Poslao: 16 Okt 2020 10:12
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5426
|
STUG ta kanta osim slijetanja ima i zadatak da kao drugi stupanj ( početne mase 1500 tona ) dovede na orbitu samu sebe i koristan teret od stotinjak tona , a onda puna goriva (opet 1500 tona ) krene ka Marsu , pa onda opet tako nekoliko punjenja i pražnjenja dok konačno sleti jašući na mlazu na zemlju sa masom od cca 200 tona.
Šta misliš da će po duh svetom samo tako izaći na orbitu bez žestokog vektoriranja sa motorima.
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 16 Okt 2020 10:25
|
offline
- Pridružio: 05 Feb 2018
- Poruke: 2311
|
Napisano: 16 Okt 2020 10:22
Ili samo sa regulacijom potiska za čega je recimo perfektno da su vakuumski motori iz vana postavljeni. Zamisli. Prije 100km visine i ne trebaju puno upravljati već što pravije izaći na visinu bez zraka (tih pomenutim 100km. Neko računa sa 80 ali neka stoji 100). Na udaljenosti od zemlje do mjeseca ili Marsa uopće nije važno da ti ustaljeni zaokret tj njegov promjer bude što uži tako da je upravljanje potiskom više nego dovoljno
Dopuna: 16 Okt 2020 10:25
I za orbitu bi trebalo biti ok čini mi se. Zamisli 2 motora sa 200t (ukupno 400) potiska naspram jednog na 80t (40%). Fin to zaokret bude
|
|
|
|
Poslao: 16 Okt 2020 10:46
|
offline
- Drug pukovnik
![Male](https://www.mycity-military.com/templates/simplified/images2/user-sex.gif)
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5525
|
stug ::Prije 100km visine i ne trebaju puno upravljati...
Au contraire, baš pri samom poletanju se mora mlatarati nemilice jer u protivnom bez toga masa sa silama koje dobije od Zemlje se izvrće kao balvan. Slabo pratim pa ne znam o kojoj raketi govorite, ali ovo je generalno pravilo, start rakete takvih masa sa ne znam kako jakim motorom ili motorima se izvrće ako nema vektoriranja
|
|
|
|
Poslao: 16 Okt 2020 10:54
|
offline
- Pridružio: 05 Feb 2018
- Poruke: 2311
|
Raspored motora na prvom stupnju je drugačiji. Ovdje je više riječ o StarShip-u. Btw, oni njegovi Kanadi sigurno pomažu. Na vrhu rakete a u atmosferi čuda čine (popriličan moment) i nisu vele ovisni o brzini (Strömungsabriss - mind my englisch smetno' "našu" riječ...)
|
|
|
|
|
Poslao: 16 Okt 2020 11:35
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5426
|
Stug ono na nosu zvezdoleta nisu kanari , imaš potpuno pogrešnu viziju o tome što su kanari i što oni rade . Konkretno kod zvezdoleta su u to krila koja imaju zglob u ramenjači, nešto kao krila kod zrakoplova koji polijeću sa nosača aviona, pa se krila prelome prema gore da ne smetaju . Kod zvezdoleta se tim prelomom prednjih ili stražnjih krila regulira otpor prednjeg ili zadnjeg kraja , odnosno kut pod koji trbuh naletava na zrak.
U praksi se pokazalo da ne treba dirati u potisak motora nekim naglim zahvatima, nije dobro izazivati šokove , nastaju hidroudari koji razaraju cjevovode, bilo kakva promjena brzine strujanja tekućeg kisika veća od 2 m/s izaziva razaranje cjevovoda.
Te nagle promjene potiska na motorima su koštale ruje osvajanja mjeseca... sa N1. Kuznjecov je napravio motor koji to može izdržati , ali cijela raketa odnosno instalacija to nije mogla izdržati i rakete su se raspadale.
Promjenom potiskom tri motora se može izvršiti prilagodba uvjetima gravitacije na Marsu ili Mjesecu , može se držati ubrzanje konstantno i slično , ali za stabilizaciju rakete u letu treba vektor potiska .
Bez vektoriranja se ne može stabilizirati raketu po uzdužnoj osi .. valjanje , a bez toga nema izlaska na orbitu zapravo nema nikakvog leta .
Čak i demo letovi ( prvi let Sojuza iz Vostočnog, i neki letovi Shutlea ) kojima se prikazuje tehnološka nadmoć završavaju samo sa jednim poluokretom sekundu dvije od lansiranja , ali dalje od toga se raketa ne valja, već drži stabilno , bilo da se za to na kardanu vrte glavni motori ili se valjanje kontrolira malim pomoćnim motorima na tetraoksid
|
|
|
|
Poslao: 16 Okt 2020 17:49
|
offline
- Pridružio: 05 Feb 2018
- Poruke: 2311
|
Napisano: 16 Okt 2020 17:44
Vektorisanje već radi na prototipovima. A prvi stupanj će biti bocu drugačiji zar ne? Niti će imati samo 6 motora. StarShip za sada ne radi pri polijetanju pa mi opet nije jasno zašto jedno sa drugim mješaš i spominješ? I spoređivat N1 sa StarShip-om.... Stvarno ne vidim poveznicu
Dopuna: 16 Okt 2020 17:49
Za ona krilca ću pogledati da li vrše funkciju kanarda. Btw kanardi, koliko se ja sjećam samo Rafale M "od nedavno" ima iste. Ostali avioni na nosačima ih nemaju pa je to iznimka
|
|
|
|
Poslao: 16 Okt 2020 18:01
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5426
|
Ajmo ponoviti lekciju... koliko je tona težak Star Ship kod slijetanja na mjesec , nema atmosfere pa može mahati krilima ko leteći slon ali mu ta krila ne pomažu ništa. Ostaje mu samo potisak vakuumski raptora , a oni nemaju kardansku vezu , znači sa njima nema vektoriranja, nego sa ona tri u centru, a oni nisu optimalni za vakuum.
Kažeš da Raptor ima regulaciju , skidanje potiska od 40 posto, to nije točno, ali ajde neka ti bude to je cca 80 tona. Tri Raptora u centru je 240 tona i kako onda misliš sa time sletjeti na mjesec ?????
Hajde da to prvo razjasnimo , a onda idemo na mahanje krilima i kanare.
|
|
|
|
|
Poslao: 17 Okt 2020 07:48
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5426
|
Ček malo tko razbija jaja moja malenkost ili onaj mufljuz E Musc . Tko planira let na Mars 2024 , kad je skoro pa nedostižan sa kemijskim pogonom , on i ubire dionice sa brodom koji ni u jajima još nije.
Nego kad nemaš argumenata onda skrećeš sa teme mahanja krila na jajca.
A stvar sa mahanjem krilima , kako ih ti zoveš Kanardima , izgleda ovako
To je jedna gruba skica koju bih nekada davno kao šef konstrukcije u Pretisu, dao nekom od suradnika i rekao , daj to razradi za sedam dana.
I za sedam dana bih dobio sve proračune i konstruktivni nacrt( sklop) sa svim dimenzijama i analizama sila, ako bi to bilo ok onda bi se uključila ekipa konstruktora i za desetak dana bi bila kompletna konstruktivna i tehnološka dokumentacija na stolu za odobrenje.
Naravno da je najduži put izrada dijelova i da nove aditivne tehnologije daju neko ubrzanje u izradi maketa ili funkcionalnih modela , ali na kraju netko mora napraviti u kaljenom čeliku kalupe za kovanje titanskih ili al legura za klackalicu ili ramenjaču krila , jer bez toga takav sklop ne ide.
Na kraju to bi izgledalo ovako , sa prednjim krilom pod 45 stupnjeva
I kad ga već šiljim , onda da idem do kraja , prednje krilo bi bilo sa jednom klackalicom i ramenjačom, a zadnje bi zbog dimenzija moralo biti sa dvije klackalice i ramenjače , a to znači konstrukciju sa dva cilndra koji moraju imati sinhronizirano kretanje , što je opet komplikacija za sebe.
Kad sam u prethodnom postu pisao o preklopnom krilu mislio sam da je poznato na morarićki avioni zbog transporta iz potpalublja do piste imaju preklopna krila prema gore, to je taj isti manevar sa krilima koji su iskoristili Musc i ekipa , samo u drugu svrhu u regulaciju slobodnog pada zvezdoleta .
|
|
|
|