Osvajanje svemira

• 1Ovo se svidja korisniku: ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

ali imamo opet problem kako dijeliti kisik vodu i hranu , opet su to vrtoglave cifre .

Nekako mi se čini da je broj od 6 članova posade vjerojatan , večina novo razvijanih brodova odnosno kapsula za spuštanje iz svemira su šestočlane.

Dugo sam vrtio varijante sa tom kapsulom da li je ostaviti u orbiti oko zemlje i krenuti ka marsu bez nje ili je furati do marsovske orbite , totalno je besmisleno sa njom slijetanje na Mars i povrat u orbitu .

U programu Apolo kapsula je ostajala u orbiti mjeseca sa jednim dežurnim članom posade , u marsijanskoj varijanti nemoš tog jadnička ostaviti samog 500 dana u orbiti , bude prolupao sam , osim toga bi to značilo razdvajanje sustava za održavanje života , jedan u orbiti drugi na Marsu , bolje je da su oba sustava zajedno sa svim ljudima.

Brod koji se spušta na Mars mora imati ogroman tanjur termalni štit da bar malo ublaži brzinu ulaska , a onda jahanje na vatrenom mlazu jer je padobran totalno neefikasan u rijetkoj marsovoj atmosferi.

Brod koji se spušta mora imati i kupaonu i WC i dnevni boravak , a to sve treba imati i u povratku na zemlju , da li to sve dizati sa Marsa ili ostaviti rezervu na orbiti.

Stug samo nemoj reči budu to otprintali na orbiti., možda to budu mogli moji praunuci za 100 godina, a ja govorim o realnim situacijama u slijedečih 20 godina.

Naravno da rezerve hrane kisika i goriva ostaju u Marsovoj orbiti i mogu biti dopremljene ranije u prethodnom ciklusu ( vremenskom koridoru ) ili u istom ciklusu ali drugim brodom.

Sve se to mora odvijati u orbiti u ravnini Marsove ekliptike , znači ne dolazi u obzir formiranje tog sustava oko postoječe ISS več treba izgraditi novi ISS sa ekvatorijalnom putanjom.

Sve je to daleko složenije od ekspres lonca , ali se nadam da sad tek predstoji pravi rat u americi i da bude za jedno 5 godina sve jasno, u smislu tko zida a tko mješa malter

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

@raketaš: ja podržavam 3d print samo u proizvodnji na zemlji (Marsu). Tu on ima smisla i svoje mjesto. Što se infrastrukture na Marsu tiče (WC etc pp): to se može poslati u naprijed Cargo letovima. Bar za neki početni stadij i ograničeni broj kolonista. Prvi marsovci će sletjeti na Mars sa svojim međuplanetarnim brodom (zvezdoleti nisu baš jer ne lete između dva ili više zvjezdanih sustava). Bar ako je u režiji SpaceXa. Ako odlikaši prije nešto pošalju moglo bi to izgledati drugačije.

"Magični" odnos 2:1. To je bio i prirodni raspored priraštaja prije prevelikog izlijevanja estrogena u vode, ponajprije jezera. Valda viša sila (Bog, priroda...) zna šta radi

• 2Ovo se svidja korisnicima: Bahuss, ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Možemo li razgovarati samo o prvom letu sa povratkom 2033-35 godine , bez tih budalaština o kolonistima i Muskovim fantazijama .

Pogledajmo što čovječanstvo ima danas od pogona i tehnologija i što se u ovom području "revolucionarno" događalo zadnjih 50 godina, i koje su mogučnosti za razvoj u narednih 15 godina.

Događalo se ništa.. rusi lete sa RD 107 RD 108 ameri lete sa nešto novijim RD 170 , a Musc se ni sa Raptorom ni Merlinom nije mako od tih starih kanti iz sovetskog doba .

U rezervoarima i strukturi se nešto malo napredovalo uvođenjem litijevih legura , ali i to je ostavština iz sovjetskog perioda , pa više ima karbonskih struktura na onoj kanti Proton nego na bilo kojoj američkoj raketi , čak i ovim Muscovim Zenitima.

Pogon sa tetraoksidom je stara stvar iz doba Hitlerovih vodopada , a još je gore sa pogonom turbina na vodikov peroksid.

U području servosustava stvar se nije makla od uvođenja elektromotornih pogona za kupolu na Leopardu 1.

Navigacija nije makla od vremena Mulerovih integratora za Aplolo program

Balistika i proračun putanja se nije mako od vremena uvođenja šest stupnjeva slobode prije 50 godina.

Imamo napredak u mobitelima, što je nebitno za ovu temu , osim nešto malo koristi od litijevih baterija, ali to je sve klimavo jer za misiju od 1000 dana treba neka nuklearka.

U tom se području nešto događalo od prve sovjetske Romaške malog izotopskog izvora energije na putanji u svemiru , prije više od 70 godina , do ovih Putinovih nuklearnih energetičeskih ustanovki na krstarečim raketama sudnjeg dana.

Valjda netko ne očekuje da se sa tim pogonom koristimo na zemlji i ostanemo živi i zdravi, to je pogon sudnjeg dana , jer nakon toga nema ničega na zemlji i onda je tako svejedno da li smo ozračeni od pogona ili nuklearke koja je grunula.

U svemiru bi taj pogon bio ok , ali se u deset godina ne može izdogovarati i potpisati sve protokole o upotrebi nuklearne energije u svemiru.

Znači ostaje nam ništa , odnosno imamo samo ono što je bilo osvojeno i napravljeno za misiju Apolo, i ako počnemo sada razmišljati i projektirati možda stignemo na sljedeći vremenski koridor koji se otvara 2033.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 13 Avg 2020 14:34

U zadnje vrijeme nisam vidio ništa što bi značajno unaprijedilo putovanje u svemiru. Zadnji napredni pokušaj je bio ALENIAin pokušaj 90ih da iskoriste elektromagnetne uvjete u solarnom sistemu za pogon. Još iz vremena šatla, preko motalice / vinče kuglu sa šatla polako puštali u svemir. Cilj je bio tu skalameriju koristiti kao linearni elektro motor. Omerikens kažu motalica blokirala, tale kažu omerikens namjerno sabotirali... Ovo ostalo i nije vrijedno spomena. Što dobiješ na mostu izgubiš na ćupriji... Nego čiku Ciolkovskog u ruke (iako neki tvrde da je djelom prevaziđen, ali djelom, ne potpuno) i polako sa standardnim raketnim pogonima. Za sad

Dopuna: 13 Avg 2020 14:45

Ajde da se osvrnemo na "prave" letove na Mars. Po meni bi i oni (nalogodavci "pravih" letova na Mars) dobro uradili da pošalju Cargo misiju prije broda sa posadom i obezbijede habitat, hranu, vodu, odjeću, vozila, elektrane...i WC (ili bar dovoljno pelena) za posadu na Marsu. Sve trpati na isti brod neće da može. 500 dana nije malo ni u našem izobilju na zemlji. Isto vrijedi i za sam taxi. I tu posada mora da živi. Hmm u orbiti Marsa "parkirati skladište" sa potrebštinama, i landerom za misiju na Mars. Da se ne vucara sa posadom i svim i svačim pa manevar spajanja iznad Marsa.

@raketaš: koje bi ti gorivo predložio za misiju od koliko? 7+ godina? Za onaj međuplanetarni dio. Od zemlje do Marsa i natrag.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nije baš 7 godina , ali ako bi se to skladište u orbitu oko marsa poslalo 2030 i putovalo do 2033 kad bi krenuli ljudi do povratka na zemlju bi neki dijelovi bili stari recimo 5 godina.

Rusi su u nekim analizama pokazali da je opravdano poslati u Marsovu orbitu rakete sa krutim gorivom tu nema isparavanja kisika ili metana ili opasnosti koju daje tetraoksid. Ti bi raketni motori služili za davanje osnovnog impulsa za kočenje i ulazak u marsovu orbitu , služili bi za osnovni impuls i kočenje kod spuštanja na površinu marsa , te za podizanje u orbitu marsa i povratak na zemlju.

U svim analizama je planiran direktni ulazak sa drugom kosmičkom u atmosferu zemlje jer tako treba najmanje goriva .

U svim tim slučajevima treba i neki pogon koji ima regulaciju , a to je opet tetraoksid , ili proizvodnja komprimiranog vodika i kisika iz vode u toku leta.

Da podsjetim da je u servisnom modulu Apola i isto tako u svim onim kantama koje su se spuštale i dizale sa Mjeseca bio tetraoksid.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Vezano za hlađenje ISS baš sam nedavno gledao emisiju na nekom od onih Viasat ili Discovery u kojem su spominjali incident sa hlađenjem na ISS. Pa morali u šetnju da zamijene pokvarenu pumpu. Unutrašnji sistem je sa vodom, ali vanjski naravno ne može voda. Ovdje je amonijak.
https://www.space.com/8900-faq-international-space.....ilure.html
Pa detaljno bilo objašnjeno kako funkcioniše i kako su se mogli skuhati. I još problemi što na sunčanoj strani ISS temperatura skoči na preko 120 stepeni C. Pa treba i hladiti, ali i izolovati... Kako bi ih morali poslati nazad da nisu popravili... Samo su preskočili ovaj dio iz prethodnog linka

Citat:The space station's Russian segment also has its own cooling system independent of the U.S. system.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo jednog pregleda dosadašnjih ideja o marsovskoj avanturi sa posadom:
http://www.astronautix.com/m/marsexpeditions.html

Definitivno se na Mars ne može trotinetom. Vozilo mora biti mrcina.
Zanimljivo bi bilo sa finansijske strane razmotriti kombinacije letova sa posadom i bez posade. "Slow boat" bespilotne kargo letove, koji bi u više tura dostavljali potrepštine unapred, i misiju sa posadom koja bi imala drugačiji pogon i koncepciju uopšte.
Koliko bi imalo smisla postaviti nekakvu stanicu u orbitu Marsa a koja bi služila kao nekakva stanica za praćenje, prihvat i odašiljanje robe i ljudi?

• 2Ovo se svidja korisnicima: kunktator, danijell
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

danijell ::Vezano za hlađenje ISS baš sam nedavno gledao emisiju na nekom od onih Viasat ili Discovery u kojem su spominjali incident sa hlađenjem na ISS. Pa morali u šetnju da zamijene pokvarenu pumpu. Unutrašnji sistem je sa vodom, ali vanjski naravno ne može voda. Ovdje je amonijak.
https://www.space.com/8900-faq-international-space.....ilure.html
Pa detaljno bilo objašnjeno kako funkcioniše i kako su se mogli skuhati. I još problemi što na sunčanoj strani ISS temperatura skoči na preko 120 stepeni C. Pa treba i hladiti, ali i izolovati... Kako bi ih morali poslati nazad da nisu popravili... Samo su preskočili ovaj dio iz prethodnog linka

Citat:The space station's Russian segment also has its own cooling system independent of the U.S. system.

Danijell dobro si ubo ovu temu

Svemir doživljavamo kao hladno i tamno mjesto , a ono odjednom ISS treba hladiti , dobro si primjetio da postoje dva odvojena sustva hlađenja plus rezervni agregati koji su več u svemiru tako da se ne mora čekati izrada rakete i povoljan trenutak za lansiranje novih agregata u svemir.

Kod projektiranja svemirskih brodova se vodi računa o tome da je površina okrenuta ka suncu zagrijana na 120 C , a površina u sjenci se ohladi na minus 160 C , lagana rotacija pomaže da se ta temperaturna razlika izjednači , ali bez obzira na rotciju srednja temperatura u unutrašnjosti svemirskog broda je ispod nule C .

To lijepo vidimo na filmu Saljut 7 kad Džanibekov i Savinih iz Sojuza prelaze na Saljut , a tamo lebde komadi leda . Oni nisu imali telemetriju sa Saljuta , ali su znali na osnovu ranijih ispitaivanja i proračuna da mrtva stanica koja se lagano rotira može biti ohlađena do minus 30 C .

To isto možemo vidjeti , osjetiti na mjesecu , gdi je strana na suncu 120 C , a u hladovini minus 160 C , na dubini od metra je temperatura stijena oko -35 C. Postoje krateri koji su vječno u sjenci i u njima je izmjereno minus 250 C .

Ovo veliko zagrijavanje ISS nastaje zbog rada hrpe opreme , računala i sličnog. Naime oni solarni paneli saberu od 75 do 90 KW energije , to se pohrani u baterije , a onda iz njih sve to napaja kad je ISS u sjenci zemlje. Defakto se nekih srednjih 50 kW stalno troši na stanici , i zapavo sve to pređe u toplinu , koju se onda mora klima uređajima odvoditi u radijatore.

Ti klima uređaji isto troše energiju i zagrijavaju se , tako da je to jedan kružni tok energije i kad sve štima bude u stanici ugodnih 22 -25 C , i dosta bučno , sve to ronda , sve je spojeno na metalnu strukturu , tako da je to jedan od velikuh problema za neku budučnost eksploatacije stanice.

Ima jedan detalj o kom dosada nismo diskutirali, a spominje se u tekstu , njih su prvo zaustavili , dva od četiri.. "žiroskopi" za stabilizaciju stanice , nisu to oni mali rotorići kao na Maljutki več mrcine promjera metar , uvijek rade u paru dva rotora koji su sinhronizirani ali kontrarotirajući . Fora je u tome da se kočenjem jednog , a ubrzavanjem drugog može cijela stanica lgano zarotirati oko uzdužne ili poprečne ose , a da se pri tome ne troši dragocjeno raketno gorivo.

Na ovom filmiču je to lijepo prikazano kako se može sa tri zamašnjaka i naravno sa dosta pameti podiči kocku i držati je stabilno na jednom bridu ili vrhu.

https://www.youtube.com/watch?v=n_6p-1J551Y

Ti zamašnjaci osim što svojim momentom , odnosno kontramomentom kod usporavanja ili ubrzavanja stabiloziraju stanicu tako da neke kamere i instrumenti uvijek gledaju prema dolje prema zemlji, mogu poslužiti i kao kratkotrajni izvor energije i to velike snage .

Kod zaustavljanja rotora njihova kinetička energije je predana potrošačima na stanici , nešto o kinetičkim akumulatorima energije ima u slijedećem filmiću

https://www.youtube.com/watch?v=_QLEERYS5C8&feature=youtu.be

Buduči u smo u svemirskom vakuumu i k tome još u bestežinskom stanju ti kinetički akumulatori energije se mogu vrtiti do granice kidanja materijala , može im obodna brzina biti desetak ovozemaljskoh Mah brojeva , a rade se od radijano usmjerenih karbonskih vlakana .

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:China Space operation control station

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

space x control station