PARS Pantsir S1 (SA-22 Greyhound)

166

PARS Pantsir S1 (SA-22 Greyhound)

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28878
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

9M32 ima samo jedan par kanara koji se premeštaju iz jednog u drugi krajnji položaj da se ne bi dobila spirala umesto obične rotacije, a kočenjem u određenom položaju dobija se moment za popravku putanje. Isti princip koriste i 9M36 kao i 9M313, 9M39 i 9M342 u svim vrjantama stim što je raketa Igla dobila i par prednjih stabilizatora poput Stingera i Mistrala.
Dva para pokretnih krilaca imaju 9M31 i 9M37 tj Strela-1/10, ali zbog sprečavanja valjanja imaju rolerone.



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5469

da podsjetim malo na ono što smo već tabirili na temi strela -2



Pneumatski aktuatori na Streli su dobijali plin iz malog barutnog generatora i taj plin je pogonio klipić lijevo desno , nešto slično je Šipunov napravio i na koplju za Pancir , čak je promjer strele i koplja tu negdje u par milimetara.

Prema patentnoj prijavi , koju je iskopao drug pukovnik , bi to moglo izgledati ovako


Kad raketa poleti kroz uvodnik na nosu koplja ulazi zrak i pri tome dolazi do njegove kompresije i zagrijavanja, taj vreli zrak koji može imati temperaturu iznad 1000 C se vodi u hladnjak koji je napravljen od krutog materijala koji isparava, sublimira , odnosno direktno prelazi iz krute faze u parnu , plinovitu . Mješavina zraka i tih para se dalje na sličan način vodi u pneumatsko pojačalo i iz njega u aktuatore male klipiće koji pogone krilca lijevo desno



offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28878
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Ovde se tačno vidi šta je šta kod Igle, zaokruženo je.


offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28878
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Evo šta sam našao za Tungusku i problem vođenja do izgaranja bustera. Valjda je primenljivo i za Pancir?
Citat:Для исключения задымления от работающего двигателя на процесс оптического визирования ракеты на стартовом участке была применена программа (по радиокомандам) дугообразной траектория вывода ЗУР.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5545

Pancir sa rošom na špicu koplja još nismo vidjeli da bi mogli reći da se išlo na tu energiju protoka zraka umjesto integriranih gasgeneratora.
Ali evo jedne kronologije koju možemo povezati sa fotografijama raketa, antene, prijemno-predajne.
Prvo klasika, tunguskina 9M311, tu nema nikakvih dilema, antene su integrirane u preklapajućim stabilizatorima, iste antene za obje faze leta, startne i marševske. Podsjećam, let je gorka oko dima. U guzici koplja je traser.



Onda na Pancirima vidimo naglavak sa antenama, naglavak oko sekcije (gasgeneratora) za razdvajanje koplja od bustera. Vanjske antene (prijemno-predajne) za prvu fazu leta, kažu za smanjenje rasijavanja (ok, nije vođenje, ali je vođenje) , a sa odvajanjem koplja antena u marševskom odjeljku postaje aktivna. Vanjske bubnu na zemlju zajedno sa svime ostalim šta otpada. Traser je sada lampa. Tri slike, prva je još ništa, na drugoj je nekakav klip sa pogonom od plinova iz bustera klepio u kapislu na gasgeneratoru koji je ustvari jedna mala raketa, i onda na trećoj sa isticanjem plinova kroz mlaznice raketa izbacivač odpaja koplje, eliminira buster antene i oslobađa marševsku antenu.







Ona debeljuca 95Я6СМ, o njoj svašta pišu. Domet 40km, više goriva naravno, malo koplje veličine kao kod Tunguske. Ali kažu da je možda bojeva glava zapravo sakrivena u busteru, utopljena unutra pa se i zbog toga buster produžio i podebelio. Antene iako se na prvu čine kao kod Tunguske u sastavu stabilizatora, koji je kod debeljuce fiksan jer nema potrebe za preklapajuće, su ipak možda opet samo za startnu buster fazu, a marševska antena je u produžetku koplja, tom koji je utopljen u busteru. Pišu o silnim problemima, temperatura, udari, kidanja, svašta nešta pa su cijelu guzicu koplja rekonstruirali.







Možda antena možda b/g kako ovdje vele.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5469

Napisano: 07 Feb 2019 22:38

I sad zamislite nekog analitičara koji sedi u Tel Avivu i slučajno je ruski židov , ruski mu je maternji jezik , a doktorirao je na temi o razmnožavanju zlatnih ribica .. i sad on gleda te patentne prijave i piše izvještaj onim tupim i glupim amerima o tome što ih je snašlo ili trefilo u Siriji .

Da malo razbijem ovu sumornu temu pogledajte moju mlađahnu sunarodnjakinju iz Krasniy Kut Zaljubljen [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

koja sigurno bolje radi analitiku od onog lika iz početka priće.

Dopuna: 08 Feb 2019 8:36

Pukovniće to što zoveš mali raketni motorić sa više mlaznica za razdvajanje bustera od koplja je u stvari gasgenerator koji radi na načelima visoko i nisko tlačne komore , ovdje su dečki a ;ašinskog u Beogradu nešto tupili na tu temu [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]

jedino što je razumljivo je dijagram 3 vidimo kako se tlak u komori niskog tlaka smanjio i traje dugo vremena za razliku od tlaka u visokotlačnoj komori.

Inaće je ta fora masovno korištena kod bacača bombica kalibra 40 mm [Link mogu videti samo ulogovani korisnici]




Znači visokotlačna komora je sa oznakom 5 vidimo u njenom centru kapislu i udarnu iglu . kad se barut zapali , plinovi struje kroz mlaznice pozicija 11 i popunjavaju komoru niskog tlaka poz 8 , koja je u biti pneumatski cilindar dok je koplje poz 1 u ovom slučaju klip . Buster i koplje su spojeni sve do trenutka dok segmenti poz 7 ne iskoče van.

Po ovome koliko su truda i novaca uložili u sve te kerefeke da antena koja pripada busteru bude spojena na antenu koja pripada koplju ispada da su tuljani to ozbiljno mislili i napravili , vidimo da sve rakete na fotkama imaju te antenice u spojnom dijelu smeđe boje od AG 4 mase .

Znači dilema da li je upravljiva ili nije upravljiva u fazi bustera otpada .. upravljiva je .... ali to sad otvara niz novih pitanja Pukovnik je iskopao skicu da su stabilizatori drugog stupnja na lagerima , Aramis predlaže da i buster ima lagere , a ja sam sklon tezi da je na lagerima vrh koplja onaj dio iznad bojeve glave.

Po mojoj tezi sve se vrti ko sumanuto osim tog vrha , u njemu je žiroskop koordinatora sličan onom na Maljutki ili bilo kojoj PT raketi tako da kanari znaju što je gore , a što dolje , u toj tezi ne valja upravo ta rotacija dijela u glavi punog elektronike i dijela iza bojeve glave u kom se nalazi elektronika vezana za radio vezu i antenice i dio vezan za optički kanal.


Samo razmišljam naglas.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5545

Skica stabilizatora sa lagerima, stabilizatora na koplju, je samo skica. Nigdje nema potvrde da je tako i izvedeno. Priredit ću jedan slijed vezan uz aerodimaničke površine, možda se uspijemo povezati.
Inače na par usporenih snimaka lansiranja Pancira se dobro vidi rotacija rakete, stabilizatori na koplju i na buster kao da imaju jednaku obodnu brzinu...znači ili su oba sa lagerima ili oba nisu.
Teško je naravno odrediti brzinu rotacije (ne znam ni šta raketi daje početnu rotaciju) ali onako šecometrijski sam odredio da je raketa napravila pola obrtaja negdje na 10 metara od lansera, a to je negdje na 0,25 sekunde od kako joj je guzica izašla iz cijevi...znači negdje 2 ob/sek što nije tako sumanuto, osim ako se tu tek možda zatrčavala u rotaciju.

offline
  • Pridružio: 07 Nov 2013
  • Poruke: 5469

Isto sam i ja vidio i djeluje mi da su stabilizatori fiksirani za tijelo , jer je nemoguća da bi se stabilizatori bustera i koplja tako sinkronizirano okretali.

Vjerojatno neki kanal u lanseru dovodi do te rotacije . Čisto da se malo isprave nesimetričnosti na raketi. Da li su stabilizatori pod kutem to ne možemo znati na bazi fotki , to su mali kutevi oko 3 stupnja

offline
  • član biblioteke
  • Pridružio: 18 Jul 2007
  • Poruke: 28878
  • Gde živiš: iznad smoga Beograda

Momci, opet se vraćamo na početak. Prvo pitanje je da li je upravljanje Pancirom jednokanalno ili dvokanalno, tj 1 ili 2 para pokretnih kormila? Ukoliko je jednokanalno onda valjanje mora da postoji, ako je dvokanalno, mora biti što manje ili potpuno eliminisano. Pa i da je jednokanalno, valjanje ne sme da bude prevelike vrednosti jer će upravljanje mnogo otežati momenti recimo poput mogućnosti dinamičkog prevlačenja. Raketa 9M32 osciluje 15 o/s sa Vmax 570m/s.
U oba slučaja je potrebno prigušenje delimično ili potpuno, što se može ostvariti na dva načina, roleronima(eleronima) ili slobodnorotirajućim stabilizatorom.
Kanari sa jedne strane imaju tu pogodnost da su jednostavni za izvedbu, mogu se povezati uz G(S)N, daju odličnu pokretljivost, ali sa druge strane i lošu osobinu da preko određene brzine proizvode valjanje, koje na dalje prelazi i u spiralu ukoliko bi stalno bili u jednom položaju. Upravo zbog toga kod rakete 9M32 imamo prebacivanje kanara iz jednog u drugi krajnji položaj, a verujem da je tako i kod ostalih.
Sve rakete VV koje imaju kanare imaju neku vrstu prigušenja tj eliminisanja valjanja zbog dvokanalnog upravljanja a pričamo o raketama sa Vmax 2,5-3M. Od biroa do biroa zavisi da li su roleroni, eleroni ili slobodnookretajući stabilizatori. Kod bržih su upravljačke površine oko mlaznice i samim tim se valjanje eliminiše a postoji mogućnost automatskog trimovanja.
Rakete sistema Strela-1/10 imaju rolerone, raketa Neve ima elerone. Znači nešto mora da priguši valjanje i to od samog starta ili će biti bauljanje po putanji kao pri povratku iz kafane u sitne sate.
Mislim da ako su ugradili prigušnicu ugrađena je i na busteru i na ”streli”, jer drugačije ne bi imalo smisla. U te 2-3s rada bustera do brzine cca 4M bi se dobrano raketa zavrtela.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2011
  • Poruke: 5545

Kad god se dotaknemo tih valjanja raketa uvijek mi se nekako zavrti u glavi. Nema baš nekog teksta kako je to sve izvedeno, uspio sam samo par ilustracija donekle upristojiti možda uspijete nešto na osnovu njih, a bez popratnog teksta i opisa, izvući kao zaključak kako je kod Tunguske.





Žirokoordinator i mašinka koju ne znam ni kako okrenuti, jel nacrt il’ tlocrt, il’ možda bokocrt Smile Ali iz drugog materijala znam da su dvije mašinke, dva para rula, znači nešto kao duplirani sistem sa Strele-2.





Od nekih drugih “patki” Osa čini se (nemojte uzeti zdravo za gotovo) isto ima dve mašinke, ali i slobodno rotirajući stabilizator. Dok recimo Tor ima 4 mašinke, svaki kanar svoju, i fiksirani stabilizator. Kod Tora ruli ovako klepetaju, leti po X konfiguraciji, dali kanari suzbijaju valjanje ili ga samo drže pod kontrolom to ne znam.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1093 korisnika na forumu :: 64 registrovanih, 6 sakrivenih i 1023 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3195 - dana 09 Nov 2023 14:47

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: aleksmajstor, bavar357, Black Luster Soldier, bobomicek, bojanstros9, bokisha253, branko7, C-Gun, Cigi, Clouseau, DAG5, darkojbn, dejanbenkovic, Dimitrise93, Dorcolac, draganl, Frunze, g_g, gaga23, gasha, havoc995, hologram, Jeremiah, jodzula, Kenanjoz, Kobrim, kovinacc, Kubovac, kybonacci, ladro, Lazokobra, lord sir giga, medaTT, milanpetkovicv, mile.ilic75, milenko1980, Milos1987, milutin134, MiroslavD, Mrav Obrad, Murko, nenad81, precan, Prečanin30, RajkoB, redstar011, sekretar, Sioux7674, Srle993, tamno.nebo, travisrise, Underwood, USSVoyager, Vanderx, varda, vlad the impaler, Vladko, VNVK, voja64, x011, zajcev1, zdrebac, zgoljo, Zmaj Tolak