Presjeci raketno gonjenih projektila sa fokusom na motor (crteži, skice, grafike)

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

https://pubs.rsc.org/en/content/articlehtml/2020/cp/d0cp05172a
https://patents.google.com/patent/RU2169722C2/ru
evo nešto za početak ,toliko da pohvataš pojmove odnosno ključne riječi

• 3Ovo se svidja korisnicima: arsa, raketaš, poljoprivreda
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pročitano, puno kemije, ali ne daje mi odgovore za Osu.
Jednokomornih dvorežimnih motora ima, Fagot, Konkurs, Metis...sve su to takvi motori, svi ovi čak imaju u sebi isto gorivo, iste marke (RNDSI-5KM) i omjeri tlakova su približno sve to tu negdje 12/6 ; 10/4,5 ; 12/5

Samo što kod njih nije problem geometrija i brzina gorenja, svi su sa čeonim gorenjem u marš fazi.
Tor i Buk također imaju jednokomorni dvorežimni motor, monoblok kompozit gorivo, ali obzirom na geometriju oni ne pušu tako dugo kao Osa. Iako Tor je posebna priča, njena 9M330 raketa je čudo jedno od informacija dezinformacija i ono što danas gledamo kao 9M330 u pogledu motora nije isto ono što je bilo na početku, a opet još je više interesantna priča time što 9M330 nastaje nakon Osine 9M33.

Da se vratim na Osu



Njoj pišu da je gorivo kompozit, da su dva bloka goriva različitog sastava i različitih brzina gorenja. I dok busterski blok nije problem, tu po geometriji može proći šta god, ovaj marševski je nepoznanica. Gori iznutra po kanalu i sa čela preko 4 proreza. Veb je debljine do 70mm više od toga nema, i ja kad ne ide drugačije krenem naopačke, zadnja sekunda.
Ostane ljuska po vanjskom promjeru i geometrijom i po parametrima se dođe do debljine ljuske od 3,5 do 4 mm. I tu je problem, deset sekundi veb mora tako izgarati 3-4mm/s plus 3,5 sekunde sa po 10mm/s.

Kopanjem sam došao do jednog goriva, zove se RAM-12K. Njemu daju zakon gorenja (istina u rasponu od 180 do 450 bara) 2,4+0,06p što pretvorbom u drugi funkcijski oblik daje odprilike 0,14*p^0,9. I ta funkcija i taj visoki eksponent za ovaj raspon 120/40 daje gotovo savršene brzine gorenja za geometriju takvu kakva jeste.

RAM-10K je korišten u busteru Angare kao zamjena za prethodni model u kojem je bio kompozit i preko geometrije, podataka o tom ranije korištenom kompozitu te podacima o motorima jednom i drugom se dođe da RAM-10K na 100 bara gori sa 10mm/s. Za ispod ne znam jer za njega nemam zakon u tim rasponima već samo za ogromne tlakove (preko 1400 bara).
E sad da li je to također grupa dvobaznih goriva ili ne je pitanje. Nazivaju ga nitroglicerinsko, ima u sebi koloksilin (to bi trebalo da je isto šta i nitroceluloza) ali i visoki sadržaj aluminija. Po izvorima u oznakama 10 odnsono 12 je postotni sadržaj aluminija.

Interesantno da internet ne da nikakve podatke o gorivu Ose, iako ne može se reći da škrtari po drugim pitanjima. Kada bi bilo recimo ovako, RAM-12K ili RAM-10K za marševski blok, a za busterski šta god, može se ubocati po geometriji, inače bitno drugačije ne vidim da je moguće. Čak i ono najjadnije kompozitno od Neve sa početka na 40 bara piči preko 7mm/s, ispod toga nema drugog komozita ili ga ja ne vidim još.

• 3Ovo se svidja korisnicima: Drug pukovnik, bojank, poljoprivreda
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Goriva na bazi amonijevog nitrata daju male brzine izgaranja ( do 4 mm u sekundi kod 70 bara ) i nizak n u zakonu izgaranja, Nema krutog ostatka kod raspada, niti klora , pa ne dimi, ima male i lagane molekule, dušik, vodena para i kisik , koji se potroši na izgaranje nekog polimera koje je vezivo. Dodatak aluminija od 10 posto mu povećava impuls, diže temperaturu plinova , a ne dimi puno.

Katalizatori poput C vitamina ili Aspirina ( nije šala ) djeluju katalitički na ta goriva pogotovo na malim tlakovima tako da se sa njima može dobiti potrebna brzina izgaranja u marševskoj fazi . Katalizatori tog tipa daju izražen Mezza efekt kod raketnih goriva, tako da se može dogoditi da potpuno priguše izgaranje, odnosno da gorivo na tlaku većem od 100 bara izgara sporo i da se ne potroši dok radi buster.

Po prestanku rada bustera tlak u motoru pada i C vitamin ili Aspirin počnu djelovati katalitički i motor počinje zviždati, daje jedan karakterističan zvuk visoke frekvencije, kao da se u njemu događa niz malih eksplozija , kao da se zaleti pa stane

• 1Ovo se svidja korisniku: poljoprivreda
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Osa dobro dimi svih 16 sekundi tako da ne bi trebalo biti da je čisti amonijev nitrat, možda mix nitrata i perklorata jer i takvih receptura ima. Jedino što nekako ne mogu spojiti tako staru raketu sa takvim gorivom. Čitam da su Sovjeti koristili recepture sa amonijak nitratom, ali biće zbog tih svojih svojstava više u gasgeneratorima. Pored toga, takva goriva i nemaju baš neka mehanička svojstva pa sam malo skeptičan da bi ga trpali u motor koji ne smije zakazati i otkazati.
Danas naravno tlape o ekologiji i da je pogodnije, a naravno da je sovjete tih godina češala ona stvar za ekologiju.



Ovo su neka od sovjetskih kompozitnih goriva, nažalost za razliku od dvobaznih iz oznaka marke se ne može doći do nekih smislenih odgovora jer su oznake kreirane sbrdasdola i slova i brojevi ne odgovaraju sistemu numeriranja kao što je to slučaj sa balistitima.
Ali neka se mogu povezati uz neke od raketa, PAL-17/7 i PFM su trpana u stare balističke RT-2 RT-15 i slične. TFA-53 je u busteru Angare, DAP-15 u Točki onoj izvornoj prvoj, PEKA-18D u Nevi itd. U jednoj projektnoj koja je kao Osa na steroidima u busteru je PD-17/18, a u marševskom neko specijalno LT-26 koje je takvo da detonira ako ga ostane kad b/g grune.

• 1Ovo se svidja korisniku: poljoprivreda
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

Previdio sam podatak koji je dan uz motor Mk-58, u sastavu marševskog goriva je oksiamid, a on očito kao katalizator gorenja znatno snižava brzinu gorenja kada se dio amonijevog perklorata zamjeni sa ovom supstancom.
U ovom su radu super detaljno opisali goriva takvog sastava, sa opisom procesa gorenja pa sve do podataka koji su žuljali, a to je koliko zapravo to gorivo spori ili brzo, kako tko doživljava, gori







https://www.mycity.rs/must-login.png

Kod Ose mora da je to isto ili vrlo slično kad su već ta dva motora toliko slična, kao da su iz iste kuhinje izašla

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Još jedna eventualna konfiguracija motora R-27ER



Tu bi oni bili negdje po masi plus minus kao i po ukupnom impulsu. Goriva rusi stvarno imaju svakakvih pa se može uzeti i 8, 10, 15 mm/s a geometrijom se može igrati i bocati šta je po ideji i potrebi.
Ovaj prvi je onako jaki buster dvije sekunde sa nekih 7 tona pa onda puzajući u dvije sekunde pad na 2,5 tone i ispod pa 4 sekunde sa laganim prirastom, ali ne preko 3 tone.
A drugi je iako na oko isti drugačiji, isto nabrije 7 tona i preko u dvije sekunde, ali u pol sekunde nakon pada na 2,5 tone i slijedećih 6 sekundi gusla sa gotovo stalnom silom.
Teško za reći šta bi moglo biti, ovaj drugi mi je vjerojatniji, ali onda onaj dijagram brzine baumanaca pada u vodu, a to mi neugodno i pomisliti, a kamoli osporiti

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

R-24

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Pukovniće vidim da crtaš te blokove goriva istog vanskog promjera, a nisu . U dijelu buster faze je blok izvana manji za barem 5 mm po fi zbog debljine termoizolacije. Na neki način ispada da su inženjeri koji su se bavili termozaštitnim masama bili važniji od barutaša, čak su po lovi i beneficijama bili u rangu elektroničara automatićara. Znam to iz osobnog iskustva.

• 1Ovo se svidja korisniku: poljoprivreda
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Taj detalj ću dodati kad nabocam opći koncept tog motora ako se prije toga neko ne smiluje i da ga više...ko u onom vicu, evo ti klešta jebala te klešta
Kod Buka se to fino i jasno vidi, a primjetio sam ovu vezu da stoper nekako uvijek bude u zoni ojačanja komore, pa se za raketu za koju se sumnja da ima dvorežimski motor čak i izvana može procjeniti forma goriva odnosno gdje je granica osnovnog busterskog i marševskog dijela.



Ovo je komora od Ose secirana razrezana, čelik 1,3mm i termoizolacijski sloj 2,5mm i kažu 1,5mm ljepila između



Ovdje se fino vidi gdje je komora najviše progorena, naravno tamo gdje je bila najduže izložena, u zoni 4 proreza u marševskom bloku goriva



I onda su je razrezali da zavire unutra, progorilo skroz do metala



S čime se sve ljudi bave i gdje sve turaju nos

• 2Ovo se svidja korisnicima: bojank, poljoprivreda
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Najzgodnija plavuša u firmi je bila kemičarka, i bavila se ti termozaštitnim masama, aj pogodi kolko se nas strojara počelo baviti motorima koji rade duže od 0,7 s .

Super su ti slike i zakjućci koje izvodiš, u toku rada bustera kad front plamena dotakne termozaštitu nastaje intenzivni odnos materijala jer je plamen blizu i imamo erozivno djelovanje. U toku rada marševskog motora ti dijelovi termozaštite jesu u zoni vatre ali to više nije taj intenzitet kao kad radi buster, niži je tlak gustoća molekula je manja i prijenos energije je manji.

Onaj jeb....r Ganić je bio direktor instituta u UNIS u, a došao je sa MIT , tamo je predavao predmet prijenos topline i materije, napisao 4 knjige od par tisuća strana na tu temu, ne znam koji mu bi da se dene u politiku. Danas se takvi problemi donekle mogu rješavati kupovnim programima za prijenos topline i materije, ali prije 40 godina su takvi podaci bili vrlo dragocjeni i znanje se prodavalo na kapaljku .

Ruje nama nikad nisu htjeli prodati licencu za termozaštitu na komori Grada, to smo radili i skupo plaćali u češkoj, sve dok najzgodnija plavuša nije skontala neki rudnik tinjca u Indiji, i taj tinjac ( liskun ) je bio odgovarajući onom Moskovskom muskovitu .