LPRS 9M32 Strela-2 (SA-7 Grail)

18

LPRS 9M32 Strela-2 (SA-7 Grail)

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28857
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Ono što se čuje je verovatno ”sprej sirena”, kao dopuna cirkusu koga imamo priliku da vidimo. Već istrošeni ZIN je povezan na drugi izvor napajanja.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28857
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Grafički prikaz motora



offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1090
  • Gde živiš: Beograd

ljubasav ::jednožiroskopski prateći koordinator cilja.
Koja je uloga ziroskopa kod Strele 2? Da li je njegova funkcija vazna samo u prvim trenucima lansiranja (kada se mozda osa rakete i pravac raketa-cilj razidju a ziroskop ocuva usmerenost glave ka cilju)? Nakon same faze lansiranja osa rakete je stalno usmerena ka cilju.

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28857
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Na strani br.7 ove teme @ljubasav napisa o GSN
Citat:Ona izvršava sledeće konkretne zadatke:
- poklapanje svoje optičke ose s uzdužnom osom rakete do zahvata cilja;
- zahvat cilja i automatsko praćenje cilja posle zahvata;
- prenošenje signala informacije u vidu električnog signala zvučne učestanosti na lansirni mehanizam radi anlize kvaliteta zahvata cilja i za davanje informacije strelcu-protivavioncu o zahvatu cilja;
- formiranje signala koji nosi informaciju o uglovnoj brzini vektora daljine cilja i prenošenje tog signala na uređaj za formiranje komandi i na lansirni mehanizam u automatskom režimu lansiranja rakete radi analize.

Sve ovo nije moguće da nema žiroskopskog koordinatora koji sve vreme prati cilj.

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1090
  • Gde živiš: Beograd

Nabrojane su funkcije glave za samonavodjenje, odatle (bar meni) nije jasno kako ziroskop ostvaruje tu ulogu, izuzev u vezi ugaone brzine. Ziroskop omogucuje glavi za samonavodjenje da zadrzi zadati pravac bez obzira na to kako se pravac rakete menja. Moja dilema je u tome sto se osa rakete i osa glave konstantno poklapaju, imamo jedan pravac.

Za Strelu 1 i ostale rakete sa algoritmom paralelnog priblizavanja mi je, cini mi se, jasna uloga ziroskopa: raketa leti u preticanje a glava "gleda" u cilj, imamo dakle dva pravca. Duz koja spaja cilj i raketu treba da ostane paralelna sebi tokom putanje i taj pravac odrzava ziroskop a elektronika se brine da raketa leti tako da se pravac odrzi.

Hvala na odgovoru u svakom slucaju. Ovo su verovatno ipak detalji koje ne mogu da razumem sa trenutnim znanjem tj. prevazilaze moje mogucnosti Smile

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28857
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Negde sam to već pisao, ali nije zgoreg da ponovim. Ovde je primenjen žiroskop poput Cassegren teleskopa, nešto ovako



Ovo pink boje je modulator i kombinacijom modulatora i senzora dobija se vrednost odsupanja linije viziranja cilja i uzdužne ose. Kako? Mrežica rotira sa žiroskopom učestalošću nešto višom od 100Hz. Senzor je iz jednog elementa i rotira sa raketom oko 15 Hz. Kako dobiti vrednost odstupanja? To je ostvareno mrežicom tipa ”svitanje” kao na slici.




”Crni” zraci su nepropusni za IC zračenje, ”beli propusni”, a ”zemlja” polupropusna. Kada kroz beli zrak prođe, zračenje osvetli senzor sa intervalom između dva crna polja. Od toga se stvara amplitudna modulacija sa pauzom u polovini ”zemlje” kako bi stara elektronika mogla to da obradi i stvori signal korekcije.
Iz ovoga se može zaključiti da su amplitude veće što je tačka cilja dalja od uzdužne ose, odnosno da ne postoje ako je cilj u osi.
Jel sada jasnije?

offline
  • Pridružio: 03 Jan 2012
  • Poruke: 1090
  • Gde živiš: Beograd

@aramis s
Mislim da sam sad shvatio kako jednoelementi detektor (nije matrica kao kod imidzing detektora) registruje izlazak lika cilja iz sredine detektora i kako se generise signal za njegovo vracanje u sredinu. Koliko treba zaokrenuti levo-desno i gore-dole (obzirom da detektor rotira) to je vec tesko shvatiti, verovatno se ta informacija izvuce iz razlike frekvencija rotacije mrezice za modulaciju i detekora.

Hvala puno na odgovoru. Nisam imao nameru da postavljam prekomplikovana pitanja Smile. Jel' moze link za ove slike, potrudicu se da detaljno procitam.

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28857
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Ovo je iz nekih PDF knjiga koje možeš sam da izguglaš. Linkove sam pogubio menjajući imena fajlova, pozamašne su pa ne mogu da se kače, a tu je i pravilnik. Ukucaj u Google IR seekers i lunjaj bespućima interneta Smile

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28857
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Konačni izgled modulatora kod Strele-2M

offline
  • Pridružio: 24 Sep 2013
  • Poruke: 4965

Slika 2 (Primjer dijelova dobijenih postupkom rotacionim istiskivanjem u tvornici BNT-Novi Travnik) iz rada "IDENTIFIKACIJA I ANALIZA UTICAJNIH PARAMETARA NA KVALITET IZRADAKA U PROCESU HLADNOG ROTACIONOG ISTISKIVANJA (HRI) PRIMJENOM ISHIKAWA METODE"



A postavljeno je zbog...
Citat:
Raketaš
... bilo bi dobro da netko tko zna skine samo srednju fotku sa slike 2 i da je okaćimo na topic o raketi Strela -2 , naime to su njene komore

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 849 korisnika na forumu :: 26 registrovanih, 4 sakrivenih i 819 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: bakovaca, bbrasnjo3, Citalac, dacanaldo, Dejan_vw, Demi87, esx66, Jozo74, kutija11, Lazarus, Marko Marković, Marko987, Michellefromrezistance, MiloradKomadic, oddsock, opt1, Orijen, PrincipL, Ran, saputnik plavetnila, Soncogor, stegonosa, strelac07, Tf4ter, vukovi, Zvone