offline
- zoran-ruma
- Ugledni građanin
- Pridružio: 29 Sep 2006
- Poruke: 421
|
"Novi rat u Europi? Ne u naše ime!" - istaknuti Nijemci pozivaju na dijalog s Rusijom kako bi se spriječila katastrofa
Kako spriječiti novi sukob u Europi? To je pitanje kojime se već neko vrijeme bave pojedinci koji uviđaju kako gomilanje vojne tehnike i trupa na istoku Europe jednostavno ne može završiti dobro, naročito ako nije ponuđena izlazna strategija.
Jasno je koji su događaji doveli do eskalacije tenzija. Također je jasno kako situacija u Ukrajini nije riješena te bi slični sukobi mogli buknuti i u nekim drugim zemljama.
"Izlazna strategija" bio bi set političkih kompromisa koji bi doveo do de-eskalacije krize, do povlačenje stranih trupa, do prekida srljanja u još veći i još hladniji rat od onog u vrijeme sraza između SAD-a i SSSR-a.
No, ako je "rješenje" zaista rušenje aktualne vlasti u Rusiji, na ovaj ili onaj način, onda nas to dovodi do opasne situacije koja zaista može eskalirati i do vojnog sukoba jer Rusija neće samu sebe obezglaviti samo zato što druga strana na tome inzistira.
"Rat u Europi" je nešto najstrašnije što bi se moglo zamisliti, ali imajući u vidu kako ove tenzije ne prolaze, vrijeme je da se ozbiljno počne razgovarati i o najgorim scenarijima.
Dvije sile ni ne moraju biti voljne stupiti u direktan sukob, ali oružani incidenti takve su prirode da mogu sami od sebe pokrenuti lančanu reakciju.
Stanje pripravnosti visoko je s obje strane. Gotovo svakog tjedna imamo prilike čitati o novim incidentima iznad europskog neba, o bliskim susretima u zraku, o neidentificiranim podmornicama u tuđim teritorijalnim vodama.
Možda najveća prijetnja od rata stiže upravo iz ovog pravca. Svjesno pokretanje vojne sile bilo bi ravno samoubojstvu, bez obzira koja strana krenula u napad. No, upravo zbog te mogućnosti "uzajamnog uništenja" SAD već godinama priprema tzv. anti-raketni štit na prostoru istočne Europe jer bi isti, barem u teoriji, trebao učiniti ruski nuklearni potencijal beskorisnim.
Drugim riječima, da je američki štit operativan i učinkovit, Rusija bi teoretski mogla biti uništena bez mogućnosti da uzvrati udarac. Pitanje je da li bi si Rusija dopustila takvo stanje ili bi "preventivno" reagirala kada se stvari počnu pokretati?
U slučaju Ukrajine vidjeli smo primjer takvog djelovanja na Krimu kada je Rusija svjesno krenula u akciju, znajući da će pred očima Zapada ispasti agresor, prihvaćajući kako bi eventualan dolazak Zapadnih trupa na Krim, sjedište njihove Crnomorske flote, bio apsolutno nedopustiv scenarij.
Može se govoriti kako je ruska operacija na Krimu prošla bez žrtava, no iduća bi mogla biti vrlo drugačija. Kako će izgledati ruska "preventivna" akcija na dan kada Ukrajina službeno zatraži NATO članstvo? Ili Gruzija ili Moldavija? Kako će izgledati na dan kada američki raketni štit postane operativan? Što će Rusija učiniti ako se "smjena režima" zakotrlja u, recimo, Minsku?
Potezi koji će ići na štetu Rusije nastavljati će se, sve dok Rusija smatra da može i smije voditi nezavisnu politiku.
Sada smo već u periodu kada nije tako teško zamisliti da Rusija povuče prvi potez, a za narode Europe - pa i Rusije - malo će značiti da li je taj potez povučen kao reakcija na provokaciju ili nešto drugo.
SAD neće odustati od anti-ruske politike jer im takva konkurencija na globalnoj razini nikako ne odgovara. Rusija pak neće odustati od inzistiranja na svojoj važnosti.
Sve nas to dovodi do toga da Europa mora biti ta koja će smiriti ove tenzije, a kada govorimo o Europi onda najbolje da govorimo o Njemačkoj. Tko drugi može odigrati toliko pozitivnu ili toliko negativnu ulogu u ovom trenutku kao što to može Njemačka?
Njemačka je trebala, u interesu vlastitom i u interesu cijele Europe, smiriti situaciju. Kada se takva prilika pružila, njemačka kancelarka Merkel udarila je pravu ratnu retoriku za vrijeme G20 summitu u Australiji. Rusija je bila iznenađena, mnogi u Europi su bili iznenađeni.
Možda je htjela u Zapadnom društvu prikazati se kao dosljedan član aktualne anti-ruske retorike, no to je veliki problem. Njemačku kao tampon zonu ne možemo izgubiti, kada je izgubimo mogli bismo izgubiti i mir u Europi.
U samoj Njemačkoj ima ljudi koji to jako dobro razumiju i sada sve glasnije upozoravaju na takvu opasnost. Skupina istaknutih Nijemaca pozvala je ovih dana Berlin, kao i cijeli Zapad, da pokrenu dijalog s Rusijom kako bi se tenzije smanjile. Smatraju kako je taj dijalog sada važniji no ikad te kako on mora biti instrumentalan u očuvanju mira u Europi.
Daljnja izolacija Moskve bila bi "opasna po svijet", navode potpisnici peticije pod nazivom "Novi rat u Europi? Ne u naše ime!". Riječ je o oko 60-ak uglednih Nijemaca iz sektora politike, ekonomije, kulture, medija.
Među njima su i bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder, kao i filmski redatelj Wim Wenders. Na listi su i bivši ministar obrane Walter Stutzle, bivši potpredsjednik Bunderstaga Antje Vollmer i drugi.
Potpisnici pozivaju Berlin da konfrontacijsku politiku prema Moskvi zamijene dijalogom i diplomacijom.
"Europa i Rusija imaju zajedničku odgovornost očuvanja mira i sigurnosti na kontinentu, ali ovo se može postići samo ako jednaka sigurnost vrijedi za svih te ako su svi partneri poštivani", navodi se u pismu kojeg je skupina objavila.
"Sigurnosne potrebe Rusa podjednako su legitimne kao i one Nijemaca, Poljaka, Ukrajinaca, Baltičkih zemalja i drugih. Ne bismo smjeli nastojati izgurati Rusiju iz Europe", stoji u pismu.
Također se navodi kako bi mediji trebali biti objektivniji u izvještavanju o aktualnim tenzijama ne pokušavajući uvijek "demonizirati Rusiju".
U pismu se još ističe: "Povijesno Rusija je bila uvažena europska sila od Kongresa u Beču 1814., no pokušaji konfrontacije s Moskvom nisu preporučljivi. Svi pokušaji nasilne promjene njenog statusa završavali su krvavo. Zadnji put je magalomanijak Hitler pokrenuo ubojitu kampanju osvajanja Rusije 1941".
Određena struktura u Njemačkoj, naročito ona bliska poslovnim interesima koji već sada znatno gube zbog zahlađenja odnosa prema Rusiji, već se duže vrijeme protivi politici koja se vodi prema Rusiji. No, očito je kako u Njemačkoj postoje dvije oprečne struje. Daleko od toga da je jedna "pro-ruska", no mogli bismo ih sažeti kao: pro-europska i pro-američka.
Neki su iznenađeni stavom kancelarke Angele Merkel, no to zapravo i ne čudi. Dovoljno je samo prisjetiti se njene reakcije na masovnu američku NSA špijunažu protiv Njemačke - kada je cijeli skandal otkriven ona je javno, umjesto da najstrože osudi takvu praksu, SAD nazvala "najvažnijim saveznikom". Već tada je bilo jasno da će njena politika biti vrlo na liniji Washingtona.
Dakako, Njemačka uvijek igra i jednu "svoju igru", ali ona se odnosi na nešto drugo - ekonomsku kontrolu perifernih EU članica što iznimno pogoduje njemačkoj ekonomiji. Sve dok SAD dopušta ovo tiho širenje njemačkog utjecaja po Europi, Berlin - pod vodstvom Merkel - prihvaćati će američku retoriku prema Rusiji sa sve većim intenzitetom.
Ipak, pritisak na Merkel i njemačke vlasti raste iznutra, što se vidi i iz ove peticije, a pritisak će biti još i znatno snažniji kada pod upitnik dođu njemačka radna mjesta i interesi njemačkog kapitala.
Naravno, neki će reći kako je po toj logici trebala reagirati i jedna Bugarska kada se od nje tražilo da prekinu Južni tok, ali nije. Sada će se vidjeti zapravo kakva je Njemačka, koliko su pojedine unutarnje frakcije sposobne preokrenuti politiku na europski put jer, bez obzira koliko u pozadini sve bilo vezano uz interes njemačkog kapitala, ipak je riječ o jako ozbiljnom pitanju - miru u Europi.
http://www.advance.hr/vijesti/novi-rat-u-europi-ne.....atastrofa/
|
