U vezi strele
STRIJELA-10CRO
Citat:1975. u naoružanje vojske tadašnjeg SSSR-a je uveden raketni sustav 9K35 Strela-10, namijenjen da bude zamjena za stariji sustav 9K31 Strela-1 koji je imao ograničenja u pogledu pokretljivosti, dometa gađanja, osjetljivosti na ometanje i ubojitosti. Sustav se u određenom broju našao i u naoružanju bivše JNA, te je tijekom 1991. određen broj lansirnih vozila i raketa završio u naoružanju HV-a. Kako se sustav pokazao kvalitetnim, odlučeno je u naoružanje uvesti još lansera s lansirnim vozilima, obaviti modernizaciju cjelokupnog sustava, te uvesti najnovije rakete. Rezultat razvoja, dovršenog sredinom 90-ih godina je sustav Strijela-10CRO, mnogo napredniji i kvalitetniji u odnosu na original.
Napredak je ostvaren na svim poljima: umjesto na podvozje transportera-gusjeničara, sustav je postavljen na kotačno oklopno vozilo u konfiguraciji 6X6 čime je rješen problem pokretljivosti. Za vozila je razvijen domaći komunikacijski sustav koji omogućuje sigurnu i pouzdanu komunikaciju. Većina elektronike (uključivši dijelove središnjeg računala i radarski daljinomjer) te sustav pogona lansera su domaći. Senzorski sustav uključuje osim TV i IC kameru koja omogućuje motrenje po noći i u uvjetima smanjene vidljivosti. Sustav može rabiti rakete sustava Strela-1, može koristiti i standardne rakete za Strela-10 ali i novu 9M333 koja je mnogo ubojitija, brža i većeg dometa, i koju je nemoguće ometati.
Sustav ima nekoliko prednosti, ali i nedostataka. Prvenstveno, problem je broj sustava. U naoružanju HV-a ih se nalazi svega 10-ak, s planovima nabavke tek još 3. To je potpuno nedovoljno za kvalitetnu PZO obranu oklopno-mehaniziranih jedinica. Nadalje, sustav je premalog dometa, jer 5 km u daljinu i 3.5 km u visinu sa starijim te 7 km / 5 km s novijim raketama nije dovoljno protiv mnogih današnjih zrakoplova u situaciji u kojoj su opremljeni raketama zrak-zemlja mnogo većeg dometa (stoga bi bilo dobro nadopuniti PZO sa sustavima tipa Tor). K tome, precizno vođena streljiva i krstareći projektili nisu cilj Strijele-10CRO - i najnovija raketa nema dovoljnu osjetljivost tražila (što bi bilo moguće npr. sa slikovnim IC navođenjem) da bi se te ciljeve moglo zahvatiti. Na kraju, iz senzorske skupine nije uklonjen izvor radarskog zračenja - radarski daljinomjer, koji iako ima neke prednosti u odnosu na laserske daljinomjere znači mogućnost napada proturadarskim projektilima. Međutim, gađanje se može obaviti i bez daljinomjera.
Unatoč tome, prednosti sustava su još brojnije, pogotovo u odnosu na ruski original: sustav je veoma pokretljiv i gađanje se može obavljati i pri brzinama do 30 km/h. Brzina reakcije je veća i zbog senzora i zbog veće brzine okretanja lansera. Rakete se mogu veoma brzo ispaljivati - sve 4 u nekoliko sekundi, što povećava vjerovatnost pogađanja cilja, što je odličan podatak ako se zna omjer cijene raketa i ciljeva koji je često 1:1000 i više. Rakete 9M333 su posebna priča: gotovo ih je nemoguće ometati jer imaju dva principa IC navođenja: fotokontrast i klasično IC. K tome, velika i moćna bojna glava znači sigurno uništenje cilja. Upaljač je blizinski - normalno, to je lošije jer znači manju štetu, ali iskustva su pokazala da zrakoplovi često (pogotovo kad je raketi prestao rad motora te ima manju brzinu) uspiju izbjeći direktan pogodak naglim manevrom. S obzirom na 2.6 kg eksploziva u bojnoj glavi i bliska eksplozija će nanijeti strukturna oštećenja cilju, a fragmenti će još samo pojačati učinak. Na kraju, sustav je jeftin - i rakete i svi podsustavi (te je time neobičnija malobrojnost u hrvatskom
LP,
Cro Cop
|