offline
- Pridružio: 05 Jan 2011
- Poruke: 1037
|
Dobar materijal.
Između ustaša i četnika vladala je mržnja, iako su i jedni i drugi bili taktički potčinjeni Italijanima, i zatim Nemcima. Zbog toga je često dolazilo do koškanja i incidenata, naročito prema civilima.
Citat:Dok se u ustaškim komandama i raznim »vrhovničtvima« još žustro raspravljalo o četničkim zločinima, koji su na sve načine opisivani i procjenjivani28, Talijani su u Kninu organizirali paradu »sjedinjenih odreda« talijanske vojske, ustaša i četnika. Parada — podžupan u izvještaju od 5. novembra kaže: »mimohod vojske, koja je sudjelovala u borbi protiv partizana« — je održana pred komandantom divizije »Sassari« generalom Berardijem 4. novembra.
Postrojene talijanske, ustaške i četničke jedinice Berardi je euforično hvalio »za njihovo držanje u borbi«, a poslije njegovog govora uslijedio je »mimohod i to tako, da prva bude hrvatska vojska, za njom talijanska, a zadnji četnici. Kad je prošla hrvatska i talijanska vojska pred generalom je iztupio zapovjednik četnika bivši jugoslavenski častnik Boško Asanović te rekao : >Gospodine Generale mi se niesmo sa Hrvatima pomirili, a niti ćemo se ikada pomiriti, za Vas ćemo sve dati, ali znajte da za hrvatskim stopama nećemo marširati, prošle godine su nas klali. Mi ćemo vama dati počast, ali korak na lievo , a ako Vam nije po volji izvolite primite naše oružje, mi nećemo da nas Hrvati vode.< General mu je preko svog tumača odgovorio: >Što imate vi sa Hrvatima, pred Vama je general talijanske vojske. Vi meni dajete počast, a ne hrvatskoj vojsci, izvolite izvršite pozdrav.< Na to je zapovjednik četnika poveo četnike i dao počast generalu, ali drugim smjerom tj. van linije kuda je pro marširala hrvatska i italijanska vojska . . . Kada su četnici poslije mimohoda prolazili kroz ulice Knina pjevali su izazovne pjesme: >Oj Hrvati mi ćemo Vas klati, kad se Pero iz Londona vrati — Paveliću jebem li ti nanu, tebe četnik čeka na megdanu,29 te vikali doli Hrvatska Država, koja pomaže partizanima, doli hrvatska vojska. Kad su prolazili sa željezničke stanice vikali su: doli Pavelić, doli Ustaška Hrvatska, Živio kralj Petar. Ovo su sve četnici učinili ne kao pojedinci, već u stroju . . . Iz ovoga je jasno, kakave su posljedice nastupile uslied duge promičbe, koju pop Momčilo Đujić vrši između četnika kninske okolice . . . Napominjemo da je u mimohodu sudjelovalo oko 400 naoružanih četnika . . ,«30
- 28 Na osnovi zahtjeva »tajničtva ministra unutrašnjih poslova od 2. novembra, velika župa Cetina je izvijestila da su četnici u drugoj polovici augusta u selu Rašćane, kod Imotskog, »zapalili oko 40 kuća, te mučili i ubili 37 osoba: ubijeno je iz puške, bačeno živih ili prethodno ubijenih u vatru i ubijeno mučenjem« desetoro Lendića, dvadeset i jedan Erceg, te dva Belajića, Ivan Križanić, Jure Družijanić, Josip Ožić i don Ivan Čendić (»ubijen i ostavljen na cesti. Talijanska vojska prolazila je mimo mrtvog tijela, a da nije ništa poduzela da se mrtvi župnik zakopa.«) U biokovskoj župi ubijen je, »gol svučen i ostavljen u planini« don Jozo Brainović. U Kozicama, kotar Makarska, ubijene su 63 osobe, a u Dragljanima 41 osoba, medu njima Ivan Vuletić (73 godine), Jakov Vuletić (82), Mate Jujinović (66), Jozo Jujinović (76), Petar Begović (62), Martin Begović (66), Vice Begović (12), Mijo Begović (15), Nikola Begović (70), Ivan Begović (10), Marijan Pucar (80), Mijo Pucar (80), Luka Pucar (86), Marijan Ravlić (65), Štipan Glavaš (80), Ivan Katić (61), Jozo Katić (70), Ivan Katić (80), Jozo Miočević (70), Mijo Katić (80), Grga Katić (85), Frane Vekić (75), fra VI. Ivanković, Jozo Pejdo (65), Matija Antunović (70), Simun Pavić (75), Mate Pavić (62), Andrija Maras (78 ), Mate Maras (80), Ivan Okmažić (70), Marko Okmažić (70), Luka Jović (65), Jure Jović (63), Stipe Vujičić (62), Ivan Majstorović (72), Božo Majstorović (66), Frane Majstorović (68 ), Ivan Jović (63), Ivan Grgić (62), Ante Radalj (66), Niko Radalj (78 ), Jure Radalj (68 ). Dokazujući da nitko od ubijenih nije imao veze s narodnooslobodilačkim pokretom, veliki župan Cetine tvrdi, lažući svjesno ili nesvjesno: »Iz kotara Imotski odmetnulo se u partizane 26 osoba, a kotar broji 54 hiljade osoba.« U istom izvještaju su opisana »zvjerstva koja su počinili« četnici »sa talijanskom vojskom« u selima Gata (»na čelu svake čete bila je crna zastava sa mrtvačkom glavom«), Naklice, Čišlu, Ostrvici, Dugopolje, Srijane, Kotlenice i Dolcu Gornjem, gdje su četnici »zaklali i ubili« 120 osoba, među njima: Petar Juranović (70), Luka Šaškor (65), Luce Šaškor (3 godine), Bare Šaškor (65), Spiro Kardun (70), Andrija Generalić (62), Mate Lukačević (70), Mate Mekinić (70), Mila Kuvačić (12), Mate Kuvačić Pović (73), Iva Kuvačič (65), Jozo Kuvačić (65) Marija Kuvačić (14), Mate Kuvačić (87), Ana Kuvačić (80), Darko Čović (1), Petar Pivčević (62), Matija Čović (72), Ivka Beović (70), Ante Bagat (12), Božidar Miloš (11), Vesna Miloš (1), Zvonko Miloš (15), Marko Preso (65), župnik don Frane Babić, Slavko Juras (60), Stipo Pivčević (60), Božo Vidović (65), te trinaest žena iz Dugopolja. »Poklane su većinom starije osobe, žene i djeca koje nisu imale nikakve veze s partizanima.« U Biteliću 21. oktobra zločin je izvršilo 360 kninskih četnika, koji su izvršavali Dujićev zadatak, 600 četnika iz Otišića, »u sastavu talijanske vojske, koja je brojila preko tisuću ljudi«. Svaki »katolik bio je mučen i zaklan, a poslije većina Iješina izmrcvarena na najgrozniji način«. Dani su podaci za ubojstvo 29 osoba: Iva Buljan, zaklana i izmrcvarena, Nikola Buljan, zaklan, Šimun Buljan, zaklan nožem, Jura Buljan, zaklana, Srećko Buljan, strijeljan i sva mu glava razbijena, Anđa Buljan, ubijena i leš tako izmrcvaren da više nije sličila čovjeku, Ivan Buljan, strijeljan, Ivana Blaž, strijeljana, Mate Buljan, zaklan, Marko Buljan, zaklan, Iva Buljan, zaklana i izvađena joj crijeva, Božo Buljan, zaklan i leš iznakažen, Matija Buljan, rasječena na komade, Frano Buljan, živ bačen u vatru, sav izgorio samo mu ostala glava, Mijo Matković, zaklan i izrezane mu žile iznad pete, Andelina Matković, zaklana, Mate Ćurković, zaklan i izvađene mu oči, Dragutin Ćurković, zaklan, Marko Ćurković, zaklan, Mile Ćurković, zaklan, Mijo Ćurković, zaklan i pogođen s dva metka iz puške, Anđa Ćurković, zaklana i pogođena iz puške, Mate Ćurković, zaklan, Dragutin Ćurković, ubijen bombom, Pavao Ćurković, ubijen iz puške, Marija Ćurković, bačena niz zid, slomila vrat, Iva Hrgović, ubijena iz puške, Iva Buljan, ubijena iz puške, Jakov Ćurković, zaklan. »Radi zvjerstava počinjenih od četnika, posjetio je zamjenik kotarskog predstojnika Zapovjedničtvo talijanske divizije u Sinju, gdje mu je zapovjednik stožera izjavio, da njima o svemu ništa nije poznato.« (672—682) (NOB u Dalmaciji, 4). Detaljnije o pokolju u selu Župa, v. Nedjeljko Kujundžić, Imotska krajina u NOB u 1941-1945, Imotski, 1981, 146.
- 29 Grupe četnika koje su izvršile prethodno spominjane zločine, po ustaških podacima, u Omišu su 30. septembra pjevale: »Spremte se spremte četnici silna će borba da bude. Kralja Petra ljubite. Kralju Petru dođi preko mora, nema više ustaških logora. Nije ovo Pavelića banda, već je ovo Kralja Petra garda. Dalmacijo al si na kamenu, a sutra ćeš biti u plamenu.« U Klisu 2. oktobra: »Nama Petar iz Londona piše, oj Hrvati nema vas više — Ljepši Petar nego Ante, oj Hrvati j .. .li vam mater — Marširala Kralja Petra garda, oj sve korak za korakom, a ja junak za junakom . . . « (NOB u Dalmaciji, 4, 677)
- 30 NOB u Dalmaciji, 4, 677.
http://www.znaci.net/00001/15.pdf
Kad je Đujić odlučio da se izvuče iz Dalmacije krajem novembra 1944, nemačka komanda pružila mu je punu podršku u maršu njegovih snaga u zapadnu Sloveniju, gde je stavljen pod komandu Höhere SS und Polizeiführer Adriatisches Küstenland. Pavelić je prinuđen da izda naređenja svojim snagama da omoguće ovaj pokret. Međutim, ipak su gledali da im napakoste kad su mogli. Tako su ustaše 17. decembra u Kostajnici napale ešelon četničkih ranjenika, upućen 13. decembra vozom iz Bihaća, i poubijale sve ranjenike. Đujića su o tome obavestili begunci iz ranjeničkog ešalona, dr Ljudevit Deže sa sinom, Ilija Vukobrat, apotekar Dinarske divizije kapetan Đuro Pejnović i još desetak četnika. Jevđević je 31. decembra javio Mihailoviću da su ustaše u Kostajnici "poklali 147 ranjenika".(Zbornik NOR, XIV/4, str. 714.) Boško N. Kostić piše da su u Kostajnici "stradala od ustaških zločinaca 123 lica" i da su "ustaše ubile i studente Hrvate četnike: Miloša Sunaru, Vladu Vlahova i Radu Bakovića". (Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana, Lille, 1949, str 189) Đujić je kasnije tvrdio tvrdi da su "ustaše u Kostajnici sačekali i pobili 160 ranjenika".("Srbija", br. 256, avgust 1985.)
|