Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

• 1Ovo se svidja korisniku: 187
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Miskohd ::nisam zapamtio gde se vodila polemika o stancanju artiljerijske municije za ukrajinu tako da cu da ostavim ovde twitter.com/dana916/status/1626978099614064643

di si ti s artiljerijom zaluto bogtemazo???

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ma mi smo zalutali sa malim raketicama

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Male rakete isto ko i velike rakete, sasvim su na mjestu ovdje. Jedino što se kod njih hrvamo sa nekakvim brzinama koje su mnogo manje i tu na tim brzinama su neke drugačije zakonitosti. Bilo je nekakvih greškica u onim kobasicama, prebacio sam račun u Excel pa je sad valjda sve ispravno.
Usput jedna ludost od jučer...računam nešta na kalkulator aplikaciji na mobitelu i nešto mi ne valja, probam na drugom, rezultat drugačiji. Čvak vamo čvak tamo i otkrijem da sin/cos/tan izbacuje skroz budalaste rezultate. Pas mu mater i aplikacijama, skinem drugi neki, dobar je. Obrišem ovo govno koje je radilo uredno godinama, ponovo ga iz AppStora dignem i sad radi kako treba. Ubit će nas ta struja i roboti.



Ovako to nekako izgleda za to područje malih brzina, jedino dijagram od Demoga pokazuje takvu funkciju, ostali se nisu sa tim područjem zamarali jer im nije ni bila interesantna, pa sa samo potegli liniju konstantnog Cx-a u tom području. Znači trenje i samo trenje. Prekinuo sam na 0,3M, možda nisam trebao, ali preko toga počinju pizdarije sa ovim mojim modelom. Trenje na krilima nakon toga znatno poraste i sa 0,2 Cx očas ode na 0,3

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Prije par godina sam imao jedan mali programcic koji je licio na neku simulaciju / igricu gadjanja artiljerijom u prvom licu ,.Nakon unosenja parametara ili rucno misem okretanje tockica i td na haubici pa nakon agonja si mogao vidjeti na animaciji da li si pogodio imaginarni cilj i da vrsis korekciju .....U pitanju je 2D ,nista sofisticirano i svega par desetina Mb velicine je .
Postojala je i on line verzija ali nikako da nadjem to jer ne znam ime ....Bio bih zhvalan ako neko zna o cemu procam da mi to proslijedi.
Ovdje na forumu sam ga bio i nasao ali na kojoj temi nemam pojma
Hvala i izvinite na smetnji momci.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Drug pukovnik ::Male rakete isto ko i velike rakete, sasvim su na mjestu ovdje. Jedino što se kod njih hrvamo sa nekakvim brzinama koje su mnogo manje i tu na tim brzinama su neke drugačije zakonitosti. Bilo je nekakvih greškica u onim kobasicama, prebacio sam račun u Excel pa je sad valjda sve ispravno.
Usput jedna ludost od jučer...računam nešta na kalkulator aplikaciji na mobitelu i nešto mi ne valja, probam na drugom, rezultat drugačiji. Čvak vamo čvak tamo i otkrijem da sin/cos/tan izbacuje skroz budalaste rezultate. Pas mu mater i aplikacijama, skinem drugi neki, dobar je. Obrišem ovo govno koje je radilo uredno godinama, ponovo ga iz AppStora dignem i sad radi kako treba. Ubit će nas ta struja i roboti.



Ovako to nekako izgleda za to područje malih brzina, jedino dijagram od Demoga pokazuje takvu funkciju, ostali se nisu sa tim područjem zamarali jer im nije ni bila interesantna, pa sa samo potegli liniju konstantnog Cx-a u tom području. Znači trenje i samo trenje. Prekinuo sam na 0,3M, možda nisam trebao, ali preko toga počinju pizdarije sa ovim mojim modelom. Trenje na krilima nakon toga znatno poraste i sa 0,2 Cx očas ode na 0,3

kod konstrukcije samoletećih modela, tek sam tada uočio tu aerodinamiku malih brzina koja se ponaša suludo. preko knjiga nisam nikad naučio ništa, ili sam imao krive knjige ili je to hrpa smeća. vjerojatno i je u većini.
laminarno i turbulentno sam doživio kao razliku u tome kad gliser "ore" po moru sa dva i pol na sat ili kad piči max moguće. prvi slučaj je laminaran drugi je turbulentan. tako sam to shvatio.
ili možda nisam? nemam pojma više šta bi mislio

ima jedna zanimljiva stvar. bio s kolegom na terenu. lansira raketoplan, a ovaj e baš bi na desno skretao. veli kolega ajd zalijepit ćemo konac malo iza napadne na lijevo krilo pa će ga to kočit. malo morgen, ovaj skreće još više desno. nakon toga sam se malo počeo bavit turbulatorima a samim tim i finoćom obrade površine. neki zaključak mi došao da za te male brzine bolje imat grubi finiš nego ispoliranu površinu. ne bi dao ruku u vatru da sam u pravu, al tako mi se nekako čini. neš bi se tu dalo na komp skontat (možda) al pravo stanje dalo bi desetak modela isprobanih na livadi. kad dođem do konačnog sloma živaca možda i napravim 10 modela, identičnih, pa to isprobam. do tad je možda bolje pit normabele redovito

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 20 Feb 2023 13:17



Ne bi imalo smisla da grublja površina rezultira manjim koeficijentom otpora. U području kombiniranog pograničnog nastrujavanja (laminarno i turbulentno) koje je zapravo kod ovih raketica i brzina gotovo uvijek slučaj na trupu, bitna je koordinata prelaza iz laminarnog u turbulentno, to je ova koordinata xt, (0,5 recimo je na pola dužine letećeg aparata). A koordinata je direktno u funkciji stanja površine i finija površina pomiče koordinatu dalje od nosa, time i zonu pod utjecajem turbulentnog nastrujavanja.
Barem ja to tako doživljavam, ne tvrdim da sam u pravu, ali tako mi se čini

Dopuna: 20 Feb 2023 13:24

Recimo primjer situacije Reynolds broja 2 000 000. Ako je koordinata xt=0 znači odmah na ulazu kreće turbulentno područje i 2Cf je po računu za turbulentno 0,00788. Ako je xt pak 1 što znači nastrujavanje po cijeloj dužini nije otišlo u turbulenciju, onda je 2Cf po računu za laminarno i iznosi 0,00188

Dopuna: 20 Feb 2023 14:21

A primjer je uvijek najbolji...



Znači nešto dugačkog nosa da eliminiram kriteriji Ln/Lkor (jer nos je često taj koji ''lomi'' struju) već da se uđe u područje u kojem je koordinata prelaza ovisna o stanju površine



Finija površina -> udaljenija koordinata i prema tome i manji koeficijent otpora trenja



Dopuna: 20 Feb 2023 14:34

I slikom to o čemu traveljam...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

kažeš: Ne bi imalo smisla da grublja površina rezultira manjim koeficijentom otpora.

logično, to je tako. međutim, šta ćemo s turbulatorima koje modelari koriste da pobjegnu od laminarnog ko od đavla? pretpostavljam da istu tu "funkciju" odradi gruba obrada površine. naravno pričam o Re brojevima do 25000, to je područje gdje se dešavaju svakojaka čudesa i naopake logike. išao sam toliko duboko u to da sam proučavao aerodinamiku krila insekata (Re 100). imaš ono krilo od nekog vilinog konjica il tak nešto koje je u cik cak pod oštrim kutevima. veoma zanimljivo.

druga stvar: Andree koji je od Drellinog programa napravio XFLR5, ima fotki po netu, u aerotunelu su ispitivali krilo, savršeno glatko. banana. onda su dodali turbulatore, one cikcak odma do napadne ivice s gornje strane. stoput bolje

treća stvar: primjer savršeno istotako glatkog krila jedrilice, pričao frend. veli leti ko kilava baba. nakon par spuštanja u granje i šiblje skrzale se napadne ivice krila, što se više shrndalo, jedrilica bolje letjela.

ja iz toga, a i iz svoje prakse donosim zaključak da fina površina kod određenih malih Re znači katastrofu, a šlampavost je dobrodošla. možda zvuči suludo al evo, primjeri pokazuju svoje.

ja ću se stvarno ozbiljno uhvatit bar onih etalona raketa koje su već nacrtane, pa mjerit silu otpora u laminarnom, turbulentnom, i laminar+turbulent zajedno, da vidim koje su realne sile otpora. Cx je malo apstraktan i mislim da ne vrijedi za sve raspone brzina. ne tvrdim, samo sumnjam

nakon toga uzet ću najbolji model i mijenjat finoću površine, praktički trenje. da li će to vrijediti za raketu koja leti 60-80 m/s ne znam, vjerojatno bi isto trebalo napravit s krilom koje leti 4,5 m/s. puno dosadnog posla. a tek napraviti modele i ispitat ih na terenu....užas.

Raketaš je spominjao HARS, oni spizde 100 soma eura godišnje na totalne bezidejne idiotizme. i tako već 50 godina. kad bih imao 5-6 klinaca koji bi "serijski" izradili par modela moglo bi se nešto na livadi i isprobat. ovako, da sve radim sam (o bože) ...



Btw pukovnik, spominješ Re 2 miliona. to nije problem, tu se stvari znaju. ja pričam o Re do 25000, tu letiš kroz močvaru a ne kroz zrak


kod ovog grafikona došao si do 0.05 M. to je cca 17 metara u sekundi. čak i to je puno a vidiš šta se s Cx dešava. ja s raketoplanom letim na 4,5 m/s. zanimljivo je ovo područje još manjih brzina.



ovu sliku ako možeš prevedi s ruskog:

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Re broj do 25000 !!!??? Kako je tako šta moguće sa tim raketama?
Koja je to površina na raketi, i brzina da Re bude tako mali?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

kod raketa ne, pričam općenito ili konkretno o raketoplanu koji kad motor odradi leti ko jedrilica brzinom od 4,5 m/s

tu su neka ispitivanja, naravno profil je sulud zbog konstrukcijskih razloga, raspon krila 800 mm, masa cijelog raketoplana 25 grama. Cl/Cd 14

profil



i 3 animacije opstrujavanja:


mycity.rs/must-login.png


mycity.rs/must-login.png



mycity.rs/must-login.png

i iz zezancije opstrujavanje na 3,4 M





inače, na livadi leti ko da je netko nacrtao na kompu, savršeno
nova verzija imat će "noseću" površinu iznad "trokuta" na napadnoj,

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

i da, dva primjera koje uvijek zaboravim:
1. zašto golf loptica ima rupice
2. zašto je tenis loptica dlakava