offline
- Pridružio: 22 Jul 2012
- Poruke: 85
|
Da bi se shvatilo zašto je Admiral Kuznjetcov takav kakav je , mora da se pođe u istoriju , sve do 2.sv rata . Posle završetka 2.sv.rata , Amerikanci su imali najjaču mornaricu u istoriji , sa ogromnim brojem nosača aviona i njima pripadajučih grupa . Za razliku od njih , SSSR je imao par zastarelih oštećenih bojnih brodova koji su vodili poreklo još iz 1.sv.rata a od modernijih brodova nekoliko lakih krstarica (klasa Kirov , ne mešati sa današnjim Kirovima ) .
Očigledno je bilo da od nekog pariranja Amerikancima nema ništa , tim pre što nije u pitanju samo izgradnja nosača aviona i pratećih brodova u pitanju , već i posedovanje odgovarajućih aviona , i uvežbavanje pilota i posade za sve složene manerve koji su vezani za mornaričku avijaciju . Zbog toga je zvanična sovjetska doktrina bila da su nosači aviona "imperijalističko oružje" za pokoravanje malih zemalja i da oni SSSR-u ne trebaju . Potajno su međutim Sovjeti bili fascinirani ovim brodovima , naročito što su posle rata zaplenili oštećeni i nedovršeni nemački nosač Graf Zeppelin . Prema sporazumima koje su potpisali bili su dužni da ga potope , međutim pre toga su ga detaljno ispitali .
Sovjetska doktrina za suprotstavljanje američkim nosačima aviona se mahom oslanjala na mornaričku avijaciju dugog dometa , odnosno na bombardere naoružane krstarećim protivbrodkim projektilima . Kasnije je to delimično preneto i na podmornice , a kasnije i na brodove . Međutim , Sovjeti nisu odustajali od svog nosača . Kako nisu imali ni resursa ni znanja da odmah naprave veliki nosač aviona , počeli su skromno - sa nosačima helikoptera klase Moskva . Zvanično klasifikovani kao protivpodmorničke krstarice , brodovi ove klase su zaista nosili 15-ak protivpodmorničkih helikoptera a osnovna uloga im je bila zaštita sopstvenih i lov protivničkih podmornica u Crnom moru , gde se očekivalo da će biti pod zaštitom sovjetske kopnene avijacije . Sama klasa nije bila preterano uspešna i zbog toga su napravljena samo dva primerka (Moskva i Lenjingrad) . Međutim , pružila je Sovjetima određeno iskustvo u izradi takvih brodova .
Sledeći korak su bili brodovi klase Kijev . U vreme njihove izgradnje (70-te) popularni postaju avioni sa vertikalnim uzletanjem (dobro poznati Harijer i još neki drugi) . Sovjeti grade svoj Jak-38 kao odgovor . Međutim , prema priznanju samih konstruktora , Jak-38 je bio samo privremeno rešenje , koje po karakteristikama nije moglo da se meri sa Harijerom . Pravi avion za Kijeve je trebao da bude Jak-141 koji nije ušao u upotrebu zbog raspada SSSR . Bilo kako bilo , Kijevi su trebalo da budu samostalniji u obavljanju svojih zadataka od Moskvi . Jak-38 nisu mogli da se mere sa američkim mornaričkim lovcima , ali su zato bili dovoljno dobri da oteraju patrolne avione (Orion i slični) . Kijevi su prema sovjetskoj doktrini , osim preuzimanja dužnosti Moskvi u protivpodmorničkom ratovanju , trebali da obezbeđuju vazdušnu zaštitu flote u nekim područjima gde se nije očekivala velika vazdušna aktivnost neprijatelja . Kako Jak-38 nisu mogli da nose opasnije protivbrodsko naoružanje , ono je postavljeno na sam brod (P-500 Bazalt) .
Na kraju dolazimo do samog Kuznjecova i njegov brata Varjaga . 80-ih je u SSSR postojala dilema da li je sledeći korak izgradnja prvog pravog super-nosača aviona kakve imaju Amerikanci . Zbog raznoraznih razloga (pre svega ekonomskih) odlučeno je da to ipak ne bude tako , već da se pravi nosač sa skakaonicom (ski-jump) ali bez katapulta . Kao posledica ove odluke , avioni koji poleću sa Kuznjecova ne mogu da ponesu svoj puni borbeni teret (ovo se pre svega odnosi na Su-33) . Ovo je pak uslovilo i operativnu ulogu Kuznjecova koja se više fokusira na protivazdušnu odbranu sopstvene flote nego na napad , jer avioni naoružani raketama V-V imaju manju poletnu masu nego avioni naoružani V-Z ili V-M naoružanjem . Takođe , zbog ove činjenice Kuznjetcov ne može da nosi avione poput američkog E-2 , već za otkrivanje ciljeva u vazduhu koristi helikoptere Ka-31 . Operativno , Kuznjetcov je preuzeo sve zadatke klase Kijev , s tim što su zbog boljih aviona i boljeg raketnog naoružanja brodovi ove klase u stanju da operišu mnogo bliže glavnim koncentracijama NATO snaga . Kuznjecov kao i Kijev nosi protivbrodske rakete (P-700 Granit) , međutim pretpostavlja se da će u najnovijoj modernizaciji one biti uklonjene da bi se dobilo više mesta za avione .
|