Osvajanje svemira

• 2Ovo se svidja korisnicima: Gargantua, kunktator
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

kunktator svaka ti dala , a od mene imaš

http://www.projectrho.com/public_html/rocket/artificialgrav.php

izuzetno dobar rad, nažalost do sada, koliko ja znam, nitko nije živio u centrifugi više od par sati , a u svemiru nitko još ništa takvo nije pokušao, nemojmo zaboraviti da su do prije par mjeseci ameri letili sa onom kršinom od Sojuza , možda če sada kad imaju jeftine letove sa Draconom probati nešto , ali ne vjerujem, več bi se Musc pohvalio na tviteru.

Ovaj zadnji rad je zanimljiv, daje potvrdu mojim suludim slutnjama iznešenim prije pada servera da Musc misli poslati ljude na Mars bez goriva. Naime tu su sad iznešeni novi podaci , neke nove mase dijelova odnosno stupnjeva . https://caseyhandmer.wordpress.com/2019/10/29/the-.....-big-deal/

Vjerojatno povečanje tlaka u Raptoru i povečanje potiska diže apetite Muscu , pa već znamo da ona mrcina od bustera bude imala manje motora, sad znamo da ta mrcina daje impuls od 4 km/s i da se nakon toga vrača na zemlju.

Ali najvažnije je da sada iz prve ruke znamo da drugi stupanj odnosno zvezdolet nosi 1200 tona goriva , da je sam težak 200 tona i da nosi 150 tona korisnog tereta. Prvi put sad "znamo" da on daje impuls od 7 km/s što nije dovoljno da brod dobije drugu kosmičku brzinu i krene na put ka Marsu ( 4+7= 11 km/s). Do sada je to bio predmet naših spekulacija i proračuna u koje smo gledali sa nevjericom , a sad vidimo da Musc, ako ikad polete , misli te ljude zabiti u prvo brdo na Marsu. A nebudu nikad poletili jer je gospodin Musc opet prešutio, slagao , obmanuo dioničare da mu za taj impuls od 7 km /s treba 12 tankera da napune rezervoare zvezdoleta na orbiti oko zemlje.

Drago mi je da nisam jedini koji vidi bele miševe ili dobije proljev nakon Muscovih izjava , ima još ljudi koji pažljivo čitju ta lupetanja i znaju nešto izračunati , pa mu lijepo kažu gospodine Musc vi niste u stanju sa tom Inox kantom doči ni do mjeseca , a mars ????. To je neki fini gospodin , a ne balkanac i seljačina poput mene, koji mu kaže gospodine Musc lažete dok zinete.


Naravno sve se odvija u poznatom stilu Elona Musca .... mi smo sad teški 200 tona ali planiramo to skinuti na 120 tona , ili... sad nemamo brzinu isticanja 3750 ali uskoro budemo imali više od onih seljačina iz Voronježa. A te seljačine već pola stolječa imaju tlak u motoru 700 bara i brzinu strujanja 4462m/s. što Musc nikada sa odabranim gorivom ne bude imao.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Hehe, tražio sam ima li šta ozbiljno na temu korišćenja Meseca kao polazne stanice za let na Mars i kojekuda (u nekoj dalekoj perspektivi jer je to sad neisplativo).
I na nekom sajtu naiđoh na ovu igru rečima:
Citat:You can’t be a martian without being a lunatic.

Očigledno je napisao pristalica koncepta "prvo Mesec". A ni mi ne kažemo bezveze "pao s Marsa".

• 5Ovo se svidja korisnicima: voja64, kolateralnasteta, Hektor, ILGromovnik, Georgius
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 23 Avg 2020 6:53

Ma ništa ni od mjeseca , bar ne u režiji E Musca , nikada ne budemo vidjeli ovakvu fotku sa mjeseca


Stvar jednostavno ne može da leti. Već sam sam sebi dosadan sa tim jebenim Ciolkovskim , ali taj čovjek me prči od srednje škole , i prčio me kroz cijeli radni vijek . Zbog tog prokletstva Ciolkovskog sam kao inženjer termodinamike i zagriženi fizikalni kemičar morao promijeniti struku i baviti se materijalima za izradu raketa , kvalitetnim čelicima , stakloplastikama karbonskim strukturama itd.

Stvar jednostavno ne ide ne leti se na mjesec sa jednostepenom raketom, odnosno dvostepenom ako gledamo polijetanje sa zemlje.

Taj lonac od inoxa kad stigne u orbitu oko zemlje ( LEO ) je prazan , težak je 150 T i nosi 100 tona korisnog tereta ( namjerno računam da je prazan težak 150 tona , iako je sada težak 200 tona , ali E Musc lakonski na tviteru kaže ...budemo mi to skinuli sa 200 t na 150 tona , a ja mu kažem treba ti za to deset godina rada i kompletno nova tehnologija i infrastruktura teška nekoliko stotina milijardi dolara).

Elem tu kantu treba napuniti sa 1200 tona goriva , za što mu treba 12 letova tankera i mjesec dana rada na orbiti .

Kad je tu kantu napunio sa gorivom, imamo slijedeće stanje 1200tona goriva +150 tona strukture +100 tona korisnog tereta suma svega 1450 tona .

Ciolkovski kaže masa pune kroz masa prazne rakete pa napravimo to 1450 /( 150+100 ) =5,8

nađimo prirodni logaritam od 5,8 u tablicama ili na mobitelu ... vidimo da je ln 5,8 = 1,76.

Što to znači , tih 1,76 ... to je faktor sa kojim množimo brzinu isticanja iz motora i dobijemo brzinu leta rakete kad potroši sve gorivo.

napravimo to 1,76x 3750 =6600 m/s .

Znači ta Inox kanta može da leti maksimalno brzo 6600 m/s .

Od niske okolozemne orbite ( LEO ) do površine mjeseca teoretski treba impuls brzine od 6100 m/ s , znači da kanta ima još rezerve od 500m/ s , taman dovoljno za neki manevar i malo goriva za traženje parking mjesta na Mjesecu.

Da bi se ta kanta digla sa Mjeseca do orbite i sa orbite uputila ka zemlji treba impuls brzine od 3230m/s , odakle im to , jedino da kupe metan od Putina

Dopuna: 23 Avg 2020 7:57

Na mjesecu budemo gledali kopije Apola, a ne inox lonac .

Taj Apolo se teško provukao kroz zakon Ciolkovskog , i da ne bi genijalnih matematičara i onih crnkinja koje su računale putanje , Saturn 5 ne bi bio dovoljan.

Stvar je bila dovedena do apsurda raketa je bila u fazi izrade , motori F1 su rikavali na ispitnom stolu , a lunarni modul i ta skalamerija je bila tri put teža od planirane, skoro pola miliona amerikanaca je bilo angažirano na tom projektu, i gdi smo sada ... sa istim ili lošijim gorivom od onog na Saturnu , sa lošijim materijalima od onog na Saturnu , a želimo naseliti mjesec sa stotinama letova zvezdoleta , to može samo u mašti g Musca .

Realno budemo u slijedećih deset godina vidjeli na Mjesecu jedan od ova dva broda




Koji se razlikuju u nekim manje više nebitnim detaljima , kao na primjer koliko stepenica ima jedan ili drugi od kabine za putnike do tla.

Kod oba ova (realna) broda u orbiti oko Mjeseca ih čeka gorivo ili raketa za povratak na zemlju. Bez tog manevra spajanja na mjesečevoj orbiti nema osvajanja mjeseca. To je davno dokazano i teoretski i praktično .

A sve je počelo s njim i sa njegovim pismom , koje je poslao mimo hijerarhijske strukture , i reskirao da dobije nogu u dupe iz NASA Langley centra https://en.wikipedia.org/wiki/John_Houbolt

Detalje tog dopisivanja možemo vidjeti ovdje https://web.archive.org/web/20060929003231/https:/.....graph4.pdf

To je spasilo propali projekat Saturn 5 i ušparalo deset godina razvoja i stotine milijardi dolara potrebnih za Novu raketu , veću od Saturna 5.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 23 Avg 2020 11:50

Mali citat iz texta sa linka kolege @raketaš:

"A LEO-GTO refilling operation would require 15 tanker flights, and would take about a week to execute from TLI burn to Earth return."

Otprilike treba 15 letova da snabdiju StarShip sa gorivom za let na mjesec / Mars.

Po toj računici ispada 1500t (15 letova po 100t ) goriva.

Dopuna: 23 Avg 2020 11:59

https://caseyhandmer.wordpress.com/2019/10/29/the-.....-big-deal/

Dopuna: 23 Avg 2020 12:05

Ispravio količinu goriva. Greškom sam računao sa 150t korisnog tereta.

• 1Ovo se svidja korisniku: ILGromovnik
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Nema veze da li je to 12 ili 15 letova tankera i da li će to punjenje zvezdoleta biti obavljeno u tjedan dana ili u mjesec dana. To su ogromne cifre , ja sad nemam podatke kolika je dnevna proizvodnja tekučeg kisika u americi , odnosno kolike su potrebe za kisikoma industrije i bolnica , ali ne može se zaustaviti privreda na mjesec dana da se napune tankovi Muscovih raketa .

Ja ne vidim neka velika ulaganja u to u americi , ne vidim izgradnju dvo tračne pruge do Boca Schice ili izgradnju neke termoelaktrane koja bi davala struju za proizvodnju tih količina tekučeg kisika.

Na Gogleu ne vidim izgradnju terminala za LNG , a tu treba brod tanker sa LNG .

Do sada nismo ništa pisali o proizvodnji metana na Marsu ili Mjesecu samo smo konstatirali da je to moguće po procesu Sabate i to je kao gotova stvar .

Po onome kako ja vidim stvari na zemlji još nitko nije napravio kilogram metana po tom procesu jer se to naravno ne isplati i nema smisla , jedini koji nešto trenutno znaju o proizvodnji umjetnih goriva su u Južnoj Africi , domovini E. Musca i to samo zato što je hrpa nacista onomad završilo tamo , a oni su nešto od toga znali .

Upravo čitam knjigu jednog starog švabe koji je bio u logoru u nekoj pustinji u americi zajedno sa ostalim nacistima . Kao uvjet da ga puste da umre doma je bio da napiše sve što zna o proizvodnji sintetskog benzina odnosno sintezi plinova i da cinka sve redom .

Odonda pa do danas nije bilo potrebe za sintezom plinova ili sintezom benzina , osim radova u Južnoj africi zbog embarga pod kojim je bila.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Prvo bih podsjetio na nevjericu u inox lonac. Iako je SpaceX optužen da ga nikad neće napraviti da izdrži potrebne tlakove, on je čak i poletio. Bilo je lijepih i poučnih formula ali isto tako pogrešnih zaključaka (ja ostajem pri tvrdnji da postoji samo jedan Y zavar) na tu temu. Sabatijev proces je, ako me sve ne vara, već predstavljen i funkcionira. Ne od strane SpaceX već nekih "klinaca" prije njih, također u kontekstu putovanja na Mars. Potražim to ovih dana kako mi vrijeme dozvoli.

Također bih se osvrnuo na kritiku na račun Raptor motora pri prvom letu u mk4 bijaše li? Ovdje je već vidljiva - pa bar netrpeljivost. Kritizirati testnu letjelicu koja ima jedan (testni!) motor i mora nositi višak goriva da bi ispunila uvjete za slijetanje (minimalan potisak Raptor motora jeste "samo" 40% - zamisli. Btw, koji motor to još može a pri tome je još "reuzable"? To znači da letjelica, pri potisku Raptora od 200+t, koji radi na 40% (Ca 80t potiska) MORA biti teža od 80t). Čisto iz radoznalosti: šta bi odlikaši uradili na mjestu SpaceX-a? Ali pri istom budžetu prosim lepo. I SpaceX je mogao napraviti "scaled model" Raptora kao što bi odlikaši vjerovatno uradili, i sprašiti love i love u - ništa. Može im se, ta nije njihova. A vremena imaju koliko im treba. Za razliku od odlikaša, neki moraju planirati i raditi, pa bar približno, ekonomično.

• 1Ovo se svidja korisniku: voja64
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Stug , to što je lonac poletio ne znači da su ga napravili da izdrži sve potrebne tlakove , u onom dijelu koji je izgubljen zbog pada servera , ja sam pohvalio kao vrlo hrabru odluku da lonac poleti sa samo jednim motorom koji nije bio simetrično postavljen.

Možda tada nisam bio dovoljno jasan


Pa dajem sliku kako bi tih 6 motora trebalo ili moglo izgledati.

Musc i ekipa imaju dosta problema , koje ja kao inženjer sa nekih 50 godina iskustva u raketnoj tehnici vidim , i naravno da rješavaju probleme .

Osnovni problem je taj inox lonac , on je težak jer je željezo tri put teže od litijeve legure koju koristi na Falkonu, i legura koje koriste odlikaši. U raketnoj tehnici postoji pojam stupanj dobrote konstrukcije , i on je opet vezan uz onog munjenog Ciolkovskog , a to je težina goriva kroz težina konstrukcije rezervoara i motora pojedinog stupnja .

Kod zvezdoleta je to sada 1200 tona / 200 tona znači 6 kad skinu težinu kante na 120 tona bude stupanj 10 , dok nemaju 15 neka se ne javljaju u društvo osrednjih učenika, a daleko su od odlikaša .

Raptor ima oko 200 tona potiska , znači da su nekidan zajedno sa gorivom za let i konstrukcijom imali 200 tona mase , let je trajao desetak sekundi , a motor troši oko pol tone goriva , znači da glavni tankovi nisu ni bili puni več oni male bačve unutar tankova .

A što je to onda nego prodavanje muda pod bubrege odnosno glumatanje nekog velikog posla.

Vezano za zavar nešto si pobrkao , nemaju oni Y zavar, nego kutni koji ne valja , to je školski primjer kako netreba raditi. Pukovnik se bavi time i dosta je pisao tome , ja bih ga samo dopunio .

Moguć je kutni zavar , i ja sam radio neke rezervoare , odnosno koristio gotove rezervoare sa kutnim zavarom, one eliptčne rezervoare od lož ulja koji su predviđeni za hidrostatski tlak od 0,3 bara drukao sam na 3 bara , i neki su preživjeli ali su mi zavari curili , a lim se deformirao, napuhao, toliko da je rezervoar od 2000 litara imao volumen od 2500 litara. Znači lim se razvukao odnosno pretrpio plastičnu deformaciju i očvrsnuo i postao krt.

Inox lim za lonce ima upravo jako izraženu tu mogučnost plastične deformacije, a a ne dođe do pojave krtosti materijala, i to je dobro kod izrade lonaca, da se materijal razvlaći ko žvaka Pola života sam se usput bavio i loncima pa znam nešto i o tome . Naime u Pretisu su kroz iste linije išle topovske čahure i lonci i tave , pa Pretis je postao poznat po loncu , a ne po onom Factory Tito Vogosca.

U Pretisu smo dosta radili na deformacijama materijala , i na hladno i na toplo , ali smo sve te materijale nakon deformacija toplinski obradili zakalili. Litijeve legure , i one od konkurencije se nakon savijanja motanja i zavarivanja kale , da očvrsnu , da se ne razvlače ko žvaka, a inox lonac se ne može zakaliti.

Zamolio bih Pukovnika da ponovno postavi problematiku Y zavara i da to malo još evoluira, jer stvar jednostavno ne valja.

Ja sam siguran da je sve ovo što se sada događa jedna velika obmana , gluma, za dioničare , a da inženjeri rade svoj posao u ograničenim uvjetima koje im pružaju šatori i infrastruktura , očekujem da im uskoro dođu iz kine ili rusije Y prstenovi promjera 9 m, i da to naprave kako treba.

Ako nađeš nešto opipljivo i upotrebljivo o Sabatheovom procesu proizvodnje metana postavi da vidimo dokle su došli klinci prije Musca , ali da se ne zavaravamo puno to je proces koji je opisan u uđbenicima fizikalne kemije , isto kao i proces po Boudouardu , ali od toga pa do dobrog generatora plina treba puno rada puno love i puno vremena , a ja ništa od toga ne vidim , a pratim to područje .

Stug ostatak tvog prethodnog uratka nisam razumio

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uloguj se preko Facebooka da bi skinuo fajl:

Dr. Zubrin (Mars Direkt) je sa Martin Marietta oko 1993će radio na prototipu Sabatierreaktora (uspio iskoristiti do 96% materijala i ostvario 10ak dana neovisnog (automatskog) rada ). Ovaj link nažalost ne radi: https://www.mycity.rs/must-login.png ali možda netko može negdje na drugom linku naći datoteku iz linka. Datoteka se zove: srn_v4n02.pdf

Također još jedan link na temu:.
https://www.google.com/url?sa=t&source=web&.....8251969771

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Napisano: 24 Avg 2020 8:11

Čisto špekulativno: u zadnjoj akciji skupljanja novca je E.M. prikupio dvije milijarde $. Da sam ja na njegovom mjestu, investirao bih u presu umjesto da kupujem tank dome od "drugih". Nadam se da postoji koncensus da jedna industrijska nacija kao omerikens mogu proizvesti takvu presu. Na mjestu E.M. bih ja čak išao na veći promjer. Ne želim reći da je to razlog, ali se kopa velika rupa za SpaceX negdje tamo u Texasu bijaše? Kad naletim, postavim slike

Dopuna: 24 Avg 2020 8:15

Zašto sada praviti presu? Svi veći projektantski ciljevi su ostvareni. Vodotoranj leti, zavari drže, Raptor radi, kontrola potiska radi. Sada optimizacija

• 1Ovo se svidja korisniku: Markogrozni
  
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Rezervoari su bili prazni , kako ti to nije jasno , nije bilo stupca tekućeg plina od 50 ili koliko metara , stvar je samo lebdila nije bilo 3 g ubrzanja da digne tlak u tankovima na desetak bara i razvali ih.

Bio sam u prilici da sa velikim firmama ( SMG , Schuler , Lasco SECIM , ) ugovaram pedeset puta manje preše za potrebe Pretisa pa se trebalo čekati bar tri godine da se dođe na red i onda još dvije godine da se preše naprave pa godina da se montiraju i puste u pogon.

nešto o velikim presama https://en.wikipedia.org/wiki/Heavy_Press_Program

ova prva sa spiska Mesta od 50000 tona je prije par godina remontirana za 100 miliona dolara , a nemam pojma kolko je teška u dolarima takva nova