Vučna vs. samohodna artiljerija

22

Vučna vs. samohodna artiljerija

offline
  • Pridružio: 09 Jan 2006
  • Poruke: 1519
  • Gde živiš: Beograd

Mislio na lafetno rešenje. Čista zamena T 12 za Sprut ako nam pomenuti T 12 izlaze zbog zastarelosti a pominnje se potreba za nečim takvim. Sad, pitanje je koliko bi Sprut sa skraćenom cevkom bio efikasan, ne mora potkalibarna priča, već da upotrebi ostatak arsenala granata. Koliko bi tim skraćenjem cevi izgubio na performansama?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6593

Izgubio bi na brzini i preciznosti, ali tu se ionako koriste manje daljine. Ali opet je barutna komora dizajnirana za drugo orudje, zatvarac bi bio prejak (i pretezak), cev predebela i generalno top bi bio tezak. I bilo bi dosta vatre na ustima cevi, i to zbog toga sto veci deo baruta ne bi imao vremena da sagori. Nije resenje uzeti protiv-tenkovski top i iseci ga. Trebalo bi ceo top dizajnirati od 0. To valjda nije tolika mudrost?



offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

Postoji formula za težiinu PT oruđa u funkciji kalibra malo zastarala istina ali generalno dobra, tu se vidi kako težina brzo raste.
To je i bio jedan od razloga za psotepeni prestanak projektovanaja PT topova, a pogotovu što su vođene rakete u tim godinama polakao postajale dominantne.
Ali njihov nestanak je napravio brešu u sistemu vatre za opšte tučenje, pogotovu što su usled intezivnog razvoja snažnijih art. sistema za posredno gađanje, ekspanzije minobacača nestali mali lafetni sistemi. Štaviše, razvoj ručnih bacača sa jedne i u jednom trenutku skok oklopne zaštite na tenkovima sa druge strane su potisli i bestrzajne topove.

A sve su to bili modeli bojišta velikog svetskog rata ili asimetričnih intevencija velikih protiv malih.
Ratovi malog inteziteta (takozvanog malog inteziteta) su međutim surovo kaznili te tendencije.
Istina se masovnija pojava termobrika pa čak i razornih projetila kod PT raketa je jednim delom smanjila *procep* ali nikako u zadovoljavajućoj meri, posebno malim korisnicima.

Vođene mine, tipa Granj, i Kitolovi takođe smanjuju tu brešu ali opaska za male korisnike i dalje važi, jer pitanje je da li mogu ta sredstva da priušte i koliko njih. Zapravo to isto važi i za PT rakete sa tom specijalnom namenom.

Kada vam dugi *mali prlajvi rat* pojede mirnodopsku strukturu (a često je pitanje koliko je ona kavlitetna...), brzo ostanete bez kvalitetnog posrednog gađanja, pogotovu kod relativno savremene ili bar upotrebljive artiljerije kao što su laguška, Gvozdike ili Nora ili Puha i onda ih viđate sada po Siriji kako tuku neposredno. Tamo se na tom zadatku viđa i M-38 122 mm.

A to što oni tu tuku bi daleko lakše i po ceni i po borbenim radnjama tukli poljski, prateći topovi ili haubice.
Nona je nekako najbliže tom opisu, ali bi tek jedna prava laka 155 mm bila pravo rešenje.

Nije obavezno da bude trokraki lafet mada je on univerzalno gledano najpogodniji. U nekim delovima Afgana sa strašno kamentim zemljištem i neprekidnim pobrđima (grebenima) SSSR je ubacio upravo tu M-38 jer dvokraki lafeti na takvom zemljištu su lakši za rad. Ima rešenja i sa jednokrakim lafetima ali je to verovatno i teorijski i praktično preterivanje ( u jurenju smanjenja težine istina).

Krivolinijsko trzanje, lansirni sitemi, jaka gasna kočnica, sasvim dovoljno pružaju za projektovnaje takvog oruđa a da se težina učini prihvatljivom, pogotovu sa novim materijalima i obzirom na male balističke zahteve ovakvih oruđa.

U tim uslovima čak i običan dvogled-laserski daljinomer postaje vrlo vredna naprava, malo osmatranje, i mali predproračun, pred zauzimaje VP daju mogućnost da prva granta padne vrlo blizu cilja u poluposrednom maniru vatre i da onda nišandžija lako dotuče sa nekolko brzih tačno po njemu, pa bežanija na zadnji greben ili uvlačenje nazad u neki ukop sa rampom.

offline
  • 13892 
  • Super građanin
  • Pridružio: 15 Jun 2009
  • Poruke: 1453

A sta mislite o upotrebi neceg ovakvog za dejstvo po ciljevima na zemlji.

http://www.youtube.com/watch?v=WYknFd4udus

offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

Тренутно причамо о пратећој артиљерији што КС-19 свакако није ни близу обзиром на његову енергију, основну намену, величину, тежину а у овој насавременијој иранској изведби никако по цени.

Ово је ПА топ с највећим плафоном и дометом на целом свету.

У крајњој мери паратећа артиљерија треба да има већи калибар ради тежих граната.

offline
  • Pridružio: 14 Avg 2011
  • Poruke: 6593

Ja sam generalno mislio na nesto tipa:

http://en.wikipedia.org/wiki/15_cm_sIG_33

ili za samohodku

http://en.wikipedia.org/wiki/Hetzer

mada bih njemu stavio top tipa 15 cm sIG 33. A moze da se napravi i nekakva tockaska varijanta (cisto zbog manje cene).

offline
  • Pridružio: 18 Feb 2013
  • Poruke: 6178

Chief@
Spusti se na zemlju.Imamo laguske,plamen-s,i M63,i vucene MB...pa kombinuj.

offline
  • Loes 
  • Super građanin
  • Pridružio: 25 Jun 2013
  • Poruke: 1216

Po meni najbolja stvar je razvoj bestrzajnih topova i opste raznog bestrzajnog oruzija jer cena/efekat imaju najbolji odnos, mogu se raditi u manjim i vecim da nekazem velikim kalibrima i lako postati mobilni montazom na vozila bilo kog tipa li vrste sto ih cini idealnom jeftinom pokretnom artiljerijom...Sve to za neku masovnu upotrebu u nekoj siromasnoj vojsci kao sto je nasa trenutno je idealno...

offline
  • vrabac 
  • Legendarni građanin
  • Pridružio: 30 Dec 2010
  • Poruke: 4963

Zapravo mislio sam na nešto kao M-389, kada bi neko imao cojones i IQ i spremnost za rizikato i to tebra na kamionu, ništa SUV, samo opciono, i to onaj sa Topaza samo prerađen, onaj je star, previše je glomazan za današnje pojmove; možda je čak bolji i skroz uprošćen bez mogućnosti gađanja pokretnog cilja. Ako neko baš vole pa vole da imade ful opremu odnosno i za supermoderno posredno onda i doddatak sa Džobrie za posredno gađanje. Može na primer jedno vozilo da ima a druga dva da se orijentišu prema njemu (optički na markere) i zauzmu iste elemente.
Ali u osnovnom modelu ništa od SUV-a, ništa panorama samo neposredno ...eventulano merač daljine sa izračunavnjem elevacije i ništa više (i to kao eventualni dodatak ako ima ima ako nema ništa idemo dalje).

offline
  • Loes 
  • Super građanin
  • Pridružio: 25 Jun 2013
  • Poruke: 1216

M-389 je oko 4.2 tone, a M101 je oko 2.2 tone ako bas ocemo lagano a realtivno moderno cak je SDPR ima u ponudi kao modernizovanu varijantu dometa 18.5km ...

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 410 korisnika na forumu :: 3 registrovanih, 2 sakrivenih i 405 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: Dorcolac, Mixelotti, zlaya011