rip
- padobranac75

- Nezaboravni član
- Pridružio: 15 Apr 2010
- Poruke: 2082
- Gde živiš: Beograd
|
Nadam se da ovo neće biti predugačko
* * *
OPŠTE NAPOMENE O PODACIMA KOJI ĆE BITI OBJAVLJENI U OKVIRU OVE TEME
Najveći deo podataka koji će da sledi prikupljen je sa linka
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Nažalost, ovaj link, ovom obliku, više nije aktivan.
Na njemu je bila knjiga "Bombing the European - Axis Powers A Historical Digest of the Combined Bomber Offensive 1939–1945", autora Richarda G. Davis-a.
U prilozima knjige Davis je dao hronološki pregled savezničkih (strategijskih) bombarderskih misija u Evropi, od 1939. do 1945.
Samo u jednoj Excel tabeli, kojom je obradio period od 1942-45. godine, ima 17.068 upisanih misija.
Za svaku misiju navedeni su: država; oznaka jedinice koja je izvršila misiju; grad; datum misije; struktura cilja; način nišanjenja; broj posada koji je podneo izveštaj o misiji; broj izgubljenih aviona; tonaža bačenih bombi (razvrstano i tri kategorije i ukupno); broj misije ili napomena da li je bila dnevna ili noćna; oznaka tipa misije.
Kada sam u Davisovim tabelama ispravio pogrešna razvrstavanja gradova po državama i ujednačio nazive gradova uspeo sam da izdvojim 470 misija izvršenih na teritoriji Jugoslavije. Davisov spisak je dopunjen sa još 100 misija, o kojima su pronađeni bar delimični podaci (mesto, datum i jedinica).
Iz takvog spiska, sortiranog po datumima, dobije se podatak da su strategijska bombardovanja teritorije Jugoslavije počela bombardovanjem rafinerije u Rijeci, 30.11.1943., a završila su se 30.04.1945., misijom RAF-ove 205. grupe, bombardovanjem lokacije koja nije precizirana.
Bombardovanja su vršena u okviru opšteg plana prema kome su, krajem 1943. i tokom 1944., osnovni zadaci vazduhoplovnih snaga SAD i Velike Britanije, stacioniranih na aerodromima u Italiji, bili:
1. uništiti nemačko vazduhoplovstvo u vazduhu (izazivajući ga na borbu) i napadajući ga na zemlji, ma gde bilo locirano, u radijusu dejstva raspoloživih aviona;
2 uništiti nemačke fabrike lovačkih aviona, kugličnih ležajeva, gume, municije, rafinerije, podmorničke baze, lučka postrojenja i sl;
3. oslabiti položaj Nemaca na Balkanu napadima iz vazduha na trupe u mestu i pokretu, saobraćajnice, ranžirne stanice, mostove, puteve itd.
Za izvršavanje ovih zadataka na Mediteranu i Balkanu, od raspoloživih jedinica i jedinica koje su završile svoje zadatke na afričkom ratištu, formirane su Mediteranske vazduhoplovne snage (Mediterranean Allied Air Forces - MAAF).
BOMBARDOVANJA BEOGRADA
Beograd je bombardovan kao primarni, ali i kao sekundarni cilj (najčešće kada avioni nisu bili u mogućnosti da bombarduju primarne ciljeve u Rumuniji).
Bombardovanja su vršena sa visina iznad 7.000 metara (23.000-24.500 fita), po različitim vremenskim uslovima. To je dovodilo do rasturanja pogodaka, pa je često tzv. kolateralna šteta bila veća od planiranog vojnog učinka.
Ne postoji apsolutna saglasnost u podacima iz raznih izvora o ukupnom broju bombardovanja Beograda i datumima kada su ona bila.
Npr., dr Momčilo Pavlović, u tekstu "Istina o savezničkom bombardovanju srpskih gradova 1944. godine - Srbi nisu bili posebno izabrana meta" (Danas, 17-18.04.2004. - povodom 60-to godišnjice bombardovanja), navodi da je Beograd bombardovan 11 puta.
Ovaj podatak potvrđuje i dokument "COMBAT CHRONOLOGY OF THE US ARMY AIR FORCES", u delu "MEDITERRANEAN THEATER OF OPERATIONS (MTO)" - strateške operacije, gde se Beograd pominje 12 puta. Ciljevi u Gradu bombardovani su 11 puta, a 02.09.1944. gađani su ciljevi u reonu Beograda.
Prema ovom dokumentu, infrastruktura u samom Gradu je neposredno bombardovana tri puta u aprilu, dva puta u maju, po jednom u junu i julu i četiri puta u septembru 1944. Dakle, ukupno 11 puta
Podaci RICHARDA G. DAVISA
Međutim, RICHARD G. DAVIS, u detaljnom tabelarnom pregledu navodi 12 datuma kada su ciljevi bombardovanja bili u samom Gradu. Detaljni podaci o ciljevima, broju aviona koji su napadali i količini i vrsti bačenih bombi, dokaz su da je bilo 12 bombardovanja.
Dakle, uz ono još nepotvrđeno iz 1943., ukupan broj bombardovanja Beograda mogao bi da bude čak 13.
Tačno je da RAF nije bombardovao Beograd. Da su imali određenu ulogu i zadatke dokazuje RAF-ova muzejska dokumentaciji (www.navigator.rafmuseum.org) u kojoj su pronađena dva izviđačka snimka fabrika Ikarus i Rogožarski.
APRILSKA BOMBARDOVANJA BEOGRADA
Dok ne potvrdimo ili opovrgnemo bombardovanje iz 1943., zvanično, prvo savezničko bomradovanje bilo je 16.04.1944.
Cilj uskršnjih i ostalih bombardovanja Beograda i Zemuna bili su, pored aerodroma i železničkog čvora, i fabrike aviona "Ikarus" i "Rogožarski", koje su radile za nemački vazduhoplovni koncern Meseršmit iz Viner Nojštata u blizini Beča.
Fabrika "Ikarus", aerodrom i železnička stanica su znatno oštećeni, dok je na fabriku "Rogožarski", koja se nalazila u centru grada (ugao Knez Danilove i Starine Novaka), palo samo nekoliko bombi. Ostale su razorile čitave blokove stambenih i javnih zgrada udaljenih i nekoliko kilometara od cilja i usmrtile i ranile više hiljada građana.
Ciljevi gađani 16.04.1944.
1. grad (City);
2. aerodromske instalacije (A/F: all airfields, seaplane bases, airdromes, landing strips, etc.);
3. železničke instalacije (M/Y: marshaling yard);
4. avio industrija (A/I: aircraft industry).
Snage
99., 301. i 463. bombarderska grupa 5. bombarderskog Wing-a
461. bombarderska grupa 49 bombarderskog Wing-a
Izveštaji
Izveštaje je podnelo ukupno 178 posada. Bačeno je preko 500 t bombi. Amerikanci su izgubili dva aviona.
U napadu na grad oboren je B-17 "El Diablo", serijski broj 42-32065, iz 99. BG (William Headrick-pilot; 2 POW; 8 KIA).
U napadu na aerodromske instalacije u Zemunu oboren je B-24 "Little Jesus", serijski broj 42-52395, iz 461. BG (pogođen vatrom iz flakova, srušio se u blizini Beograda. Pilot Lt. Floyd W. Woodard).
U bazi podataka 461. BG postoji kratak tekst o ovoj misiji i i fotografija bombardovanog cilja - aerodroma u Zemunu.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Prema Davis-ovim tabelama, 16.04.1944. bombardovan je i Niš (9 aviona iz 483. BG, jedan oboren, bačeno 27 tona bombi na železničke instalacije).
Ovaj Davis-ov podatak nije potpuno saglasan sa drugim podacima o oborenim avionima u kojima piše da je na taj dan 483. BG izgubila jedan u misiji na Turn Severin (avion B-17F-10-DL iz 815th BS/483rd BG, serijski broj 42-2979. U napomenama piše: Warburton-pilot | 10 RTD - Tulare, Yugoslavia - Mission to Turnu Severin, No.2 knocked out and right wing holed by flak over target, b/o 30-40 min after target, picked by chetniks).
Davis pod ovim datumom pominje i Luke (1 avion, 2,5 t bombi). Ovaj cilj ne može da se identifikuje, jer u Jogoslaviji postoje četiri "Luke".
Ciljevi gađani 17.04.1944.
1. grad (City);
2. aerodromske instalacije (A/F: all airfields, seaplane bases, airdromes, landing strips, etc.);
3. železničke instalacije (M/Y: marshaling yard);
4. avio industrija (A/I: aircraft industry).
Snage
2., 301. i 463. BG 5. bombarderskog Wing-a
451. i 461. BG 49. bombarderskog Wing-a
Pratnja su bili lovci P-51 (Mustang) iz 325. lovačke grupe 306. lovačkog vinga.
Izveštaji
Izveštaje je podnelo ukupno 187 posada. Bačeno je preko 530 t bombi.
Amerikanci su u napadu na aerodromske instalacije izgubili jedan B-24 iz 451. BG,. serijski broj 41-29220.
U knjizi o istoriji 2. BG, na strani 262. postoji zapis o ovoj misiji, u kojoj su bombardovali železničke instalacije.
U bazi podataka 301. BG nema detaljnijeg izveštaja. Navedeni su samo broj misije i cilj.
Mission #253
Target: Belgrade, aircraft factory
Međutim, podatak o njihovom cilju (aircraft factory) nije potpuno u saglasnosti sa pronađenom fotografijom na kojoj je slika pogodaka 301. BG po železničkim instalacijama (M/Y: marshaling yard) i Gradu.
Fotografija sa 253. misije 301. BG, 17.04.1944. već je postavljena na ovom forumu.
U bazi podataka 461. BG postoji samo kratak tekst.
Prema do sada prikupljenim podacima, bombardovanje Beograda 17.04.1944. bilo je jedina saveznička strateška misija na teritoriji tadašnje Jugoslavije. Sledeća tri dana (18., 19. i 20. takođe nije bilo misija nad Jugoslavijom.
One su nastavljene 21.04.1944. novim bombardovanjem Beograda.
O tome u nastavku.
* * *
Da bih ispoštovao autorska prava, navodim izvore iz kojih sam prikupljao izvorne podatke za analizu koju dajem u ovom delu i u nastavcima teksta.
a) sajtovi i njihovi linkovi:
1. 15th Air Force - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
2. Air University Maxwell Air Force Base, Alabama - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
3. Air Force Historical Research Agency, Maxwell AFB, Alabama - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
4. Air Force History Index - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
5. Imperial War Museum - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici] (http://www.iwmcollections.org.uk/),
6. Australian War Memorial - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
7. Royal Air Force - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
8. National Archives, Washington - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
9. National Archives, Richmond - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
10. Accident report - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
11. Aviation Archaeological Investigation and Research - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
12. Axis History Forum - [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
b) dokumenti u elektronskom obliku:
13. COMBAT CHRONOLOGY OF THE US ARMY AIR FORCES,
14. Knjiga sa tabelarnim prilozima RICHARD-a G. DAVIS-a:
Bombing the European
Axis Powers
A Historical Digest of the
Combined Bomber Offensive
1939–1945
RICHARD G. DAVIS
Air University Press
Maxwell Air Force Base, Alabama
April 2006
Dopuna: 17 Apr 2010 22:08
Dok ne dođe vreme za pisanje o bombardovanju Beograda 21.04.1944., pokušaću kratko da prokomentarišem neke do sada iznete podatke i tvrdnje i najavim odgovore na neka postavljena pitanja.
Slagvort su mi dali:
- AcaNik,
- aramis s,
- Grbe,
- Hipomaniak,
- Jim Goose,
- Lucky_One,
- Misaiv,
- Mixelotti i
- SailorCG.
Dakle, samo kraći komentari, a detaljnije kada dođe na red konkretan datum, grad ili republika bivše SFRJ.
Predlažem da najpre završimo priču o Beogradu. A onda nastavak - ostali gradovi:
1. Srbija
2. Crna Gora
3. Bosna i Hercegovina
4. Hrvatska
5. Slovenija
Posle toga, možda malo zanimljive statistike.
Ili vas odmah na početku zanima koji grad (republiku) su najviše puta bombardovali, gde je palo najviše bombi, a gde najviše aviona, koji piloti su izvršili najveći broj misija...
Posedujem fotografije strateških bombardovanja ciljeva u:
- 12 gradova Srbije (jednu i Leskovca za koji je pitao aramis s),
- 2 grada u Crnoj Gori i dve lokacije koje pripadaju Podgorici,
- 5 gradova u BiH
- 6 gradova u Hrvatskoj (+ taktičkih bombardovanja 7 ciljeva),
- 4 grada u Sloveniji (+ taktičkih bombardovanja 3 cilja).
Većinu lokacija sa tih fotografija uspeo sam da identifikujem i pronađem na Google Earth.
O postavljanju svih ovih fotografija moraću da se dogovorim sa moderatorom foruma.
Razlozi su jednostavni – veliki broj fotografija, nemogućnost da se navede izvor (neki linkovi više ne rade), fotografije čija je komercijalna upotreba ograničena i sl.
Dopuna: 19 Apr 2010 12:15
Hajde, buđenje!
Već je prošlo podne i vreme je za komentare nekih do sada iznetih podataka i tvrdnji.
Nećete valja da me pustite da pišem i sam sebi odgovaram.
Idemo hronološki, kako su se pojavljivali.
AcaNik
Davis i ostali izvori navode 15 datuma kada je bombardovan Zagreb (15 AF - 13 dnevnih i 205 RAF - jedno noćno bombardovanje. Za jedno bombardovanje, 12.04.1944., nema detaljnijih podataka).
Detaljnije kada dođe red na Zagreb.
* * *
aramis s
Već sam najavio - biće bar jedna slika bombardovanja Leskovca.
* * *
Grbe
Ne znam šta je sve ubrojano u 90 bombardovanja Podgorice.
Ja sam pronašao 10 datuma (po 4 puta 15 AF i 205 RAF i dve misije za koje sam pronašao samo datum i cilj).
Čak i kada tome dodamo 5 bombardovanja lokacija koje možda pripadaju teritoriji Podgorice (jedno bombardovanje drumskog mosta Bioče i 4 bombardovanja ciljeva kod Mateševa), to teško može da se poredi i sa Mariborom (25), a kamoli sa Drezdenom.
* * *
Hipomaniak
Biće i o bombardovanjima Podgorice (sa slikama)
* * *
Jim Goose
Dok ne vidim knjigu gospođe Marice Karakaš Obradov "Anglo-američka bombardiranja Hrvatske u Drugom svjetskom ratu" ne mogu detaljno da komentarišem citirane podatke.
Možda do brojke od 640 napada može da se dođe kada se strateškim bombardovanjima dodaju i taktička i sava ostala. Npr., ja sam pronašao fotografije taktičkih bombardovanja 7 gradova i naseljenih mesta na teritoriji DANAŠNJE Republike Hrvatske.
Naglašavam DANAŠNJE, jer nije isto govoriti o bombardovanjima te teritorije i teritorije Nezavisne države hrvatske (pogledati kartu NDH), kako stoji u podnaslovu knjige.
I Davis u svojim tabelama svrstavao je Pulu (Pola), Rijeku (Fiume), Zadar (Zara) i druge primorske gradove u "It".
Čak i kada sam to promenio u "Yu", podaci o strateškim bombardovanjima današnje teritorije Republike Hrvatske ne mogu da se precizno razdvoje od podataka za Bosnu i Hercegovinu. Naime, u dostupnim podacima nije precizno razdvojeno bombardovanje Slavonskog i Bosanskog broda, koje razdvaja samo reka Sava.
Ako se zanemari ova nepreciznost i okolnost da nema detaljnijih podataka za skoro 30 misija, samo u okviru strateških bombardovanja na teritoriju Hrvatske je bačeno preko 9.400 tona bombi.
U preko 150 misija učestvovalo je više od 3.235 američkih i oko 715 bitanskih bombardera. Amerikanci su izgubili 23, a britanci dva aviona.
* * *
Lucky_One
Evo odgovora na dilemu o RAF-u, odnosno o 205. grupi RAF-a, koja je bila deo savezničkih snaga za STRATEŠKA bombardovana.
Beograd nisu bombardovali, ali su leteli iznad njega i pravili izviđačke snimke (već sam pomenuo Ikarus i Rogožarski).
U Srbiji su učestvovali u bombardovanjima Kraljeva, Niša, Novog Pazara, Priboja, Sjenice, Smedereva i Uzica.
U Crnoj Gori bombardovali su Bioče, Kolašin, Mojkovac, Mateševo, Nikšić i Podgoricu.
Videćete i slike. Mada, RAF-ove slike su dosta nejasne, jer je 205. grupa bila udarni deo strateške avijacije za noćna dejstva.
O ciljevima u drugim republikama, kada dođu na red.
* * *
Misaiv
Kvalitet obuke nisam proučavao.
Slažem se da posledica može biti manja preciznost, pa i veći broj civilnih žrtava.
Do podataka o obuci teško ćemo doći. Međutim, možemo da proučimo primenjivane načine nišanjenja to, dovesti u korelaciju sa drugim činjenicama i, eventualno, sa brojem žrtava pojedinih misija.
Davis navodi skoro 30 primenjenih metoda nišanjenja. Od toga, u napadima na teritoriju Jugoslavije korišćeno je 9 metoda:
(1) H2S,
(2) H2X,
(3) Vis,
(4) Vis (N),
(5) Vis (NL),
(6) Vis (NM),
(7) Vis (NS),
( Vis (S),
(9) Vis/DR.
Ako je neko zainteresovan da prouči ovo pitanje i da nam svima objasni, postaviću Davisov spisak skraćenica i kratkih objašnjenja.
Bilo bi dobro da to neko uradi, jer je bespredmetno voditi raspravu samo sa aspekta "broj žrtava - naručilac".
Što se tiče tvrdnje da su posade jedino "imale na umu da obave svojih 25 misija i idu kući", mislim da ste sa periodom Drugog svetskog rata pobrkali neka kasnija pravila američkog ratovanja.
To dokazuje već pomenuta baza podataka na sajtu 2. bombarderske grupe 5. bombarderskog winga.
Primera radi, iz nje možemo da saznajemo da je William A. Slaughter, pripadnik 20. eskadrile, od 27.08.1943. do 20.12.1943. učestvovao u 30 misija (na 23 kao kopilot i na 7 kao pilot). Promenio je 7 aviona.
Rekorderi po broju misija izvršenih SAMO U JUGOSLAVIJI su piloti Trevathan Talmadge W. (52 misije) i Childs Charles L (44 misije). Naravno, to im nije konačni broj misija, jer nisam istraživao njihovo učešće u misijama na teritorijama drugih država.
* * *
Mixelotti
Malo je preteran podatak da je "Preko 600 saveznickih velikih cetvoromotornih bombardera zasulo je bombama Beograd 16. i 17. aprila 1944."
U ta dva dana u bombardovanju Beograda učestvovalo je 365 bombardera. U svim bombardovanjima Beograda učestvovalo je ukupno 985 bombardera.
Između bombardovanja 14. aprila i 18. maja Beograd je bombardovan 21. i 24. aprila i 7. maja.
Bombardovanje nije završeno 3. septembra. nastavljeno je 6. i 8. , a poslednje je bilo 18. septembra 1944.
Detaljnije, kada dođe na red.
* * *
SailorCG
Molim za podatke o izvorima u kojima mogu da se nađu detalji o bombardovanjima Berana, Bijelog polja, Bara i Budve.
Nisam ih pronašao na spiskovim strategijskih bombardovanja.
Dalje, u vezi citiranog izveštaja štaba Treće udarne divizije imam dilemu.
Da li formulacija "od 30. oktobra 1943." znači da je pisan toga dana, kao izveštaj o nekom proteklom periodu ili o događajima na taj dan?
Broj od 30 aviona sigurno nije taktičko bombardovanje. Međutim, u tabelama nema bombardovanja Podgorice 30.10.1943.
Za Nikšić imam podatak da je prvi put bombardovan 8. aprila (205. grupa, 11 aviona, 22 tone bombi, zaktički ciljevi) i fotografiju tog bombardovanja (Imperial War Museum, Photo Number:C 4318).
Za 28. maj imam samo datum.
Bombardovanja 7. aprila i 24. avgusta nisam pronašao, pa molim ako ima još izvora, osim citirane knjige prof. dr Branislava Kovačevića.
Inače, Podgoricu je 05.05.1944. napalo 119 američkih bombardera. Jednom je kao cilj označen "City" (bacio 2,5 tone bombi), a drugom "A/F" (aerodromske instalacija - 3 tone bombi). Preostalih 117 aviona bacilo je 275,2 tona bombi na taktičke ciljeve ("T/T").
Najavio sam, za kraj moga pisanja na ovu temu, mogućnost da napravim razne statistike iz kojih će se videti koji su gradovi najviše bombardovani i sl., ali ne mogu da izvedem zaključak zašto je npr., u Mariboru bilo manje civilnih žrtava nego u Beogradu.
I na Wikipediji mogu da se nađu nepotpuni i netačni podaci. Davis tvrdi da su u napadu na Podgoricu 06.11.1944. učestvovala 82 bombardera 205. grupe RAF-a ("T/T-City", 268,6 tona bombi).
Dopuna: 19 Apr 2010 14:14
Svima koji istražuju ovu temu dobro će doći organizaciona šema MAAF-a iz 1944. godine.
Ona jsano pokazuje da je 205. RAF-ova grupa bila deo strategijskih snaga.
Preko linka o istorijatu 37. Squadron-a RAF-a možete da vidite formacijski sastav 205. grupe. Tabela je odmah na početku teksta. Interesantno je pregledati i spisak misija, koji je u nastavku.
Nisam pronašao linkove za ostale delove 205. grupe.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
Žao mi je, ali ovo ne mogu da vam prevedem. Srpski sam učio po Vuku Karadžiću, nisu mi rekli po kome su me u školi učili ruski, a za engleski sam samouk (po Bilu Gejtsu, sa izgovorom po Vuku).
|