Enigma JNA - Podzemni Aerodrom "Željava"

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

nenad.bajkic ::Hajde da vam vam resim bar jednu dilemicu

Delovi za liftove su stigli iz Italije iz OTIS-a. Montirani su na licu mesta, a montirali su ih radnici david pajica dake iz bg.

Ali mi jos uvek nije jasno zasto vas to toliko fascinira. Culi su se argumenti tipa treba li ovakvo pitanje, ako si sluzio vojsku i slicno. To jos uvek nisu odgovori na ono sto sam pitao.

Aerodrom Zeljava (niko se nije setio da erport u selu Josani, u neposrednoj blizini Udbine, pored fabrike Sait pripada istom komplexu), je nesto sto je potrebno svakoj normalnoj drzavi (pa i sfrj). Sa tog mesta relativno brzo se stizalo do najudaljenijih delova drzave. Istovremeno preseca najblizi put od Jadrana do srca Evrope.

pošto toliko znaš a dosat si šutio evo pitanje kolko vidim znaš mnogo o kleku da te pitam dali si bio u K.T. dali je bila glavna prostorija jedan prostor ili je imala više prostorija pregrađeno lakim zidovima.verovatno si bio u tim prostorijama pa mi reci gde su opravili potrebu kad si trebao iči na wc.ako ti nije teško podeliti ove informacije.

pozdrav

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Super, "Otis" dizala (mislim da su:d.o.o.) postoje u Zagrebu, treba ih nazvati i zamoliti da servisiraju dizalo/lift u zračnoj bazi/aerodromu "Željava".

Dragi NenadBAJKIĆ, niko ne tvrdi da nas ne zanima i druge zrakoplovne baze/aerodromi, bar je na ovom www otvoreno još tema o zrakoplovnih baza/aerodromima, treba se potruditi i pogledat, (dugo sam razmišljao da Vam se uopće poslje takvih pitanja i obratim) evo pošto izistirate na odgovoru, imam zanimljivo protupitanje Vama pa ću ti u ime sebe, svoje ime (a i možda djelom cijele grupe koja sudjeluje na forumu) odgovorit, pitanje je imate li Vi hobi i koji je?

Ovo su par slika tvornice dizala/liftova "Otis" napravljene po Republici Hrvatskoj:



Ipak je moguće da je bio i hidraulički lift:



Da nedođe do zabune, ovako sam si ja zamislio piste:



bostjan ::ako malo detalnije pogledamo firewire skicu K.T.uopšte nije puno pogrešio po njegovim izvorima mislim da je napravio skoro isto što se pokazalo gore pa i što se tiče zidova verovatno su bili.


Evo najdetaljnije, iako, za onaj fantonski zid i rupu u stražnjem zidu nisam siguran:

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

LupusREBEL ::Super, "Otis" dizala (mislim da su:d.o.o.) postoje u Zagrebu, treba ih nazvati i zamoliti da servisiraju dizalo/lift u zračnoj bazi/aerodromu "Željava".

Dragi NenadBAJKIĆ, niko ne tvrdi da nas ne zanima i druge zrakoplovne baze/aerodromi, bar je na ovom www otvoreno još tema o zrakoplovnih baza/aerodromima, treba se potruditi i pogledat, (dugo sam razmišljao da Vam se uopće poslje takvih pitanja i obratim) evo pošto izistirate na odgovoru, imam zanimljivo protupitanje Vama pa ću ti u ime sebe, svoje ime (a i možda djelom cijele grupe koja sudjeluje na forumu) odgovorit, pitanje je imate li Vi hobi i koji je?

Ovo su par slika tvornice dizala/liftova "Otis" napravljene po Republici Hrvatskoj:



Ipak je moguće da je bio i hidraulički lift:



Da nedođe do zabune, ovako sam si ja zamislio piste:



bostjan ::ako malo detalnije pogledamo firewire skicu K.T.uopšte nije puno pogrešio po njegovim izvorima mislim da je napravio skoro isto što se pokazalo gore pa i što se tiče zidova verovatno su bili.


Evo najdetaljnije, iako, za onaj fantonski zid i rupu u stražnjem zidu nisam siguran:




nije bio hidravlički jer 50 godina je bila največa visina 14m a željava 30m.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

bostjan ::LupusREBEL ::

Ipak je moguće da je bio i hidraulički lift:



nije bio hidravlički jer 50 godina je bila največa visina 14m a željava 30m.

Napisao sam "moguće" a ne da je bio...



mail koji sam upravo zaprimio


Poštovani,

OTIS je najveći i najrenomiraniji svjetski proizvođač dizala i pokretnih
stepenica. Društvo OTIS postoji već više od 150 godine (od 1853 godine).
U Hrvatskoj postojimo od 1997 godine, a u Italiji sam uvjeren da je OTIS
postojao i prije 1955 godine.


Berislav Juhn
Direktor prodaje

OTIS Dizala d.o.o.
Prilaz V. Brajkovića 15
10020 Zagreb

Phone: ++ 385 1 650 49 49
Fax: ++ 385 1 652 90 44
e-mail: berislav.juhn@otis.com
www.otis.com



Definitivno, one stepenice od betona su bile za zarušavanje ulaza u tunele, evo teksta koji to dokazuje:

Miniranja

Raspored bušotina kao i količina eksploziva po minskoj bušotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje najpovoljnije granulacije odminiranog materijala i da potreba za naknadnim usitnjavanjem komada kamena bude minimalna:

Iskop minerski građevinskih stepenica

Izrada obuhvaća iskope stepenica na nagnutim temeljnim tlima u svim kategorijama materijala, s utovarom, a prema profilima i mjerama danim u projektu. Materijal iskopan u stepenicama ugrađuje se u slojeve nasipa. Sav se rad na iskopu stepenica obavlja upotrebom odgovarajuće mehanizacije. Iznimno, manji se dio rada može obaviti ručno.

Na nagnutim terenima, za stabilno nalijeganje nasipa na temeljno tlo, stepenice se rade kod svih nagiba većih od 20%. Širina stepenica može biti 2,0 – 5,0 m. Stepenice moraju imati nagib od 4%. Kosina zasjeka stepenica iznosi 2 : 1 do 3 : 1, što ovisi o vrsti i svojstvima tla i nagibu terena. Kod blaže nagnutih padina može između stepenica biti međurazmak 1 – 1,5 m. Kod jače nagnutih terena taj se međurazmak izostavlja. Stepenice se ne moraju izvoditi na kamenitim terenima ako u njima ima prirodnih neravnina koje sprečavaju klizanje tijela nasipa.


SADRŽAJ (scripti):
Elementi tunela.
Poprečni presjek.
Gabarit cestovnih tunela.
Željeznički tuneli.
Analiza poprečnih presjeka.
Inženjersko-geološka ispitivanja trase tunela.
Geološki izvještaj.
Hidrološki izvještaj.
Pritisak brdskih masa.
Primarni pritisak.
Sekundardni pritisak.
Utjecaj potresa.
Određivanje opterećenja na podzemne građevine.
Klasifikacija stijena.
Mjerenja u cilju određivanja i kontrole podzemnih pritisaka.
Obloga tunela.
Podgrada.
Sidra.
Frikcijska, adheziona sidra (ekspanziona).
Kontaktna sidra.
Proračun sidara.
Materijal tunelske obloge.
Torkret i prskani beton.
Montažna obloga.
Iskop podzemnih građevina.
Bušenje rupa.
Sheme aktiviranja mina.
Tehnika zaloma i glatkog miniranja.
Bernold metoda.
Izgradnja tunela štitovima.
Nemehanizirani štitovi.
Mehanizirani štitovi.
Mehanizirani štitovi za rad u stijenama.
Postupna izgradnja tunela.
Utovar i izvoz materijala.
Ventilacija tunela.
Provjetravanje za vrijeme izgradnje.
Provjetravanje u toku eksploatacije objekta.
Podzemne građevine.
Pothodnici.
Podvožnjaci.
Podzemne autoceste.
Rovovski način izgradnje.
Primjena bentonita.
Izvedba objekata utiskivanjem.
Osvjetljenje objekata.
Podzemne prostorije velikog profila.
Proračun obloge tunela.
Izgradnja vertikalnih šahti.
Skloništa.
Podzemni tuneli specijalnih namjena.

LITERATURA:
Kožar, P.: Tuneli, skripta, GF Rijeka, 1981.
Kožar, P.: Podzemne građevine, skripta, GF Rijeka, 1986.
Banjad, I.: Tuneli, skripta, FGZ Zagreb, 1982.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Mali uvod u potrebne nauke i tehnoligije za izgradnju objekta poput aerodroma Željava

Geologija, podzemne betonske konstrukcije i voda, podzemni objekti, geološki i strukturalni obziri pri izgradnji, vojna geologija, prijetnja od podzemnih objekata, detektiranje varke, Korištenje trenutnih & budućih tehnologija, program“Continuity of Government” (COG)

http://www.airforcehelper2000.netfirms.com/gradnja.....ekata2.htm

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

LupusREBEL ::Ljevo od trećeg ulaza našao sam ovu rupu, volio bih da mi neko objasni čemu je služila, oko nje su raspoređeni dvije ograde s pet redova bodljikave žice...



Položaj rupe...

...



.
Svugdje oko te rupe s drveća vise sajle....
....
LupusREBEL ::
Definitivno, one stepenice od betona su bile za zarušavanje ulaza u tunele, evo teksta koji to dokazuje:

Miniranja

Raspored bušotina kao i količina eksploziva po minskoj bušotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje najpovoljnije granulacije odminiranog materijala i da potreba za naknadnim usitnjavanjem komada kamena bude minimalna:

Iskop minerski građevinskih stepenica

Izrada obuhvaća iskope stepenica na nagnutim temeljnim tlima u svim kategorijama materijala, s utovarom, a prema profilima i mjerama danim u projektu. Materijal iskopan u stepenicama ugrađuje se u slojeve nasipa. Sav se rad na iskopu stepenica obavlja upotrebom odgovarajuće mehanizacije. Iznimno, manji se dio rada može obaviti ručno.

Na nagnutim terenima, za stabilno nalijeganje nasipa na temeljno tlo, stepenice se rade kod svih nagiba većih od 20%. Širina stepenica može biti 2,0 – 5,0 m. Stepenice moraju imati nagib od 4%. Kosina zasjeka stepenica iznosi 2 : 1 do 3 : 1, što ovisi o vrsti i svojstvima tla i nagibu terena. Kod blaže nagnutih padina može između stepenica biti međurazmak 1 – 1,5 m. Kod jače nagnutih terena taj se međurazmak izostavlja. Stepenice se ne moraju izvoditi na kamenitim terenima ako u njima ima prirodnih neravnina koje sprečavaju klizanje tijela nasipa.

Ja mislim da si ti iskopao do sada potpuno nepoznate podatake i potvrdio konkretnim dokazima sa lica mjesta teoriju da je aerodrom ipak samo privremeno onesposobljen i da je namjera očito bila da se ponovo vrati na njega.

Ako je bio cilj skroz uništiti aerodorm onda bi se i ulazi zarušili putem upotrebe ovakvih minerskih stepenica.
O detaljima (ne)miniranja pista ili o tome kako je pancirna pregrada na KT-u ostala spuštena ne treba niti govoriti.

Dopuna: 26 Okt 2007 13:56

nenad.bajkic ::Ali mi jos uvek nije jasno zasto vas to toliko fascinira. Culi su se argumenti tipa treba li ovakvo pitanje, ako si sluzio vojsku i slicno. To jos uvek nisu odgovori na ono sto sam pitao.
Mene fascinira po tome kako je tehnički sve to izvedeno i u koje vrijeme.
Još kada se poveže finacijska komponenta koliko je to (i ostali slični objekti) koštalo sa manjkom osnovnih životnih potrepština (struja, ulje, detrdžent, kava, gorivo itd.) tokom trajanja SFRJ onda stvar dobija i apsurdnu socijalnu komponentu.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

No pošto smo posjetili i VSk (Vojno Skladište UbS-a i MES ex JNA) "Oštarije I" prikazat ću sad dobro obavljen posao minera, isto se radilo na brzinu, ali ni temelji u krugu VSk nisu ostali čitavi, ovdje nije bilo naoružanje (naoružanje se nalazilo u dva skladišta u sadašnjoj vojarni "Sv. Petar" bivša kasarna "Poredice"):

Početak ulaza, mala napetost kod mojih prijatelja ali radoznalost je veća od straha

Prvi objekt ex JŽ koji je služio za spuštanje i dizanje rampe za vrijeme ulaska/izlaska iz VSk "Oštarije I" te za vrijeme prolaska vlakova/vozova

Jedan u nizu temelja (ima ih preko 18 ) na kojima su bila skladišta UBs-a i MES-a

Nakon upozorenja da obrate na djelove po kojima je vidljivo dobro miniranje i jačinu eksplozija dečki su te detalje i uočili...
Neznam ko bio ovaj kamnčić od par tona stavio (i s čime) na razoren temelj skladišta i iz kojeg razloga?


Ostaci UbS-a i MES-a


Na svakom koraku i na svakom temelju se vidi odlično odrađen posao...
... te usporedite uništenje objekata na zrakoplovnoj bazi/aerodromu Željava (bilo vanjski ili unutrašnjih) i ovih...

I da malo riješim famu od 2 km pruge ulaska vlaka u VSk Oštarije I, dok smo stajali na ovoj platformi jasno smo čuli razgovor želježničara i osoblja na željezničkoj postaji/ železničkoj stanici "Oštarije", da je bilo udaljeno 2 km (jer ovdje je kraj pruge) nebi ni vlak čuli:
Kraj pruge: pogled na prugu s istovarno/utovarne rampe: pruga: a bogme i ovdje lešinare:



I jedna skupna fotka za kraj...


Po svim objektima koje sam vidio, dali dignuti eksplozivom, parama, plinom, brašnom, piljevinom, da ne nabrajam, ovo nije prvi objekat koji sam vidio, vidio sam objekat i u Bjelovaru koji je raznesen eksplozivom i Duboki Jarak kod Dugog Sela te zapaljane vojne objekte (a i civilne) zato donekle znam rasaznat dobar od lošeg posla, moram napomenuti to je zaključak po slikama a ne po viđenju, a po viđenju vanjske zgrade zračne luke i zračne baze te Kontrolnog tornja...

Inače, iz Ogulina (do mjesta i skladišta ima zračne linije oko 6-8 km, vidio se ljep prizor eksplozije:

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo kako izgleda potpuno i propisu uništeni vojni objekt (nije ostao ni kamen na kamenu)...za razliku od Željave

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@ lupus

..u bj je letilo skladiste mes-a.....16 tona je cifra....taj lik (jna) sto je to minirao je i svoj vod vojnika digao skup sa skladistem......ja sam to osjetio itekako...makar mi je kuca 8km od epicentra...

@firewire

A sta tek onda govore zatvorena pancirna vrata na trecem ulazu u klek....ako su ostala namjerno zatvorena....dal zbog spremnika za gorivo...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

LupusREBEL ::bostjan ::LupusREBEL ::

Ipak je moguće da je bio i hidraulički lift:



nije bio hidravlički jer 50 godina je bila največa visina 14m a željava 30m.

Napisao sam "moguće" a ne da je bio...



mail koji sam upravo zaprimio


Poštovani,

OTIS je najveći i najrenomiraniji svjetski proizvođač dizala i pokretnih
stepenica. Društvo OTIS postoji već više od 150 godine (od 1853 godine).
U Hrvatskoj postojimo od 1997 godine, a u Italiji sam uvjeren da je OTIS
postojao i prije 1955 godine.


Berislav Juhn
Direktor prodaje

OTIS Dizala d.o.o.
Prilaz V. Brajkovića 15
10020 Zagreb

Phone: ++ 385 1 650 49 49
Fax: ++ 385 1 652 90 44
e-mail: berislav.juhn@otis.com
otis.com





Onda sam bio u pravu da u ovakav objekat nisu instalirali slabu robu.OTIS je največa i najpoznatija firma u svjetu,ali svejedno treba znati da OTIS na ovim prostorijama i pravi OTIS imaju veliku razliku.Montirao sam OTIS dizalo koje je pravljeno za Istočnu Evropu i one se ne različi mnogo od proizvoda Rade Končar.Ovaj OTIS koji je sada prisutan u vašoj zemlji,a ima ga i kod nas nešto je ono,što je ostalo od Rade Končara (najviše vodstveni kadar,serviseri,monteri) i OTIS jih je kupio.
Vjerujem da je na Željavi bilo dizalo vrhunskih kvaliteta jer nije bilo pravljeno za ovaj market.
Mogla je biti i hidravlika jer za hidravliku nije bio ni prije problem visina jer ako praviš "ruksak sistem" 1:2 onda trebaš cilindar u pola manji,tako da 30 metara nebi bio neki veliki problem.Ali hidravlička dizala imajo druge nedostatke naprotiv električkog.