitna za cijeli sklop.
Pogled na lajner iznutra. Davno je bilo kada sam zadnji put zavirivao u cevke, i ne znam dali mi se čini ili ovih nareza ima više nego kod drugih topova/haubica.
Sutra ću probati iskopati 'rukovodstvo službe', tamo bi trebalo biti nacrta.
Dopuna: 27 Sep 2016 8:06
Minijatura (nažalost nema kvalitetnije) prikaza rada amortizera.
Iskopao sam nešto o tom brodskom topu koji je bio osnova za tenkovski top 130 mm , a iz kojeg je kasnije izašao M46 . Bilo je tu svega i svačega , a najviše svađe između maršala Ustinova i konstrukcionih biroa , na kraju je ispalo da su sovjeti na brodovima imali topove bez lajnera i topove sa dva tipa lajnera , znači ukupno tri tipa municije i tri vrste tablica gađanja .
Kad se to sve preselilo u kopnenu vojsku onda su nastala trvenja između dupleksa 152 /130 i topa 130 mm iz motovilihilke .
M46 je izgleda prošao zbog toga što je imao veći domet tih 3 km i što je mogao lako u poljskim uvjetima zamijeniti lajner. Kako je životni vijek cijevi bio samo 150 granata to je bilo prioritetno mijenjati lajnere , iako su oni koštali kao normalna cijev za haubicu.
Dok to malo sve sredim i provjerim budem dao linkove i neke prijevode
Slika od jučer ''pogled na lajner iznutra'' uopće ne mora da bude lajner jer kako ovdje piše top može imati monoblok cijev ili ovu sa ''slobodnim umetkom''. Inače ako sam zapamtio brzinski listajući priručnik (oči mi ispale od kvalitete skena) 40 je nareza.
Vidim Rusi imaju dvije vrste naziva, ''lajner'' i ''slobodna cijev'' odnosno dva naziva za dva različita pristupa i konstrukcije. Na M-46 se koristi slobodna cijev!
Crtež je vrlo mutan (str.10), ali opet dovoljno jasan (za pojednostavljeni pristup temi naravno). Slobodna cijev je, baš kao što naziv kaže, cijevni umetak između ležišta i gasne kočnice i rekao bih da se u ležištu oslanja na neki šlic, a da ga sa prednje strane steže gasna kočnica isto tako sa nekim šlicom.
Izmjena na terenu, vjerovatno bez skidanja cijevi već samo gasne kočnice.
Svaka čast pukovniće , majori za ovakve stvari dobijaju vanredno unapređenje u čin pukovnika , a budući ti to već jesi , nema ti unapređenja jer nemaš političku podršku. ha ha
Slobodna cijev ili lajner ?????profesor Orlov u svojoj knjizi " Ustrojstvo i projektiranje cijevi art oruđa " Moskva 1976 , koristi oba pojma ravnopravno za istu stvar ... unutrašnju cijev koja slobodno stoji u vanjskoj cijevi koju naziva kožuh. zazor među cijevima je oko 0,1 mm i cijevi su namazane grafitnim prahom kako bi se lakše razdvojile. Slobodna cijev je na dva kraja ipak stegnuta kod zatvarača i kod gasne kočnice , a šlicevi joj ne daju da se zarotira unutar kožuha .
Ima jedna zanimljiva rečenica u tekstu gdje govori o istovjetnosti cijevi za m-46 i m-47 , kao sve je isto samo što je m-46 duži za pol metra , tako nekako. Zapravo bih rekao da su rusi u svojoj praktičnosti pošli od toga da proizvode topove u kalibru 130 mm sa monoblok cijevi , a kad se ti topovi u toku eksploatacije potroše onda tu cijev rašire na kalibar 152 i od toga rade opat top 130 mm sa lajnerom ili haubicu 152 mm. Što je na kraju jako velika ušteda u skupocijenom materijalu , ali velika petljanija sa logistikom u ratu.
U svjetlu ovoga treba pogledati , odnosno revidirati i stavove po pitanju Geralda Bulla i njegovog pretvaranja topa 130 mm u top ( haubicu ) kalibra 155, zapravo je to bio povratak u budućnost , odnosno već viđeni film. Zato je bilo moguće iz zatvarača topa 130 mm bez nekih velikih izmjena pucati čahuru 152/155 mm . To što je kasnije Paligorić nagurao tlakove i brzine pa mu lafet topa 130 mm nije bio dovoljno jak to je drugo pitanje.
Najvjerojatnije se na poligonu haubica m47 pokazala preteškom i preglomaznom , a D-20 dosta prihvatljivom , pa su rusi odustali od ta dva duplexa , kasnije se pokazalo da su oba duplexa saživjela zajedno samo u nekim drugim armijama .. vrlo zanimljiva priča .. budemo je još malo tabirili sad kad imamo ove detalje.
Što se tiče tih monoblok cijevi ili umetnutih lajnera prof Orlov u svojoj knjizi, koja je ujedno i zbirka jako dobrih zadataka ( riješenih zadataka ) daje paralelni proračun oruđa kalibra 100 mm klasična monoblok cijev koja je prošla autofretažu izdržava tlak od 3550 bara , a isto takva sa lajnerom izdržava tlak 2730 bara , što je daleko manje od cijevi koja je uprešana u vanjsku cijev biblok cijev .
