|
Poslao: 31 Mar 2018 14:41
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5520
|
Pošto je ovo ozbiljan forum moramo ako se pojave greške iste ispraviti. Gargantua, kasnije i ja, smo dali jedan izvor koji malo laže. Prvo je bilo po pitanju dimenzije šaške goriva u busterima, a pogrešno je dana i vrijednost maksimalnog potiska.
Malo raketaš sa instrukcijama, malo google, malo knjige...pa ću se usuditi dati jedan pojednostavljeni račun potiska ramjet motora u ovom slučaju KRUG-ove rakete.
Ovo je opća formula za potisak ramjeta
Da nekomliciram uzet ću da je slučaj idealan i da je ekspanzija potpuna pa je tako onda
F=me*ve - mo*vo
Bitan je podatak o omjeru zraka i goriva (kerozina) i za ramjet se daje podatak da je taj omjer AFR=20, znači iz 275 kilograma goriva koliko 3M8 ima (motor radi 65 sekundi) masa goriva u sekundi je 4,2kg odnosno zraka treba 84 kilograma po sekundi.
Iz tog omjera i gornje formule se dobije izvedena formula potiska
F=mg*((AFR+1)*ve - (AFR)*vo)=4,2*((20+1)*1000 - 20*250)=67200N i preko toga se može doći do impulsa mješavine kerozina i zraka, Isp=F/(mg*g)=67200/(4,2*9,81)=1630
Brzina ''ve'' (izlazna brzina plinova) bi trebala biti brzina rakete, a ulazna brzina zraka ''vo'' za ramjet je u rangu 250 m/s.
Jedna druga metoda (nisam siguran u točnost osim što sam dobio sličan rezultat)...
Iako sugeriraju na podatak da kerozin traži kisika u omjeru 2,6 ipak ću se držati omjera zrak/gorivo 20. Isp kerozina je 300, a kisika 1800, pa mislim da bi se mogla ova formula koristiti kao neka okvirna forma za određivanje Isp smjese.
Isp=(masa goriva*Isp goriva + masa kisika*Isp kisika)/masa ukupna
84 kile zraka sadrže cca 19,5 kila kisika pa dobijem Isp=(4,2*300+19,5*1800)/23,7=1535 odnosno potisak F=Isp*m goriva*g=1535*4,2*9,81=63245N
Ako sam zblajzo negdje, ispravljajte me.
|
|
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
|
Poslao: 31 Mar 2018 15:41
|
offline
- Gargantua
- Legendarni građanin
- Pridružio: 24 Sep 2013
- Poruke: 4913
|
Žao mi je ako je postavljeno nešto sa iskrviljenim podacima no sa druge strane drago mi je da je greška ispravljena. Podaci iz "druge ruke" su uvek škakljivi, podataka iz "prve ruke" uvek je malo, a ovde imamo posla sa nečim što nikada nije bilo na ovim prostorima pa da može se nađe neko ko je sistem "propustio kroz ruke" i može biti arbitar.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 31 Mar 2018 16:34
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5520
|
Ma Gargantua druže, šta ti ima biti žao, nije primjedba bila na tvoj račun. Ti likovi što su to pisali (prepisivali) su krivi, utekla im je jedna decimala.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 31 Mar 2018 18:32
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5399
|
Zanimljiv je taj razvojni put Ramjeta od prve ideje inženjera lorena , pa preko proba njemačkih inženjera u Dornieru tijekom drugog svjetskog rata. Da spomenemo V 1 kao jedan bočni put na glavnom pravcu pa do crne ptice SR 71. Sovjeti odnosno ruje su uvijek imali bar jednu ekipu , barem jedan OKB koji se bavio ramjetima i uvijek je bila u naoružanju bar jedna ram jet varijanta , i kad sam pomislio prije puno godina da je sa uvođenjem rakete KUB stavljena točka na tu priču .. jako sam se prevario .
Točku na tu priču je stavio prije par dana Putin odnosno nepoznati OKB stavljajući nuklearni reaktor za pogon hipersonićnog ramjeta neograničenog dometa na krstarećoj raketi.
Koliko je meni poznato Krug je bio prvi ozbiljni projekat sa ram jetom i budemo ga tu malo detaljnije obradili .. zaslužuje to
Bravo gargantua super su ti fotke
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 31 Mar 2018 19:27
|
offline
- Pridružio: 20 Maj 2017
- Poruke: 2474
|
CIM-10 Bomarc avant-garde beyond the horizon a tu je i Talos.
Она не одна, всеравно красивушка.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 01 Apr 2018 17:36
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5520
|
Da, bit će da se Talos rodio malo ranije, teško za reći koja je raketa ranije krenula u razvoj, ali Talos je izgleda ranije izašao.
A obje su bože sačuvaj od ružnoće 
Za razliku od Krug rakete, Talos koristi struju zraka za pogon turbina i pumpi goriva i hidro sistema upravljanja krilima. A kad sam kod upravljanja, nisam načisto kako to funkcionira kod Kruga i općenito kod ramjeta.
Ne znam dali raketa smije rotirati dok radi maršni. Iz nekoliko videa se vidi da raketa dok radi buster rotira, a iz jedne prezentacije koja isto prikazuje rotaciju u buster fazi, u maršnoj fazi raketu nerotira.
Taj “X” položaj krila i “+” položaj stabilizatora mi nije baš jasan i šta, kada i gdje lamata u letu.
Inače ovo sa strelicom označeno su mali raketni motori koji rade 0,2-0,4 sekundi da spriječe rotaciju rakete dok je na rampi.
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 01 Apr 2018 22:10
|
offline
- Pridružio: 20 Maj 2017
- Poruke: 2474
|
Joj brate udaramo čistim IQ u terra incognitu za nas...
Problem svih ramadžeta je da prilikom skeretanja stabilna povratna tačka sagorevanja počne da se pomera bolje rečeno stabilni prsten koji čine te tačke.
Usled toga verovatno je blaga rotacija pomoć da se taj prsten održi u radu nekom vrstom samoobnavljanja bez previše devastirajućih asimetrija prilikom manevara mada je događaj u zoni svakako osicilatoran.
Verovatno nije to neka jaka rotacija daleko je od Magnusa i sigurno je u funkciji strujanja kroz procep pri napadnom uglu i unapred proračunavana u nekoj meri.
Tako da verovatno postoji relativno blagi nomialni režim rotacije.
Uostalom ima li ovde nekog ozbiljnijeg propulzoraša za ovu temu ...
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 02 Apr 2018 07:38
|
offline
- raketaš
- Stručni saradnik foruma
- Pridružio: 07 Nov 2013
- Poruke: 5399
|
Rotacija ili ne ?? mislim da tu ima svega po malo.
Rotacija, valjanje , za vrijeme rada buster motora je vidljiva i tu nema dileme , rotacija tako velike i teške rakete je sigurno izazvana položajem ( nagibom ) mlaznica buster motora , znači namjerno je izazvana . Smatram da je u toj početnoj fazi leta to neophodno kako bi se kompenzirala razlika u potiscima pojedinih motora.
Za razliku od S 200, gdi znamo da se kontrola valjanja preuzima par desetinki sekunde od pripale bustera ,i u svakom slučaju prije nego se upali marševski motor. Jedan detalj kod pripale bustera na S 200 nije jasan , znamo da se tlak u motoru koristi kao informacija za pokretanje mehanizma pripale marševskog motora , ali ne znamo koji od 4 motora daje tu informaciju. Bilo bi logično da su sva 4 motora u vezi i da se tlakovi u njima izjednačavaju vjerojatno preko prstena koji je oko mlaznice marševskog motora , taj prsten je dosta masivan i on otpada nakan što se odbace busteri.
Kod Kruga je jasno da ne postoji takav prsten odnosno vatrena veza među motorima , i po mom mišljenju je jedino rotacija ta koja može održati raketu na pravcu lansiranja.
Nisam znao za te male motoriće koji kontriraju rotaciji bustera tih par metara na rampi dosta zgodno ali i neozbiljno napravljeno.
Koliko sam shvatio marševski motor se pali još dok rade busteri , vjerojatno čim se pređe brzina zvuka da dolazi do pripale , to bi bilo logično jer se tek tada formiranjem kosog udarnog vala na vanjskom prstenu uvodnika zraka stabilizira strujanje u unutrašnjosti motora.
Neka blaga rotacija par okretaja u sekundi ne remeti rad motora , ali mislim da po prestanku rada bustera dolazi do putpunog zaustavljanja rotacije i to sa jednim parom zadnjih krila .
Na fotkama koje je iskopao gargantua u nekoj garaži vidimo detalje nosača zadnjih krila dva manja i dva veća. U tim većim nosačima bi morao biti mehanizam za mrdanje sa krilima , vidi se u produžetku tih nosača limeni tunel a u njemu se čak naziru dva šlaufa za hidrauliku.
Po tome bi zadnja krila zaustavila valjanje i održavali valjanje na nuli , a prednja krila bi trebala upravljati sa raketom . Položaj prednjih krila je takav da bi bilo logično da ih u neutralnom položaju drži neki mehanizam vezan za bustere , po mome tek nakon odbacivanja bustera raketa postaje upravljiva , a prvo što napravi stabilizira se po pitanju valjanja , kako bi znala što je gore a što dolje.
Pogonski dio , pumpu za gorivo i pumpu za hidrauliku još nismo našli naravno i izvor elektro energije , znam da se u tu svrhu koristio mali gas generator koji je vrtio turbinu , a onda je ta turbina preko reduktora vrtila ostatak sustava .
Gas generator je radio na monopropelant OT 155 isopropil nitrat kojeg je u gas generator tiskao stlačeni zrak iz balona .
|
|
|
|
|
|
|
Poslao: 02 Apr 2018 18:11
|
offline
- Drug pukovnik
- Legendarni građanin
- Pridružio: 31 Dec 2011
- Poruke: 5520
|
Hm, sad sam totalno zbunjen i pobrkan. Slike govore jedno, knjiga drugo, prezentacija gdje raketa ne rotira treće...
Slike raketa kažu da jedan par stabilizatora ide na jednostavne nosač, bez kanalica, a drugi par na malo veće nosače i koji su kanalicama povezani sa autopilotom.
Ovdje se vidi jedan stabilizator bez kanalice i drugi (ovaj gornji) gdje je antena.
Pogled na sva 4 stabilizatora, gornji sa antenom, 2 jednostavna horizontalna i donji na koji rekao bih ide priključak impulsa puska.
Iz oba vertikalna idu kanalice, a knjiga stabilizatore opisuje kao dva tipa (1+3) !?
Stabilizator 1 sa antenom i stabilizatori 2, 3 i 4
Ista knjiga daje i detalj kanalice prema stabilizatoru sa antenom, nema hidraulike, samo elektro kablovi prema anteni.
Mislim da bi se moglo zaključiti da stabilizatori nisu upravljivi, fiksni su, a da prednja krila “rade” , odnosno samo jedan par krila.
Raketa rotira, stabilizatori fiksni, 2 od 4 krila lamataju...da li bi to moglo biti dovoljno za upravljanje letom ?
|
|
|
|
|
|
