Tenk M-84

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Teško je sve to procijeniti. Na ETF-u u BL se donedavno po hodnicima vukao računar koji je tih godina nabavljen i koštao par stotina hiljada dolara. U drugoj polovini 70-ih u Čajevcu dio pogona je sa par stotina radnika je u par godina narastao na isto toliko, ali inženjera. To su projekti koji dižu tehnološki nivo industrije države od preko 20 miliona stanovnika. A nije se štedilo... A tek što se putovalo...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Samo u fabriku koja je proizvodila auto punjač uloženo je 20 miliona dok je zarad bila 38 250 $ po tenku.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

13892 ::Đuro Đaković je i pre pocetka rada na proizvodnji tenka M-84 proizvodio oklopna tela i kupole za tenkove.

Za koje tenkove, a naročito koje kupole za tenkove?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pa za prvi jugoslovenski tenk čiji primerak se nalazi u muzeju na Kalemegdanu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nikada Đuro Đaković nije proizvodio tj. izlivao kupole ili čelične ploče za oklopno telo. Za pomenuti tenk (tačnije 5 prototipa), kupole i čelične ploče je izrađivala železara Jesenice. U Đuri su radili zavarivanje tih čeličnih ploča i određena varenja na već izlivenoj kupoli.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 18 Feb 2018 19:22

Mislim da se taj tenk finalizirao u livnici Mladenovac.

Dopuna: 18 Feb 2018 19:24

Da, u pravu sam -

http://infoverzum.blogspot.rs/2010/07/tenk-a1-made-in-sfrj.html

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pitanje za sve koji mogu poći - odgovoriti.

Dugo sam na forumu ali iskreno nisam pregledao sve strane od početka pisanja.
Kako sam odrastao pored BNT-a, živim u Novom Travniku a Bratstvo obišao uzduž i poprijeko zanima me sam top koje se radio ovdje za M-84.

Dakle jednostavno kakav je? Uspoređujući ga sa sovjetskim, dali je bilo modifikacija, kakvi su materijali i općenito kakva su iskustva sa njim, posebno što je izvezen u zemlju sa potpuno drukčijom klimom. Znamo u kom je obimu tenk korišten u ex-yu ratovima i uvjetima pa je pitanje upravo zbog toga.

Ukratko dali je BNT odradio posao kako treba gledajući potpunu sliku proizvodnje tenka, tj. proizvodio ok top?

• 1Ovo se svidja korisniku: amaterSRB
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da se malo vratim na ugovor za Kuvajt, drugi izvor koji Weiss u jednom od svojih postova navodi bi po meni trebao biti najrelavantniji izvor, radi se o podatku koji je u svojoj zelenoj knjižici iznio Stamataović Aleksandar, Milana. doktor znanosti i general JNA, zadnji pomočnik SSNO za Vojnoprivredni sektor umirovljen 25.2.1992. On kaže kaže da je ukupna vrijednost zaključenog ugovora sa Kuvajtom bila 520 milijina dolara.

Smiješno je to što mi nakon 27 godina od prestanka serijske proizvodnje serije 6 za Kuvajt još ne možemo sa sigurnošču tvrditi koliko je jednica točno proizvedeno, a isto vrijedi za 5 seriju odnosno ugovor za JNA.

Milorada Dragojevića i njegove izjeve iz 1996.g. prenosi u svojoj zelenoj knjižici i Bojan.B.Dimitrijević. General "smatra" da je ĐĐ zapravo bio najveći problem u proizvodnji tenka... No to što piše uzmite sa rezervom ipak se izvorno radi o feljtonu iz 1996.g. u kojem on zapravo pokazuje da se nikad nije slagao sa "političkim" izborom finalista.....

Vrijednost investicija uz projekt kapela je stvar metodologije kojom se iste prikazuju i obrađuju. Kada je ĐĐ SV u pitanju ako se dobro sječam osoba koja je vodila taj dio priče je Zlatica Topčić, ona je bila odgovorna kako za predinvesticijsku studiju tako i za investicijski programa.
Za RO SV i projekt Kapela od većih stavaka navodi se:
1. nova hala za montažu tenkova sa pratečom opremom za proizvodnju dijelova tenka
2. zgrada za prateće službe SV- priprema proizvodnje, garderobe sanitarni čvor
3. zgrada skladišta za proizdode iz kooperacije koji se montiraju tenk
4. zgrada skladišta za alat i boje
5. poligon za ispotivanje tenkova
6. heliodrom na sjeveru ĐĐ
.... to je samo vezano uz ĐĐ SV, na proizvodnji tenka su sudjelovale i druge RO unutar ĐĐ, koliko je samo koštao razvoj UPINSK - za one koji ne znaju radi se o računalnom sustavu za razvoj, pračenje usvajanja i proizvodnju namjenskog proizvoda. Tada je to na razini SFRJ bio jedini računalni sustav za upravljanje proizvodnjom razvijen u potpunosti vlastitim kadrovima.....

@ Vlado, ne nisam, zapravo nikad ni nisam bio u tenku....

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Saznaće se tačni podaci ako neko jednog dana bude napisao knjigu o tenku M-84, a taj neko bude imao pristup arhivama VTI, Ministarstva odbrane i SDPR-a.

• 1Ovo se svidja korisniku: ray ban11
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

krunc ::

Milorada Dragojevića i njegove izjeve iz 1996.g. prenosi u svojoj zelenoj knjižici i Bojan.B.Dimitrijević. General "smatra" da je ĐĐ zapravo bio najveći problem u proizvodnji tenka... No to što piše uzmite sa rezervom ipak se izvorno radi o feljtonu iz 1996.g. u kojem on zapravo pokazuje da se nikad nije slagao sa "političkim" izborom finalista.....

@ Vlado, ne nisam, zapravo nikad ni nisam bio u tenku....

U knjizi Bojana Dimitrijevića sam našao dosta grešaka u datumima i količini tenkova. Pisao sam mu, naveo mu greške koje sam uočio i rekao je da će napraviti ispravke u drugom izdanju knjige.

Moje pitanje je bilo da li si ikad radio na N-10 i N-12. To su bili šifrovani nazivi za neke poslove oko tenka M84, jer mi se učinilo da znaš neke detalje koji nisu bili objavljivani, kao što ovdje nikad nismo pisali o N-10 i N-12. A mnogo njih koji su radili na ovim poslovima nisu nikad bili u tenku, kao ni 99% onih koji pišu ovdje.

Pozdrav
Vlado