Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Ovo je sve interesantnije...satelitski snimci lokacije dana 14., 17., 19., 24. i 27.06











Vide se tragovi aktivnosti i ako je stvarno odatle pucano, mnogo je to blizo, tako da bi možda trebalo izbaciti Buk iz ove priče

• 1Ovo se svidja korisniku: FOX
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Iz videa se može odrediti pravac Promatrač-Lanser i to je ovaj pravac i dajem mu maksimalne dužine po tragovima u polju



Blisko na istom pravcu je raketa i upala, nekih 1800m po pravcu gledano od strane lansera.
Taj dio je lagan, znači maksimalno je 1800 metara u pitanju





Ovdje je problem, dubinski vid mi fali i ne mogu procijeniti visinu niti azimut gađanja. Liči mi da azimut ide preko kuće sa crvenim krovom i liči da je raketa u 4. sekundi od lansiranja došla do kuće te da je tu visina rakete nešto malo preko 200 metara.
Razmišljao sam o S-300, ali iako i ta raketa u 5 sekundi može zarovati na gotovo isto mjesto kao i Buk, nije S-300 u pitanju. Ne odgovaranju sekvence vrijeme-daljina, ta raketa u trećoj sekundi može biti za niske ciljeve postavljena tako da joj vektor brzine bude pod nekih 10 stupnjeva u odnosu na horizont, ali u te tri sekunde je po daljini prešla nekih 300-400 metara, u četvrtoj tek 850 metara, a kuća sa crvenim krovom je udaljena 1400 metara.
Nije S-300, jedino Buk to može biti i to lansiran pod malim kutem. Ovo je slika tog Buka sa puskom pod 20 i od treće sekunde istovremeno preopterećen sa 27G po dvije paralelne ravnine

• 3Ovo se svidja korisnicima: raketaš, FOX, stegonosa
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Himars M31 raketa



Startna masa: 300kg
Masa goriva: 115kg
Impuls: 255s
i58: 0,8 (1,1)
Theta: 60deg





Balistički let ->





Ovaj dio je lagan, ali za 70km ona mora imati kvazibalističku putanju, mora raditi uzgon. Bez Cy funkcije ne ide



Ipak su manje vrijednosti nego što sam ranije navodio, kad se ispravnije nacrta dobije se da su krila i kanari manja od očekivanog. Ovo je prikaz ukupnog Cy-na i rasparčano na pojedine elemente koji ga skupa daju jer to kasnije treba. Također treba reći da su kanari u X projekciji, a krila u + projekciji. Još dodatno da je Cy od kanara skupni (po alfi i po delti), otprilike 30% vrijednosti je alfni, a 70% deltni (otkon kanara)

Jedna od kombinacija da bi se dohvatilo 70km, treba nos dići 10 deg po izlazu iz tjemena i držati ga tako 70 sekundi





Balansirovka rakete ->





Na 10km visine i pri brzini 1,5M, raketa će biti na granici statičke stabilnosti pri alfi 10deg i delti 25deg. Nadam se da nisam po mom običaju negdje pogrešio, ako neko primjeti neku anomaliju slobodno neka vrisne

• 1Ovo se svidja korisniku: FOX
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniče da li možeš izbaciti koliki je volumen ili masa eksploziva u bojevoj glavi, nešto mi to sve loše radi , kopa beton ko malo bolja petarda , očekivao sam daleko više od jedne stokilašice.

Fragmentacija je očajna, lete plahte ko dlan velike, mislim da su se tu ameri malo pokakili sa kompozitnim eksplozivom na bazi Heksogena i HTPB a, lijepo je to zamišljeno napuniš kantu sa žitkom masom ko autokit i onda se nakon par sati to skruti i bude tvrdo ko kamen, nema prešanja , nema trovanja sa TNT , sve je na vrhunskom ekološkom nivou , ali slabo radi.

• 1Ovo se svidja korisniku: FOX
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Iz skičuljka je to nekih 15 litara, što sa 1,75 gustoćom daje 26 kila.
Internet piše da je eksploziv tip PBX-109 i da ga je 51 lbs iliti 23 kile.

Inače usporedbe radi, avio bomba stokilašica FAB-100 M54 ima 45 kila eksoloziva

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Verovatno kalkulišu da sve to nadoknađuju preciznošću a da ostalo u toj kalkulaciji i nije toliko bitno koliko bi ih koštalo petljanje sa svim, posebno sa njihovim cenama. Možda zbog otpornosti na nestručno rukovanje, ko zna. Uostalom, artiljerija im i jeste deveta rupa na svirali. Nego, kod one rakete dometa od 135km, u opisu rada rakete, sam stekao dojam da oni to pošalju u visinu što više mogu pa onda upravljaju gde će da padne? Ili mi se čini?

• 2Ovo se svidja korisnicima: HrcAk47, danijell
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Moguće je da tako rade , ali je to sve još na dugom štapu, Optimalna putanja odnosno režim rada bi bio vertikalni hitac , ne forsti neki veliki potisak ,bilo bi lijepo da raketa kroz guste slojeve atmofere ne ide brže od 200m/s , a onda kad prođe 5 km visine polako naginjati putanju i onda sa nekih 60 stupnjeva nagiba gurati do svemirskih visina , onda balistikom što dalje , a nakon toga sa dva tri ulaska u atmosferu i odbijanja od iste .

Sve to traži puno prostora puno volumena , a oni to nemaju, oni su u startu omanuli sa kalibrom , koji je premal , a ispao je premal zbog onog kockastog kontejnera i želje da bude 12 raketa u lanseru, i da lanser odnosno vozilo bude u gabaritu dvije konjske guzice. Ta greška se sad vidi u neefikasnosti bojeve glave.

To sa dvije konjske guzice nije šala , od toga je sve počelo od rimskih bornih kola i gabarita dvije konjske guzice

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

1999

Trajectory Simulation Model for a Side- Thruster Guided MLRS-Type Vehicle

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Par sličica iz rabote zadnjih dana, R-27ER i ET

Kad se uzme samo jedan model može ga se malo detaljnije razraditi po svim podračunima pa nema potrebe za “ukalupljivanje” u nekakvu univerzalnost





Excel sa samo jednim unosom, visina, za prikaz kako se koeficijent tangencijalnog otpora mjenja sa visinom, taj vražji Reynolds čuda pravi

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

Onda sam im računao uzgonske koeficijente, komotno se može uzeti isto za ER i za ET









Pa sam je stavio po X-u u balansirovku, moment na strani repa je mnogostruko jači kod ove rakete, to se ne da prekobaciti preko nosa, a sve da vidim koji su to napadni kutevi i gdje se nalaze vrijednosti raspoloživog preopterećenja





Teži ka 30 kod ovog modela. Dodatno sam išao preko šarnirnog moment za limitiranje maksimala napadnog kuta. Inače sam u jednom od prethodnih računa po ovom pitanju, nekih par stranica ovdje unazad, imao omašku, ne znam zašto sam tu uveo referentnu površinu rakete u račun kad se radi o podračunu jednog čisto izoliranog krila.

I po ovome izvukao koji bi to bili maksimalni kutevi dizanja nosa rakete da mehanizam krila podržava



I želio sam nekako vidjeti broj 42, međutim 30-32 isplivava

• 1Ovo se svidja korisniku: nemkea71
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Zadnjih dana nešto oko AIM-54 računam, svašta nešta, između ostalog i pokušao odgonetnuti dokle ide ekspanzija plinova kod te i sličnih po kalibru i namjeni raketa, odnosno za koje visine je ta raketa optimizirana. Da li je podatak o potisku koji cirkulira po internetu na 0 m N.V. ili za tamo negdje gore.
To je ona priča o vrijednostima sile potiska ovisno o visini, kao što je ovdje za R-3 fino slikovito pokazano



Ovdje smo spominjali NRZ i taj problem kod njih, odnosno kako se ponašaju pri korištenju sa zemlje. Napravio sam jedan slučaj na primjeru S-5M, nije to tako strašno, male su razlike sila po visini. Istina kod nje i kod njene male mlaznice.