|
Poslao: 11 Mar 2007 17:15
|
offline
- istina
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 17 Maj 2006
- Poruke: 29
|
firewire
mislim da gresis u racunici ukupna cena izgradnje Cha Shan Airbase je 810 miliona dolara
|
|
|
|
Poslao: 11 Mar 2007 21:33
|
offline
- Pridružio: 31 Jan 2007
- Poruke: 206
- Gde živiš: Gross Betschkerek
|
Ma daaaaaj istina covece....
Pa ako su tako lepe cene tih podzemnih objekata, daj da napravimo nekoliko! Sta fali, u Srbiji se ionako nikad ne zna hoce li biti rata ili ne, pa nek se nadju, sta je par milijardi za nekoliko takvih objekata?! I zasto onda svi ne naprave i koriste SAMO podzemne aerodrome nego ih uglavnom drze "na izvolte"?!
Nemoj da si smesan, pa NECU da poverujem da takav objekat moze toliko da kosta! Nije to rupa u planini koja predstavlja nadstresnicu da ne pokisnu avioni? Pa cak i saobracajni tuneli imaju gomilu pratece infrastrukture a kamoli jedan vojni objekat gde ce pored tehnike biti smesteni i ljudi, i koji treba da izdrzi i odredjene napade, nije neophodno atomske ali opet ne moze biti jednako otporan kao saobracajni!!!
Samim tim ni cena NIKAKO nemoze biti ista!!!
|
|
|
|
Poslao: 11 Mar 2007 22:16
|
offline
- Pridružio: 17 Sep 2006
- Poruke: 75
|
Danas nije problem "izbušiti" tunel kroz neku planinu, tehnika je jako napredovala u tom smislu i uz pomoć teške mehanizacije, kopanje predstavlja manji problem pri izgradnji. Tuneli se obično buše s dve strane i ekipe se nađu negdje oko sredine. Problemi počinju s odlaganjem iskopane mase kamena i zemlje (treba ih negdje odložiti, a količina toga je jeko velika), zatim dovođenje u upotrebnu funkciju iskopanog tunela, betoniranje oplate, instalacije, odvod ispušnih plinova i dovod zraka, protupožarna zaštita i održavanje uvjeta za nesmetani rad tunela...sve su to prateći problemi jednog tunela.
U RH postoj nekoliko tunela dužih od 5 km, Sveti Rok, Mala Kapela, Učka. Njihovo održavanje iziskuje velike troškove i puno prateće opreme. Prije izvjesnog vremena u jednom od tih tunela došlo je do nestanka struje (kvar na trafo stanici) i to je dovelo do potpune blokade prometa kroz tunel.
E sad zamislite da je kojim slučajem došlo do sličnog incidenta u tunelima Željave. Koji bi to raspad sistema bio? No Željava je imala svoje rezervne sisteme koji su mogućnost takve situacije sveli na minimum.
Moje je mišljenje da je Željava u tehnološko-sigurnosnom smislu bila daleko ispred većine današnjih tunela.
Prije nekoliko godina u tunelu Mont Blanc došlo je do požara uslijed zapaljenja jednog kamiona u tunelu i posljedice su bile katastrofalne, iako je tunel slovio kao jedan od najsigurnijih.
Održavati "sigurnosne" uvjete rada i života na Željavi bilo ja daleko teže nego iskopati iste.
Kako god da bilo, Željava je bila i ostala fascinantno "remek djelo" modernog građevinarstva.
Na otoku Hvaru postoji jedan tunel između mjesta Pitve i Zavala, dug 1200 m, kojeg je gradila JNA. Tunel je u početku služio kao tunel za polaganje cjevovoda za pitku vodu za grad Hvar, ali je s vremenom proširen kako bi kroz njega mogla prolaziti vozila. Visok je 2,40 m , a širok nepuna 3 metra. Nije osvjetljen i nema betonsku oplatu, kao ni odvodnu ventilaciju. Prolaz kroz taj tunel je prvi doživljaj , ali i vrlo realan prikaz kako bi izgledao tunel koji nema zadovoljavajuće sigurnosne uvjete. Već nakon 50 metara u tunelu je potpuni mrak i ništa se ne vidi, a o zagušljivosti da se i ne govori...nešto slično današnjem stanju u tunelima Željave
Pozdrav
|
|
|
|
Poslao: 11 Mar 2007 23:45
|
offline
- istina
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 17 Maj 2006
- Poruke: 29
|
widerholung
na osnovu teksta sta je firewire napisao:
Poslao: 11 Mar 2007 12:25 Naslov:
--------------------------------------------------------------------------------
Zaboravio sam dati koordinate za bazu Chiashan:
http://maps.google.com/?ie=UTF8&z=15&ll=24.027063,121.590714&spn=0.027712,0.040169&t=k&om=1
Koordinate su 24° 1'33.68"N 121°35'14.71"E
Članak koji govori o cijeni i duljini gradnje te kapacitetu baze;
http://www.taipeitimes.com/News/local/archives/2000/12/15/65579
Kod:
The Chiashan base, which took roughly eight years and more than NT$27 billion to build, was one of the military's largest engineering projects in recent decades. Its construction spanned from 1985 to 1993. The base reportedly is able to accommodate roughly 200 fighter planes. It was designed to preserve the combat strength of the air force in the event of a first strike by the enemy.
Po tečaju tajvanski dolar vrijedi oko 0.03 US$ i ima dugogodišnju stabilnost.
http://www.x-rates.com/d/USD/TWD/hist2007.html
firewire dolazi do sledeceg zakljucka da:
Dopuna: 10 Mar 2007 14:34 ---------
Još samo jedna dopuna da je stvar građena od 1985 do 1993 i pruža sklonište za oko 200 aviona.
Koštala je "sitnicu" od više od 9 milijardi US$.
S obzirom na ovo cifra od 3-4 milijarde US$ za Željavu mi se i ne čini pretjeranom bez obzira na godinu gradnje .
sto je pogresno jer cena je 810 miliona dolara
pitanje za sina jedinca dali ovo stoji sta si napisao?
Po struci jesam gradjevinac, po vojnoj obuci inzinjerac pionir (miner), tako da mi je sve ovo nesto malo blize nego vama (ne zelim nikoga da uvredim) tako da mi ova cena od oko 4,5 milijarde USD deluje sasvim realno
|
|
|
|
Poslao: 12 Mar 2007 00:39
|
offline
- Pridružio: 21 Feb 2007
- Poruke: 86
|
Pozdrav svima na forumu
Evo jedne 100% provjerene i tecne informacije
P/S pista duzine cirka 2800 metara sa "podnim grijenjem",zimi zbog leda, potrebnom signalizacijom,dozvolom za gradnju,zemljistem i troskovi firme koja ce raditi u Austeiji kosta(fix-fertik)5,7 miliona eura.
informacija provjerene jer sam u Petav vidio ugovor.
Pa sad izracunajte otprilike koliko kosta kompletan aeredrom kao Zeljava
|
|
|
|
Poslao: 12 Mar 2007 01:58
|
offline
- kripo
- Počasni građanin
- Pridružio: 19 Sep 2006
- Poruke: 761
- Gde živiš: Citizen of World
|
Znaci 5 pista X recimo 5 miliona... + podzemni objekat ... mozemo racunat al to stvarno sada vise nije bitno, koliko god da je Zeljava kostala racunati to sada je gubljenje vremena...
Dali ima ovdije na forumu informacija koji dio vazdusnog prostora su pokrivali avoni sa Zeljave redovnim patrolama i da li su postojale neke rute kojima se patroliralo/ letjelo sa Zeljave? Takodjer me zanima info s kojim tipovima raketa su obicno bili naoruzani. Hocu da pokusam da usporedim aparate Italije i Natoa iz tog vremena koji su eventualno mogli da se susretnu i odmjere snage recimo iznad Jadrana. Zainteresovan sam npr. za vrijeme osamdesetih na ovamo. Nedavno sam citao za AMRAAM pa me zainteresova sta su to nasi Migovi imali da se suprotstave...
|
|
|
|
|
|
|