Gde je CG mornarica?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

IZVOR: VIJESTI
Dva patrolna broda umjesto fregata
MINISTARSTVO ODBRANE DEFINITIVNO „PRELOMILO“ DA MORNARICU CRNE GORE SVEDE NA OBALSKU STRAŽU
Tivat - Ministarstvo odbrane Crne Gore pred odlukom je da suštinski ukine Mornaricu Vojske Crne Gore (MCG) i u praksi je svede na Obalsku stražu. Iako to još niko od najviših crnogorskih odbrambenih i vojnih zvaničnika nije javno rekao, MCG će praktično postati Obalska straža, ako se realizuje najnoviji plan koji predviđa prodaju dvije raketne fregate tipa „Kotor“, koji su glavni kapitalni brodovi MCG, kao i još nekih plovila koja su u međuvremenu povučena iz operativne upotrebe. Naime, Ministarstvo odbrane u poodmaklim je pregovorima da raketne fregate (u međuvremenu kod nas preimenovane u patrolne brodove) RF-33 „Kotor“ i RF-34 „Pula“ proda Bangladešu. U taj aranžman uključena je i prodaja četiri raketne topovnjače tipa 401 i eventualno pomoćnih brodova PN-27 i PO-91. Čitav posao trebalo bi da bude odrađen preko Turske gdje bi se naši ratni i pomoćni brodovi generalno remontovali prije isporuke Bangladešu čiji su visoki vojni zvaničnici u nekoliko navrata do sada obilazili brodove MCG na vezu u luci Bar i sagledali njihovo stanje. U zamjenu za brodove koji bi se nakon remonta u Turskoj uputili ka jugoistočnoj Aziji, MCG bi dobila generalni remont i rekonstrukciju školskog broda – jedrenjaka „Jadran“ u Turskoj, kao i dva nova manja patrolna broda tipa SNR- SAR 42 kakve gradi tursko brodogradilište „Istanbul Shipyard“ a koji predstavljaju tipična plovila Obalske straže, a ne Mornarice. Na taj način naše Ministarstvo odbrane bi praktično ukinulo Mornaricu, iako je taj dio Vojske Crne Gore do sada daleko najviše uradio na međunarodnoj vojnoj saradnji i dostizanju interoperabilnosti sa snagama NATO.

Zvaničnici Ministarstva odbrane su se do sada na pitanja kako će izgledati konačna formacija, sastav, naoružanje i oprema MCG, kao i da li se definitivno odustalo od svojevremeno proklamovane namjere da se dvije fregate tipa „Kotor“ rekonstruišu u patrolne brodove otvorenog mora (OPV), odgovarali da će to definisati SDR, koji bi trebalo da bude gotov u narednih mjesec-dva. Rekonstrukcija fregata u OPV podrazumijevala je skidanje raketnog naoružanja sa brodova i ugradnju platformi za slijetanje helikoptera. Procijenjena cijena rekonstrukcije iznosila je oko milion dolara po brodu, čime bi MCG dobila dva prilično moderna i adekvatna ratna broda za zadatke koje očekuje u kolektivnom sistemu bezbjednosti sa NATO, odnosno patroliranje i kontrolu Južnog Jadrana, Otranta i možda dijela Mediterana.
Inače, Crna Gora već četiri godine radi na izradi SDR i u međuvremenu bukvalno razbacuje svoje ograničene raspoložive ljudske, materijalne i finansijske resurse u jedinicama Vojske, svako malo mijenjajući stateška opredjeljenja kada su u pitanju kapitalni objekti. To je najuočljivije na slučaju dviju raketnih fregatae klase „Kotor“ koji su kapitalni brodovi MCG, a od kojih je jedna i to RF-33 „Kotor“ čim je Crna Gora 2006. preuzela Mornaricu, izbačena iz operativne upotrebe uz objašnjenje da će glavninu crnogorskih pomorskih snaga činiti preostala RF-34 „Pula“ i dvije raketne topovnjače tipa 401. Nakon toga, neko u vojnom vrhu je uspio da činovnicima Ministarstva odbrane objasni činjenicu da se sa dvije male topovnjače deplasmana po 240 tona ne može patrolirati uzburkanim otvorenim morem u Otrantskom tjesnacu, pa je 2007. donesena odluka o vraćanju RF-33 u operativnu upotrebu. Posada broda uz minimalna finansijska ulaganja države uspjela je da revitalizuje „Kotor“ i taj već otpisani ratni brod vrijedan desetak miliona eura „vrati u život“, tako da je RF-33 prije pet mjeseci čak prvi put nakon višegodišnje pauze, isplovila na jednu vježbovnu vožnju.

Stručnjaci upućeni u ovu problematiku do sada su u više navrata upozoravali državni i vojni vrh da je za Crnu Goru najbolje i ujedno najjeftinije rješenje da zadrži fregate klase „Kotor“, na njih postavi helikopterske platforme i zamijeni problematične pomoćne motore na tim 90-metarskim plovilima od po 1.200 tona, čime bi dobila odlične patrolne brodove, sposobne i za duža međunarodna krstaranja i misije i u udaljenim vodama, poput aktuelne „EU NAVFOR ATALANTA“ međunarodne misije borbe protiv pirata u Adenskom zalivu. Ovo tim prije, jer su brodovi klase „Kotor“ građeni krajem osamdesetih, još uvijek relativno mladi, a njihovi tehnički resursi su utrošeni manje od 30 odsto.
Svi ti argumenti izgleda, nisu bili dovoljno ubjedljivi za čelnike Ministarstva odbrane i Vojske, pa ćemo u zamjenu za gotovo čitave efektive MCG, najvjerovatnije dobiti dva mala patrolca iz Turske sa čime će naša Mornarica biti definitivno ograničena samo na naše teritorijalne vode, bez mogućnosti da kontroliše Otrant i južni Jadran o čemu je bilo priče sa partnerima iz NATO-a, dok je u opciji bila pregradnja fregata u OPV.
Inače, brodovi tipa SNR- SAR 42, dugi su 42, široki 8,1, a gaz im iznosi 2,5 metara. Ovi brzi patrolni čamci deplasmana 255 tona, naoružani su sa jednim dvocijevnim topom kalibra 40 mm, a maksimalnom brzinom od 26 čvorova pogone ih dva dizel-motora ukupne snage 4.200 kW. Sa punim tankovima goriva i uz ekonomsku brzinu od 12 čvorova, mogu preploviti do 1.800 milja, a u posebnom spremištu ispod palube na krmenom dijelu broda, SNR- SAR 42 nosi brzi tzv. RHIB čamac za spasilačke i ostale intervencije na moru. Inače, osnovna namjena ovih brodova je spasavanje i traganje na otvorenom moru, a mogu se koristiti i za patroliranje, protivteroristička i protivpiratska dejstva, pratnju trgovačkih brodova, zaštitu obalnih i of-šor instalacija, sprečavanje krijumčarenja na moru, te nadzor nad teritorijalnim morem i sprovođenje kontrola na moru. Četiri gotovo identična patrolna čamca u sastav svoje Obalne straže nedavno je uvrstila i Albanija.

Siniša LUKOVIĆ

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Kos 93 evo kolega je to uradio prije mene Izabcicu kasnije stav iz Vijesti jednog novinara o kompletnom stanju u mornarici! Kaze da Mornaricu mjesecno sleduje samo hiljadu litara goriva,dok drzavna jahta Primorka to potrosi za sat vremena voznje!

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

THE_GLAWAT ::IZVOR: VIJESTI
... raketne fregate (u međuvremenu kod nas preimenovane u patrolne brodove) RF-33 „Kotor“ i RF-34 „Pula“ proda Bangladešu. U taj aranžman uključena je i prodaja četiri raketne topovnjače tipa 401 i eventualno pomoćnih brodova PN-27 i PO-91.
... U zamjenu za brodove koji bi se nakon remonta u Turskoj uputili ka jugoistočnoj Aziji, MCG bi dobila generalni remont i rekonstrukciju školskog broda – jedrenjaka „Jadran“ u Turskoj, kao i dva nova manja patrolna broda tipa SNR- SAR 42 kakve gradi tursko brodogradilište „Istanbul Shipyard“.
Siniša LUKOVIĆ

Hoce li ostatak para od prodaje uloziti u neki drugi vid vojske ili ce ih pojesti turski ili cg posrednici ?

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Ovo drugo.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Yellow Pinky ::THE_GLAWAT ::IZVOR: VIJESTI
... raketne fregate (u međuvremenu kod nas preimenovane u patrolne brodove) RF-33 „Kotor“ i RF-34 „Pula“ proda Bangladešu. U taj aranžman uključena je i prodaja četiri raketne topovnjače tipa 401 i eventualno pomoćnih brodova PN-27 i PO-91.
... U zamjenu za brodove koji bi se nakon remonta u Turskoj uputili ka jugoistočnoj Aziji, MCG bi dobila generalni remont i rekonstrukciju školskog broda – jedrenjaka „Jadran“ u Turskoj, kao i dva nova manja patrolna broda tipa SNR- SAR 42 kakve gradi tursko brodogradilište „Istanbul Shipyard“.
Siniša LUKOVIĆ

Hoce li ostatak para od prodaje uloziti u neki drugi vid vojske ili ce ih pojesti turski ili cg posrednici ?

Crnogorska mornarica je izvanredno pametno postupila u tom primeru! Oslobodila se starih brodova zastarelih oružanih sustava, sa mašinama koje su izvanredno komplikovane i skupe za održavanje te imaju veliku potrošnju goriva.

Turski patrolni brod SNR-SAR 42 sasvim je pristojan za crnogorske namene čuvanja akvatorija. Ti brodovi se upotrebljavaju ne samo u Obalnoj straži nego i u Ratnoj mornarici. Brzina im je dostojna od 26 Nm pošto nisu aluminijske nego čelične građe.

Naoružan je turskim duplim automatskim topom od 40 mm slićan boforsu, koji omogučuju pristojnu površinsku i protivazdušnu obranu. Kasnije se može staviti i 2 x 2 lansera sa protivbrodskim raketama srednjeg dosega tipa Pingvin, Marte Mk2, Sea Skua ili mala 324 mm torpeda za protuvbrodsku i protuvpodmornićku odbranu te lagani PVO sistem kratkog dosega tipa Strelets (Igla-S), Aselsan Bora ili nešto slićno ako zatreba.

SNR-SAR 42 može služiti i kao vojni patrolni brod:
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Brod dužine 42 metra teško može patrolirati cijele godine i po svim uvjetima mora kao što mogu fregate klase "Kotor".
Nisu ovo bolji brodovi nego jednostavno se nema novaca,i to je jedini razumni razlog zamjene fregata sa ovim turskim brodovima.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da nebi mogao nebi bio kvalifikovan za Obalnu stražu! I nemojmo opet uspoređivati neusporedivo! Naravno da nije okeanski brod ali nije ni Jadran ocean!

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Jazbar, jeste dobra taj patrolni brod za teritoriju obale kao sto ima Slovenija,ali ne i za teritoriju koju kontolise Crna Gora.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Uproavo to,Gorski vuce.

Što će brđanima brod
STAV NOVINARA
Piše: Siniša Luković

Prošlonedjeljna posjeta Baru odreda od pet brodova Ratne mornarice Turske sa preko hiljadu mornara i oficira, medijski je od čelnika Ministarstva odbrane Crne Gore prikazana kao još jedan bitan korak naše države na putu evroatlantskih vojnih integracija Crne Gore. Upućenijem posmatraču međutim, ovaj događaj kojem bi mnogo veću pažnju pridala svaka pomorska država na svijetu, više liči na svojevrsno „pokajanje“ kolega iz Turske nad Mornaricom Crne Gore.
Paradoksalno, taj vid naših oružanih snaga bez sumnje je do sada postigao najviše na planu međunarodne vojne saradnje i dostizanja standarda interoperabilnosti sa snagama NATO-a. Dokaz tome su brojne posjete stranih ratnih brodova našim lukama, učešće naših ratnih brodova na vježbama u inostranstvu, službovanje naših oficira na stranim ratnim brodovima, kao i skori odlazak oficira MCG u međunarodnu antipiratsku misiju EU NAVFOR ATALANTA. Sve to, međutim, nije bilo dovoljno da čelnike koji planiraju naš sistem odbrane ubijedi u neophodnost da Crna Gora kao pomorska država, mora i treba da ima Mornaricu u punom smislu te riječi, a ne neki blijedi surogat kome se od sticanja državne nezavisnosti, ne mogu ni razaznati zvanične i konačne konture. Naime, već četiri godine stručnjaci Ministarstva odbrane rade na Strategijskom pregledu odbrane (SDR) koji još nije usvojen, iako je to ključni dokument na kome se bazira dugoročno planiranje vojnih snaga jedne države. U međuvremenu, bukvalno se razbacuju ograničeni raspoloživi ljudski, materijalni i finansijski resursi u jedinicama Vojske, jer se svako malo mijenjaju stateška opredjeljenja kada su u pitanju kapitalni objekti vojske po principu “ovo ćemo sada remontovati i vratiti u formaciju jer nam treba za vježbu i dokazivanje pred strancima, iako zapravo još ne znamo što ćemo sa tim”.

Proces uništavanja Mornarice intenziviran je u godinama od kada je Crna Gora još živeći u zajednici sa Srbijom, “preuzela odgovornost za finansiranje i upravljanje” vojnim efektivima na svojoj teritoriji da bi se sada, četiri godine nakon sticanja nezavisnosti, u suštini i dovršio efektivnim svođenjem MCG na Obalnu stražu. To je neminovni zaključak aktuelnog plana da se kapitalni ratni brodovi MCG – dvije fregate klase “Kotor” i četiri raketne topovnjače tipa 401, prodaju Bangladešu preko Turske i u zamjenu za njih kupe dva mala patrolna broda Obalske straže tipa SNR-SAR 42, deplasmana 255 tona i dužine 42 metra.
Crna Gora se odriče fregata koje bi se uz ulaganje od samo oko 2 miliona eura (pokazala studija rađena u saradnji sa Italijom i Grčkom) mogli rekonstruisati u izvanredne tzv. OPV, odnosno patrolne brodove visokog mora. Efekat činjenice da jedna mala država svoju zastavu može “pokazivati” po svim svjetskim morima na impoznatnom brodu dugom 90 metara, učestvovati u međunarodnim vojnim misijama u Persijskom ili Adenskom zalivu sa takvim brodom koji odgovara jedinici ranga samostalnog bataljona-brigade, jeftiniji je, višestruko efektniji i manje rizičan poduhvat nego opremati, obučavati, plaćati razne troškove pješadijske jedinice ranga voda-čete koja je sada angažovana u višestruko rizičnijim uslovima ISAF misije u Afganistanu. Zanimljivo je da je tu priču svojevremeno “bolje kapirao” bivši načelnik Generalštaba VCG, “prašinar” (inženjerac) general Jovan Lakčević, nego aktuelni naši vojni prvaci gdje brojnošću i položajima po Generalštabu i Ministarstvu odbrane prednjače upravo mornarički oficiri, počev od aktuelnog načelnika GŠ, viceadmirala Dragana Samardžića.

Lakčević je juna 2007. posadi fregate 34 dao prvu javnu pohvalu u istoriji VCG zbog njenih uspjeha na međunarodnoj vježbi “Adrion Livex 07” u Grčkoj, a naši vojni čelnici tada su se u kuloarima hvalili da je mala Crna Gora imala “najveći” (brod) od svih prisutnih mornarica na toj vježbi zemalja Adrion inicijative.
Sve to nije bilo dovoljno i MCG će sada prodajom fregata i kupovinom patrolaca u Turskoj u suštini izgubiti svaku mogućnost da vrši zadatke koje obavljaju mornarice i svešće se na funkciju patrole teritorijalnim morem kakvu u većini zemalja svijeta rade Obalne straže. Logičan kraj za vid vojske koji je pod opravdanjem nemanja finansijskih mogućnosti i navodnog nepostojanja rizika, izgubio već mnogo toga – podmorničarstvo, protivminsku djelatnost, raketno, toredno i minsko naoružanje. Nestali su, otpisani, prodati ili unišetni ogromni tehnički resursi, ali što je još teže i negativnije za oružane snage Crne Gore, sa njima je nestao i visokoobučeni kadar koji sada nerijetko svoje znanje “prodaje” po inostranstvu. U Tivtu i drugim gradovima Boke sada kao penzioneri žive visoki mornarički oficiri, iskusni podoficiri i civili – tehničari i inženjeri koji bi da, ih se okupi u jednu NVO, po nivou znanja i osposobljenosti bili najmanje tri puta jači nego što je aktuelna službena formacija MCG.

Mornarica je pritom dodatno hendikepirana jer iz niza razloga, prvenstveno političkih, na najodgovornija mjesta nisu uvijek dovođeni i najbolji pomorski oficiri. Oni su iz tih razloga, u svojoj karijeri kao nagradu dobili “stakleni plafon”, tako da mogu gledati u nebo, ali od te pozicije ne mogu naprijed ni makac. Umjesto stručnjaka, birani su oni koji neće gunđati zbog faktičkog uništavanja MCG, koji se neće buniti ni za mjesečno sljedovanje goriva za cijelu Mornaricu od samo hiljadu litara. Nedovoljno ni za vršenje običnog prekreta svih brodskih mašina, a kamoli za stalne plovidbe. Državna jahta “Jadranka” više od toga potroši za samo sat vremena plovidbe, ali to nije prepreka da se njome vozikaju naši visoki državni funkcioneri i njihovi strani gosti. Za Mila, Ranka i Filipa nema da fali, a mornari na ostalim brodovima MCG obuku ionako mogu vršiti u luci, što da plove i troše dragocjeno gorivo? Bolje je te pare dati na Planinski bataljon VCG koji se sada forsira i opet u suštini pokazati da je Crna Gora zemlja sa kontinentalnom sviješću koja more doživljava i shvata samo kao resurs za ljetnje kupanje i “veliki trošak” da bi se kontrolisalo i obezbjeđivalo.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

2 Milijuna $ nebi bilo dovoljno ni za ozbiljan servis motora. Taj novinar piše koješta! Neznam samo kakvu svrhu bi trebao imati ratni brodu MCG? Prema pisanju novinara tek za pokazivanje, jer tehnićka opremljenost Kotora ako ga uspoređujemo sa nekim ozbiljnim brodom ostala je daleko u prošlom veku.