Vanjskobalistički proračun (program) leta rakete

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

To su već finese, moguće da se ''precrta'' stanje originalnog Buka i da se u trenutku izlaska u mirni čisti konstantni marševski potisak dobije traženi oblik goriva koje je ostalo kako bi se osiguralo ispravno kraćenje. Moguće da je da se izbjegne nekakvo zarezno djelovanje, možda je i do tehnologije slaganja tih slojeva, svašta može biti

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Iz nekog nepreglednog ćumeza informacija, djelića rada koji se bavi pitanjem utjecaja rotacije na proces gorenja, uspije se nekako povaditi podataka da se dimenzionira ono što bi po svemu trebalo bili 9M521, Grad povećanog dometa ili Tornado G



Internet obično daje podatak da je masa 66kg, ali po ovome je to 3 kile manje i goriva je izgleda 25,6kg. Sa realnih 240s i procjenom da ova zvijezda gori 2,7 sekunde to upada na 40km

• 1Ovo se svidja korisniku: Drug pukovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Drug Polkovnik,
javljam se dobrovoljno na raport.
Izvinjavam se što je toliko vremena prošlo ali vjerujem da sa Raketašem imaš komunikaciju i da te obavijestio o stanju u mojoj "četi", koja je lagano katastrofalna. Detaljnije ako treba može na PP.

Nakon intermezza obično idu reklame, a nakon reklama crtić.

Pa da opalimo reklamu;
Po tvom nacrtu, za 0,35 Maha, ili po seljački 100 metara u sekundi opstrujavanja su ovakva:



Mreža (i pretjerano precizna, a nabrijat ću ju i duplo iz čistog preseravanja):



Dakle, ovo je samo reklama, Pošto 2 godine nisam radio CFD analize nekog vraga sam zaboravio i jedan krivi klik me jebe već 2 tjedna. Mislim da sam ga sinoć provalio, pa će uskoro animacija opstrujavanja, sa statičnom i dinamičnom mrežom, i još gomila podataka, turbulacije u atmosferi po želji, temperatura zraka, finoća obrade površine itd itd itd...sve po želji
Kao i animacija opstrujavanja koju sam vidio na monitoru al zaborav je jaka sila pa odatle i patnja da se to odradi, tj. nisam se mogao sjetit kako da od toga napravim filmić od 10 sec

Onaj tvoj crtež da turbulencija nastaje na pola duljine glave....evo ja dajem ruku u vatru da ne nastaje, samo na dupetu projektila. Ne radim u nekom programu za djecu nego u ozbiljnom programu, btw ako si čuo Catia se gasi, neće bit novih verzija, već neke stvari vezane za Catiu prebacuju u program u kojem radim (FANTASTIKO !), uglavnom se tiče stvari o komunikaciji oko fajlova.

Matematika koja računa CFD može se naći na netu i ljudi su se potrudili da to usklade sa podacima iz aerotunela. Naravno, Raketaš je skepičan oko toga, ali nije skepeptičan kad ja na dogovorenu kavu stignem uvijek prije njega, pa se uvijek čudi ko pura dreku.

Izvinjavam se na mom zajebantskom tonu, al eto, takav sam i sigurno se u ovim godinama ne mislim mijenjat.

Obećano odradim, zbog privatnih situacija nekad potraje, ali guramo.



p.s. nisam čitao šta ste pisali, pa ću to malo ovih dana pregledat da ne ispadnem nepristojan.

još jednom izvinjavam se na tako dugačkoj pauzi. pozdrav svima


p.p.s. sve u svemu, imali smo intermezzo, pa reklamu, a uskoro će i crtić. nadam se da nakon crtića neće svi otić na spavanje i zaspat ko Trnoružica. (uvijek sam se pitao na kakav se to trn nabola da je zaćorila, da nije možda u venu neš nabola....a onda moš se slikat)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Svaka čast Zlikowsky, i pričekat ćemo crtić pa onda porazgovarati. Ali da crtić pokaže šta je bio input i šta je output. Turbulencija na dnu je naravno tu i oko toga nema dileme. Međutim trebat ćemo razjasniti opstrujavanje oko tijela, možda jednostavno imamo terminološki problem, jer ako u išta vjerujem to je ruska literatura o balistici...a ona kaže da se točka prelaza iz laminarnog u turbulentno opstrujavanje oko tijela može nalaziti svuda, ili po kriteriju odnos dužine nosa prema dužini letećeg tijela ili iz uvjeta stanja površine

U međuvremenu, crtić o R-37 je sklepan i realno mi izgleda sve ovo









[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

nije Intermezzo, nagradna igra je. Koje su rakete u spotu?

Prva nagrada: kila janjetine na livadi, friško izokretano i pečeno plus dva ladna pivca
Druga nagrada: ćevapi preko Walt-a i sok od GMO naranđe u tetrapaku
Treća nagrada: burek sa sirom (hladan, podgrijan u mikrovalnoj) + jogurt kojem je istekao rok trajanja

[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

a bez brige, imat ćemo i Ples sa zvijezdama

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovnik:
kažeš:
..a ona kaže da se točka prelaza iz laminarnog u turbulentno opstrujavanje oko tijela može nalaziti svuda, ili po kriteriju odnos dužine nosa prema dužini letećeg tijela ili iz uvjeta stanja površine

duljina glave u odnosu na promjer bi po nekoj logici mogla i bit neka varijabla sa smislom. također i obrada površine može imat svoje, slažem se.

ali se u globalu uopće ne slažem s ičim od toga. kao prvo, na vrhu glave imaš ili žilet špicu, a što ne znam da li igdje imaš (ima kod ovog Nike Oriona di su švabi ispitivali....Shefex ili tak nešto), uglavnom imaš neki mali radijus, a kao treće imaš situaciju kao kod Nike Smoke. aj recimo da su to tri realne situacije manje više, mada nisu al ajd. tu sve počinje, sva daljnja turbulencija ovisi o tome.

ja kad sam ispitivao profil za raketoplan držao sam se Schmitza koji kaže: za male Re brojeve a osobito za kritične oko 20-30 hiljada Re obavezno špičasti profil. i to sam isprobao i na kompu a i u reali. napadna zašiljena ko žilet, šljaka super. za cca 5 m/s. apsolutno nikakav vrtlog u konusnom dijelu napadnog ruba. (pogledati filmiće par strana unazad)

mi imamo situaciju za 100 m/s sa zašiljenom glavom da boli glava. ni tu nema ničeg. kao što sam obećao, stavit ću animaciju od 10 sec (to je i više nego dovoljno jer se uzorak turbulencije ponavlja - moguće kod ponovne analize bi krenuo drugim smjerom ali bi ga opet ponavljao), nisam kao što rekoh snimio animaciju turbulencija, ali gledajući na monitoru, nikakvih turbulencija ne javlja po čitavom oživalu. upravo zbog toga i postoji ona mreža kvadratića, i zato je nju dobro nabrijat na sićušne ćelijice i postavit mrežu kao dinamičku, što znači da kad program osjeti neka "mrduckanja" fluida koji opstrujava, on tu automatski usitnjava mrežu. no po mojim iskustvima (prvo se pukne mreža onako, ajd, tek tako, ne baš skroz bezveze ali solidno, recimo), uglavnom na fino zaobljenim ili ravnim područjima ništa se ne događa. na starom kompu nisam imao mogućnost da se preseravam sa finoćom mreže, zato i ima gomila setupa u programu koji danas na jakim kompovima ne služe ničemu. lakše je uzet super finu mrežu posvuda pa ne moraš setup radit 3 sata kad ti i sa superfinom mrežom izračuna za pol sata max.

e da, pokušat ću pukovnikov projektil "puknut" na 5 m/s, a onda na 100 m/s, pa da vidimo razliku di se javljaju turbulencije

sa superfinom mrežom, on bi osjetio da mu se na nekom dijelu glave nešto dešava, što ćemo isprobat, ali kažem, tu kad bi nešto krenulo u turbulenciju mreža bi poludila, a to se nije desilo. također jako fino izračunava tlakove, to baš lijepo prikazuje i to su konstantni prijelazi boja i nema nikakvih skokova.

sve to ću snimit kao animacije pa ćemo pregledat. uzet ću extremno velike rezolucije, tipa da će 1 pixel bit 0,1 milimetar u reali

finoća obrade, turbulencije u atmosferi, vlaga, temperatura zraka itd itd...plus još brdo parametara mogu se uzet u obzir. mogu se gledat samo turbulentna ili samo laminarna područja. sve to mogu isprobat al to je onda posao od mjesec dana. ajd odradit ćemo, al molim za strpljenje i suradnju. za početak postavit ću screenshotove svega što se može računat pa da dogovorimo, a ne da ispadne da ja lupetam svoje na osnovu ničeg.
Dobra stvar je što Raketaš više ne vjeruje ni ruskim knjigama, bar oko ovog željeza koje svakodnevno raznosimo.

nego me brine Ples sa zvijezdama. ko će s kim plesat?
Raketaš bi recimo mogao plesat s Majom Šuput, plavuša je, napumpaćemo joj malo dvokomponentnog purpena u grudnjak, to će bit okej da dobijemo cice petice.
Pukovnik, ti valjda imaš neku konobaricu iz lokalne birtije ili se snađi na neki drugi način po svom ukusu.
Ja s plesom veze nemam, pa ne znam, možda bi mogao pitat čistačicu koja čisti haustore tu kod nas u zgradi

aj budite mi zdravi i veseli

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

Napisano: 24 Mar 2023 10:36

Trebat će nam pomoć Raketaša ako naleti i ako ima uz sebe literature, mislim da bi nešto od profesora Jankovića pomoglo. Ja ću tek navečer moći zaviriti u biblioteku, da provjerim šta kaže treći izvor.

Naime imam situaciju da bitnu jednadžbu za ovo naše dovitlavanje imam u dva oblika ...



Ovaj broj ''n'' kako smo vidjeli je jedan od koji određuje kriteriji točke prelaza iz laminarnog u turbulentno opstrujavanje. Imao sam i ranije nekih nedoumica sa formulom koju sam koristio zato što u nekim korelacijama unosa dobijem error, da skratim objašnjenje.
E zato ova druga jednadžba to svakako rješava i mislim da je ona ispravna. Pogledat ću večeras ako uspijem negdje naći.

Na ovom našem primjeru, taj špicoliki leteći komad sa brzinom 0,35M i sa stanjem površine 1,6 mkm po prvoj jednadžbi baca točku prelaza na 250mm (xt=0,5) ,a po drugoj na 390mm (xt=0,778).
Sa površinom 10 mkm bude 70mm (xt=0,14) i 285mm (xt=0,57) ... hoće reći uvijek bude turbulentnog sloja samo sa drugim koordinatama prelaza

Dopuna: 24 Mar 2023 14:25

Sa još jednom metodom, preko dijagrama, sad mnogo više vuče na to da je prva jednadžba ispravna, a i objašnjava zašto izlazi error u određenim korelacijama unosa u prvu jednadžbu

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

pogledaj:
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
moraš imat brutalno extreman kut da bi strujnica pošizila. ti imaš glavu extremne duljine. tu se ništa ne dešava

dok god je kut "pozitivan" strujnica možda malo drlja, zericu, al ne tako kako je prikazano na onom tvom crtežu. čak i boattail do 7 stupnjeva trpi "ravnu" struju zraka

pogotovo na 100 m/s

tek na oko 30 stupnjeva strujnica lagano šizi. a naš slučaj je ono...kilometrima od toga. na pola onakve glave nema šanse da se odjednom dešavaju turbulencije

raketaš je isto skeptičan oko softvera. Softveri nisu rađeni kako se nekom digo nego su sigurno i predobro analizirali ovakve snimke iz tunela. evo preko vikenda ću pogledat pa stavim pdf-ove gdje ukratko objašnjavaju kako softver radi i na bazi kojih dijagrama je provjeravan. soft odvrti pola miliona iteriranih formula, borit se protiv toga s formulom i digitronom je ko kindžala gađat praćkom.

Mark Drella je radio u aerotunelu, napisao je soft boli glava. Andree je to pretvorio u user friendly soft. odličan je, ne rzumijem tu skepsu oko današnjih softvera pošto su bazirani na realnim ispitivanjima iz tunela

Sondažna Astrobee D (sko se nisam zeznuo) ima najdulji ožival za koji znam. iz kog razloga ne znam. Extreman primjer je Nike Smoke sa konusnom glavetinom duljine boli glava. sad mi je lampica proradila. Nike Smoke je korišten za ispitivanja strujanja zraka u visinama gdje je ispuštao titan tetraklorid. očito tako dugačka glava jer ne stvara turbulencije, samo razmišljam na glas, al ima tu logike

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

OK, ajmo vako. Skica je bila karikirani prikaz da pokažem da tu u toj zoni nastaju promjene. Promjena je prelaz iz laminarnog u turbulentno opstrujavanje, a turbulencija ne mora značiti smak svijeta i vrtlog biblijskih razmjera.



Ovo je iz tvojeg filmića, nije trup rakete ili aviona već je krilo, nema veze, ista je priča. Na ovoj slici je prikazano opstrujavanje zraka i to kombinirano, laminarno i turbulentno.



Prvo o osnovnoj geometriji krila, aeroprofil krila “b”, maksimalna debljina profila “c” i maksimalni progib srednje linije “f”. U ovom tvom profilu krila je “f” recimo nula+ ili u zoni maksimalne debljine

I uzmemo da je aeroprofil 500mm kao ono “zrno” i da je stanje površine 1,6 mkm da bude lakše.
Prvo račun Reynolds broja -> a*M*b/v=340,28*0,35*0,5/0,000014607=4 076 744 i već sami ovaj broj kaže da je u pitanju smješano opstrujavanje, jer tek ispod 485 000 je puno laminarno u pitanju.

Isto kao kod trupa tako i kod krila se mora izračunati koordinata prelaza.

Ovo je uvjet kod trupa ->



A ovo je kod krila ->



Prva vrijednost je 0,5024 ili točka prelaza na pola dužine aeroprofila.
Neka je maksimalna debljina profila na prvoj trećini aeroprofila (Xc=166mm ili Xc’=0,33) dok je kako rekoh f blizo nula pa je Xf blizo Xc
Pa je onda druga vrijednost uvjeta za položaj koordinate 0,33, treća ~0,33.

Znači uzima se minimalna vrijednost od (0,5024 ; 0,33 ; ~0,33) i to je točka prelaza laminarnog u turbulentno opstrujavanje. Ovdje je to zona najveće debljine profila, a to se i vidi iz onih silnica.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi video sliku:

nebi se štel mešati u to vaše odvajanje strujnica , ja sam zaglavio na strujanju gline kroz " mlaznicu " i prelaska iz laminarnog u turbulentno strujanje.


Kod prodiranja( zabijanja) ovakvog pribora u tlo mogu se primijeniti sve postavke iz strujanja fluida

Slabe mi bojice za rođendan poklonio Zlikowski pa moram stavit legendu što je što. crveno bi trebao biti pribor za zabijanje , ljubičasto bi trebao biti grunt , glina , a žuto linija povijanja struje gline , kut beta je cca 87 stupnjeva -