Osvajanje svemira

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nema hidrazina i diazottetroksida, nista nije zanimljivo bez istih

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Swing by dodaje energiju. Nije to perpetuum mobile. I korišteno puno puta. Btw, ako "odbaciš" dio, tj neku letjelicu odvojiš da sleti na Mars desi se šta? Podsjetit ću na podkalibarne projektile. Također, letjelica koja nosi tovar na ovo čudo. Ko brani toj letjelici da ponese nešto goriva? Čisto da bi se energija (brzina određene mase) održala na potrebnoj količini.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kao djeca smo se znali voziti besplatno po gradu , sa tranvajem. To su bile one stare šklopocije koje su vozile 20 na sat. I prolazi šklopocia Savskom ulicom malo uzbrdo , malo se zatrčiš da dobiješ brzinu uhvatiš se za gelender i staneš na stepenicu i voziš se besplatno.

Ateriranje je bilo malo teže , trebalo je sa neke brzine kretanja tranvaja svesti svoju brzinu na nulu, najbolje je bilo ako bi šklopocija usporila u zavoju ili kočila ispred stajališta, oni koji nisu znali mehaniku leta razbijali bi koljena ili nos.

Tako isto i ovaj poznati astronaut koji od mehanike leta zna ono početno M. Nije bilo njegovo da razvija teoriju leta u svemir , to su radili crnci , doslovno crnkinje računaćice , e sad da se on družio s njima bar za vrijeme neke pauze ili dok su išle na piš partiju kilometar daleko u WC za crnce onda bi nešto naučio.

Ovako prodaje muda pod bubrege, jer je on... jelte slavan .

Znao bi da neko tijelo , svemirski brod sa putnicima , kruži oko zemlje sa brzinom od cca 7,9 km/s , a da taj svemirski brod sa apartmanima i tuš kabinama , koji pada s marsa na zemlju ima brzinu od cca 11,2 km u sekundi. Ako bog da pa su to iste putanje, recimo po ravnini eklitike, i da se pogode periode gibanja onda bi u nekom trenutku trebalo upliti raketne motore i ubrzati svemirski brod sa putnicima do brzine od 11,2 km/ s i spojiti se svemirskim apartmanom.

Isto tako u povratku treba se na vrijeme odvojiti i muški bremzati sa 11.2 km/s na 7,9 km i uči u orbitu ili se dirkt zaletiti kroz atmosferu na zemlju.

Da ista priča je i kod Marsa samo su tamo nešto manje brzine

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 16 Maj 2020 15:08

Raketaš se neće ljutiti ako dam svoje mišljenje jer imam drugačije razmišljanje odnosno drugačiju matematiku o vrijednostima brzina, ubrzanja i kočenja.
Neću za sada o varijantama lansiranja broda sa Zemlje ili iz orbite, orbite na kojoj visini odnosno iz koje orbitalne brzine već isključivo o principu računa.

Međuplanetarni let se djeli na tri faze, to nam je jasno. Faza utjecaja planete starta, faza utjecaja Sunca i treća faza utjecaja planete krajnje destinacije. Znači Zemlja-Sunce-Mars.



AB je lansiranje sa Zemlje, BC je orbitalni let, CD je nabiranje brzine, ubrzavanje, i točka E je točka u kojoj letjelica izlazi iz sfere utjecaja Zemlje. Tu u točki E letjelica će imati brzinu koja je vektorski zbroj izlazne brzine letjelice u odnosu na Zemlju ( Vv ) i brzine gibanja Zemlje u odnosu na Sunce ( Vp ).
Vektorski zbroj koji je izlazna brzina letjelice u odnosu na Sunce ( Vvs ) - heliocentrična brzina.
Srednja brzina Zemlje Vp je 29,8 km/s, a izlazna heliocentrična brzina Vvc potrebna da se dohvati Mars polueliptičnom putanjom (dugi let) iznosi 32,71 km/s. Ja ću to skroz uprostiti pa ću reći da je izlazna brzina letjelice Vv u odnosu na Zemlju 2,91 km/s.

Nakon 260 dana letjelica je došla pred sferu utjecaja Marsa.



Opet imamo u točki F vektorski zbroj koji je sada vektorsko oduzimanje. Vp je srednja brzina gibanja Marsa u odnosu na Sunce i to je 24 km/s, Vvhs je ulazna heliocentrična brzina letjelice, a razlika vektora je ulazna brzina letjelice ( Vvh ) u odnosu na Mars. Opet pojednostavljeno to nek bude 8,71 km/s. Ta ulazna brzina određuje kakav će biti karakter putanje, ako je veća od druge kozmičke brzine Marsa (5,03 km/s pri H=0) onda je putanja hiperbola kao i na Zemlji kada imamo prirast brzine u odnosu na zemaljsku 2.kozmičku, ako je manja putanja je po elipsi i ako je ista onda je parabola.

Znači mišljenja sam da su “vrijednosti” kočenja, a i potrebnog dodatnog ubrzanja ako ćemo nultu točku uzeti iz orbite dosta manja nego što je raketaš prezentirao.

Račun mišljenje je podložan kritici, ispravci ili negaciji jer ne tvrdim da je ovo što sam napisao točno.

Dopuna: 16 Maj 2020 15:12

Različito razmišljanje u odnosu na brojeve sa par strana ispred

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Čak i da su brojevi isti. Zašto taxi ne može ubrzati? Zašto mora "Bela ladja"? Što bi i bilo logično a ne cijelu skalameriju kočiti i ubrzavati. Istina, tada stvarno nema smisla. Ali nema ni potrebe za tim

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš

Da su vrata na tramvaju bila otvorena mogao si da uđes i provedeš ostatak puta vozeći se udobno sedeći na sedištu ko čovek. Tačno je da je Baz bio mašinski a ne aerokosmicki inžinjer kao Armstong ali meni se njegova ideja vise sviđa od projekta stanice oko Meseca cija svrha je pomalo nejasna. (Znam da planiraju da je koriste za sklapanje brodova za istraživanje svemira ali te iste brodove su mogli da sklapaju i Zemljinoj orbiti)

Glavna prednost "Oldrinove" stanice nad misijom do Marsa bez nje jeste ta sto ne mora da se troši ogoromna energiju prilikom svakog leta za ubrzanje modula za odrzavanje zivota i boravak astronauta a njihova masa sigurno nije zanemariva kod dugackih misija kakva je ona do Marsa gde je neprihvatljivo da posada mesecima nosi pelene i zivi bez toaleta kao sto je radila posada Apola. (Podsetio bi te da su prilikom leta na Mesec 3 astronauta boravili u komadom modulu zapremine svega oko 6 m3 dok su pri simulacije leta na Mars 6 dobrovoljaca zivela u znatno vecem kompleksu zapremine 550 m3).

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Naravno glavni nedostatak upotrebe jedne takve stanice jeste taj sto bi prilikom svakog sletanja na Mars putnicima stanica pobegla zbog cega bi morali da cekaju mesecima da se vrati međutim Baz je rešio taj problem tako što je predložio upotrebu dve stanice od kojih bi se jedna koristila za put do Marsa i druga za povratak na Zemlju.



Teoretska upotreba

Umesto da sačeka da se biciklista ponovo pojavi, Oldrin je predložio da koristi drugi bicikl da bi se vratio. Oldrin je predložio par Marsovih biciklističkih vozila koji obezbeđuju redovan prevoz između Zemlje i Marsa. [4] Dok bi astronauti koji putuju na Mesec mogli to da urade u svemirskim letelicama sa relativno malom količinom prostora za stanovanje, za misiju na Mars biće potrebno nešto mnogo veće. Astronautima će biti potrebno postrojenje sa dovoljno životne podrške, životnog prostora i zaštitnim zračenjem za mnogo duže putovanje. [6] [10] Studija NASA-e iz 1999. godine procenila je da će za misiju na Mars trebati podizanje oko 437 metričkih tona (482 kratke tone) u svemir, od čega je 250 metričkih tona (280 kratkih tona) bilo pogonsko gorivo. [11]

Oldrin je predložio da se troškovi misija na Marsu mogu u velikoj meri smanjiti korišćenjem velikih svemirskih stanica, nazvanih "dvorci", u cikličkim orbitama. Jednom kada se uspostave na svojim orbitama, vršili bi redovna putovanja između Zemlje i Marsa bez potrebe za pogonom. Predmeti osim potrošnih materijala stoga bi morali biti lansirani samo jednom. [6] [10] Koristiće se dva dvorca, odlazni jedan na Oldrinovom biciklistu sa brzim prelaskom na Mars i dugo putovanje nazad, i ulazni onaj sa brzim putovanjem na Zemlju i dugim povratkom na Mars, [3] koji je Oldrin pozvao i spustio eskalatore. [6]

Astronauti bi se sreli sa biciklistom na Zemljinoj orbiti i kasnije Marsom u orbiti u specijalizovanom letelici zvanom "taksiji". Jedan biciklista putovao bi odlaznom rutom od Zemlje do Marsa za oko pet meseci. Još jedan Marsov biciklista u komplementarnoj putanji putovao bi od Marsa do Zemlje, takođe za oko pet meseci. Taksi i teretna vozila bi se vezali za biciklista na jednoj planeti i odvojili se kad dođu do druge. [11] Koncept biciklista bi stoga osigurao rutinski bezbedan i ekonomski transport između Zemlje i Marsa. [12]

Značajan nedostatak koncepta biciklista bio je u tome što Oldrin bicikl leti velikom brzinom s obe planete. Taksiju bi trebalo da ubrza do 24.000 km/h oko Zemlje i 35.000 km /h blizu Marsa. Da bi se ovo zaobišao, Oldrin je predložio ono što je nazvao "poluciklista", u kojem će se zamka usporiti oko Marsa, u orbiti i kasnije ponovo uspostaviti biciklističku orbitu. Ovo bi zahtevalo gorivo za izvršavanje manevara kočenja i ponovnog biciklizma. [10] [11]

Dvorci bi se mogli ubaciti u biciklističke orbite sa značajnim uštedama goriva izvodeći niz manevara niskog potiska. [12] Po lansiranju, dvorac bi bio postavljen u privremenu orbitu, a zatim bi koristio Zemljinu masu da ga pomogne u biciklističku orbitu. [13] Pod pretpostavkom korišćenja tečnog vodonika i tečnog kiseoničkog goriva, koje ima specifičan impuls od oko 450 s (4,4 km / s), u blizini Zemlje, i monometilhidrazin i gorivo azot tetoksid, koji ima specifičan impuls od 300 s (2,9 km / s), kao što je Galileo koristila za svemirske manevre (budući da se kriogena goriva ne mogu koristiti u dubokom svemiru, jer bi vremenom zavrela), moguće je proceniti gorivo koje je potrebno za uspostavljanje orbite bicikla . [14] U slučaju Oldrinog bicikliste, upotreba gravitacione pomoći smanjuje potrebu za gorivom za oko 24,3 metričke tone (26,8 kratkih tona), odnosno 15 procenata.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 16 Maj 2020 19:17

jesam ga zakurio .. neka to je dobro .

idemo od najlakšeg pitanja

13892 mislimo isto, samo drukčije govorimo. Ta svemirska stanica , sa tuš kabinama sa WC, i trim stazom koja se vrti između Zemlje i Marsa je ok kao ideja za razmišljanje. Samo je pitanje kako je izvesti. Vidio sam u životu puno patenata i dobrih ideja koje se ne mogu realizirati , pa tako i ta ideja.

Možda nisam bio dovoljno jasan sa onim" padom sa Marsa". Ta svemirska stanica u blizini zemlje ima brzinu od 11,2 km / s , to proizilazi iz toga što ona u oštrom lupingu nakon pol sata napušta zemlju i sa drugom kosmičkom( zemaljskom ) brzinom pići ka Marsu. Da nije tako nebi nikada došla do Marsa.Kasnije njena brzina pada , preuzima je gravitacija Marsa i ona ubrzava da bi drugom marsijanskom brzinom( 5,5 km /s ) prošla pored njega, napravila oštar luping i drugom Marsijanskom se vrača ka Zemlji, na putu ka zemlji usporava , preuzima je gravitacija zemlje i ona" pada" ka zemlji , ubrzava da bi na kraju u blizini zemlje imala brzinu od 11,2 km/s.


Dotle ova druga letjelica , svemirski taxi, sa posadom prvom kosmičkom od 7,9 km/ s kruži oko zemlje , u nekom trenutku pali motore sustiže svemirsku postaju i spaja se sa njom , posada prelazi u stanicu i sve je ok. U blizini Marsa mogu sa taxijem odvojiti od postaje, usporiti na orbitalnu brzinu Marsa od 3,6 km / i spojiti se sa nekom postajom koja kruži oko Mars ili se spustiti na Mars.

E sad kvaka je u tome što 50 godina od leta na mjesec ili ne znam koliko godina od spajanja dva Vashoda na orbiti mi još uvijek trebamo nekoliko sati od izlaska na orbitu do spajanja sa ISS , a brzine su tu negdje u koji metar iste , nagibi putanja isti , ma biramo sve i trenutak lansiranja i smjer pa nam treba nekada i dva dana kruženja i naganjanja po orbiti.

Nadam se da če za koji dan Dragon 2 to sve ubrzati na jedan krug oko zemlje .

Dopuna: 16 Maj 2020 19:23

13892 dok sam pisao ti si postavi neki dosta slobodan prijevod, da nekažem užasno loš , ali je stvar vjerojatna jasna sa tim biciklistom i taxijem .

Dopuna: 16 Maj 2020 19:42

Oldrin je vjerojatno jako dobro upoznao mehaniku leta zemlje i mjeseca , i tu su mu vjerojatno sve kockice bile posložene , iako ponavljam nije bilo njegovo da brine o tome.

Problem sa Marsom i zemljom je u tome što oni ne lete i jednoj ravnini ne možemo to prikazati sa dva kruga na papiru , njihove se ravnine razlikuju Marsova ravnina je u apogeju iznad zemljine ravnine za 7,5 miliona kilometara , i taj " dvorac " koji bi se prvi put vratio sa Marsa i prošao pored Zemlje bi kod drugog kruga promašio Mars po visini brat bratu za 10 miliona kilometara, a po daljni za 100 miliona kilomtara.


Znači da bi taj dvorac kod svakog prolaska pored zemlje ili marsa morao korigirati putanju i trošiti gorivo. To je svakako manje nego svaki put ubrzavati dvorac i kočiti prije marsa ili zemlje.

ali opet ostaje onaj problem sa pogađanjem i usaglašavanjem brzina i putanja koje se moraju ostvariti u centimetar točno .

Taj se problem jako dobro vidi kod proturaketnog štita , gdje naše sadašnje tehnologije nisu u stanju pogoditi nukleranu bojevu glavu nego se drugom nuklerakom ide na prvu , i točnost presretanja kod brzina par kilometara u sekundi je par kilometara.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ja ću opet postaviti pitanje kao malo prije. Zašto taxi ne može dostaviti i potrebno gorivo? Mimo posade, hrane...

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

pa naravno da taxi može dostaviti potrebno gorivo , zapravo mora.

prethodno pitanje sa belom lađom i nekim ubrzanjima je totalno nejasno, kakva bela lađa i crni gusari